Dr?ava Kachin

Izvor: Wikipedija

Dr?ava Kachin ( Jingphaw Mungdan ), je najsjevernija dr?ava Mjanmara . Grani?i s Kinom na sjeveru i istoku; Dr?avom Shan na jugu i Odjelom Sagaing i Indijom na zapadu. Smje?tena je između 23° 27' i 28° 25' sjeverne zemljopisne ?irine te između 96° 0' i 98° 44' isto?ne zemljopisne du?une. Povr?ina Dr?ave Kachin iznosi 88.010 kvadratnih kilometara. Glavni grad dr?ave je Myitkyina . Drugi po va?nosti je grad je Bhamo , a va?ni gradovi su Mohnjin , Putao , Shumpanbum , Mogaun .

U Dr?avi Kachin se nalazi mjanmarska najvi?a planina, Hkakabo Razi , s 5.889 metara visine, koja tvori ju?ni rub Himalaje , te najve?e mjanmarsko jezero, Inagwgyi .

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Ve?ina od 1,4 milijuna stanovnika dr?ave su Ka?ini , također poznati kao Jinghpaw , a u dr?avi slu?beno postoji jo? 13 etni?kih skupina, uklju?uju?i Bamare , Rawang , Lisu , Zaiwa , Maru , Yaywin , Lawngwaw , Lachyit i Shane . Preko jednog vijeka nije bilo popisa stanovni?tva. Slu?bene vladine statistike tvrde da je 57,8% stanovnika budisti?ke , a 36,4% kr??anske vjere. Ka?inski jezik je lingua franca dr?ave, te se koristi pismo temeljeno na latinici . [1] [ neaktivna poveznica ]

Ekonomija [ uredi | uredi kod ]

Gospodarstvo Dr?ave Kachin se temelji na poljoprivredi. Glavni proizvodi su ri?a i ?e?erna trska . Minearlni proizvodi uklju?uju zlato i ?ad .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Dr?ava Kachin je stvorena 1948. kao dio Burmanske Unije temeljem Sporazuma u Paglongu , a Ka?ini su, za razliku Shana i China, njime i svojom dr?avom uglavnom bili zadovoljni sve do 1962. i vojnog udara kojim je van snage stavljen burmanski ustav. Tada je stvoren ka?inski pokret za nezavisnost na ?elu s Ka?inskom organizacijom za nezavisnost (KIO) i njenim vojnim krilom Ka?inskom vojskom za nezavisnost (KIA).

KIO i KIA su relativno lako osvojili veliki dio Dr?ave, a vlast Burme je bila ograni?ena na glavni grad i ?eljezni?ki koridor. Ka?in je de facto nezavisnost odr?avao trgovanjem ?adom, kao i krijum?arenjem narkotika.

Godine 1994. je velika burmanska ofenziva osvojila strate?ki va?ne rudnike ?ada, te tako prisilila KIO da sjedne za pregovara?ki stol i formalno prizna burmanski suverenitet. KIA je, zauzvrat, priznata kao dio burmanskih oru?anih snaga, a politi?ari iz KIO-a dobili funkcije u lokalnim i nacionalnim organima vlasti. Dio pripadnika KIO i KIA, nezadovoljan sporazumom, se izdvojio i nastavlja, uglavnom simboli?ku, gerilsku aktivnost.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]