Donji Miholjac
grb
Dr?ava	Hrvatska
?upanija	Osje?ko-baranjska
Gradona?elnik	Goran Aladi?
Naselja	7 gradskih naselja
Povr?ina	134,6 km 2   [1]
Povr?ina sredi?ta	59,7 km 2
Visina	99-102? mnm
Koordinate	45°45′40″N 18°09′54″E  /  45.761°N 18.165°E  / 45.761; 18.165
Stanovni?tvo (2021.)
Ukupno	8031  [2]
? gusto?a	60 st./km 2
Urbano	5330
? gusto?a	89 st./km 2
Svetac za?titnik	Sv. Mihael Arkanđel [3]
Odredi?na po?ta	31540 Donji Miholjac  [4]
Pozivni broj	+385 (0)31
Autooznaka	NA
Stranica	donjimiholjac .hr
Donji Miholjac Donji Miholjac na zemljovidu Hrvatske

Donji Miholjac ( mađ. Alsomiholjac ) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osje?ko-baranjskoj ?upaniji .

Dan grada obilje?ava se 29. rujna , na blagdan sv. Mihaela . ^[3]

Prigradska naselja [ uredi | uredi kod ]

Do popisa stanovni?tva iz 1991. godine, postojala je velika op?ina Donji Miholjac, koja se prostirala na povr?ini od 471 km², a po istom popisu na tom podru?ju ?ivjelo je 20 365 stanovnika, raspoređenih u naselja. U sastav grada ulazi sedam naselja (stanje 2006.), to su: Donji Miholjac, Golinci , Miholja?ki Pore? , Podgajci Podravski , Radikovci , Rakitovica i Sveti đurađ .

Zemljopisni polo?aj [ uredi | uredi kod ]

Donji Miholjac smje?ten je u sjevernomu dijelu isto?ne Slavonije, uz samu sjevernu granicu Hrvatske, u Osje?ko-baranjskoj ?upaniji . Na zapadu grani?i s podru?jem Op?ine Viljevo, ju?no s podru?jem Op?ine Magadenovac, a isto?no s podru?jem Op?ine Marijanci. Na sjeveru Grad Donji Miholjac zauzima podru?je do same granice s Republikom Mađarskom , koju kao prirodna zapreka predstavlja rijeka Drava , tri kilometra udaljena od Donjeg Miholjca. Na rijeci Dravi sjeverno od Donjeg Miholjca nalazi se most koji povezuje Hrvatsku i Mađarsku na Međunarodnom cestovnom grani?nom prijelazu Donji Miholjac.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Godine 2011. ukupno je imao 9 491 stanovnika.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Pogodan zemljopisni polo?aj i prirodne osobitosti kao ?to su blizina rijeke Drave , guste ?ume i drugo davale su povoljne uvjete za ?ivot na podru?ju Donjeg Miholjca od paleolitika do danas. O tome govore brojni arheolo?ki nalazi, od kojih su najzna?ajniji Janjevci - Borik s okolicom (ostatci iz neolita), Brda?a (srednjovjekovno naselje), Staro groblje (srednjovjekovna gradina), te rudina Maroslavci (ostatci iz neolita ).

Naseljavanje podru?ja Donjeg Miholjca prati se od naseljavanja panonskoga plemena Andiezetesa na ovomu podru?ju. Nakon njih u ove prostore dolaze Rimljani . Na Ptolomejevoj karti s po?etka 2. pol. 2. st. nalazi se Mariniana (dana?nji Donji Miholjac). U prvo vrijeme to naselje bilo je vojna postaja, a s vremenom se oko njega razvija naselje.

Srednji vijek [ uredi | uredi kod ]

Propa??u Zapadnog Rimskog Carstva , a posebno velikom seobom naroda krajem 6. i po?etkom 7. st., mijenja se sastav i raspored stanovni?tva kraja. Tada se na ovome podru?ju prvi put spominju Hrvati . Do 8. st. ovo podru?je bilo je pod vla??u Avara , a krajem 8. st. zapo?inje vladavina Franaka .

Frana?ka vlast zapo?ela je s pokr?tavanjem do tada poganskog slavensko -hrvatskoga stanovni?tva. Po?etkom 10. st u Panonsku nizinu dolaze Mađari , no poku?aj prodora preko rijeke Drave nije im uspio. Pora?eni su od hrvatskoga kralja Tomislava , i tada su ujedinjene Posavska i Dalmatinska Hrvatska . Utjecaj hrvatskih vladara u Slavoniji bio je vrlo slab, ?to zbog rubnoga polo?aja, ?to zbog stalne borbe za dalmatinske gradove protiv Bizanta i Mle?ana .

Uskoro Slavonija dolazi pod vlast Mađara (dinastija Arpadovi?a , mađarski kralj Ladislav ). Godine 1102. Hrvatska i Mađarska spojene su u personalnu uniju i mađarski kralj Koloman okrunjen je hrvatskom krunom. Da bi se Slavonija i u vjerskomu smislu udaljila od Dalmatinske Hrvatske, Mađari su osnivali ?upe i biskupije uglavnom na podru?ju Mađarske, koje su pokrivale i najve?i dio Slavonije. Godine 1009. godine osnovana je biskupija u Pe?uhu koja je pokrivala i podru?je dana?njega Donjeg Miholjca. Godine 1042. ustoli?en je biskup Mavro, koji je tu du?nost obna?ao sve do 1070. Iz toga razdoblja postoji i prvi zapis o Donjem Miholjcu, vezan uz izgradnju prve crkve na ovomu podru?ju. To je dokument iznesen na Saboru u Albaregiji 1057. godine i u njemu se spominje darivanje zemlji?ta za izgradnju crkve u ?ast sv. Mihaela . Od tada se i mjesto oko crkve po?elo nazivati Sv. Mihael.

20. stolje?e [ uredi | uredi kod ]

Donji Miholjac 10. travnja 1941. postaje dijelom Nezavisne Dr?ave Hrvatske . Dana 14. travnja 1945. grad zauzimaju jedinice 2. vojvođanske divizije iz smjera istoka. Tijekom razdoblja u socijalisti?koj Jugoslaviji , Donji Miholjac do?ivljava ubrzani gospodarski, industrijski i urbani razvoj. Grade se postrojenja tvornice obu?e Borovo i tvornice Analit . Tijekom 1980-ih izgrađen je velik dio zapadnoga dijela grada koji nosi ime Blok .

U Domovinskomu ratu je iz Donjeg Miholjca potekla 107. brigada "Vukovi" .

5. lipnja 2007. proslavljena je 950. godi?njice grada Donji Miholjac.

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Industrijska zona ?Janjevci” jedna je od povr?inom najve?ih zona u Republici Hrvatskoj, smje?tena na jugoisto?nome djelu grada uz prometnicu Donji Miholjac ? Osijek. Povr?ine je 126 ha.

Znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

U sredi?tu mjesta nalazi se zdanje dvaju dvoraca obitelji Mailath .

Stariji, prizemni dvorac, jedna od prvih ve?ih zgrada u Donjem Miholjcu, sagrađena je 1818. godine za vlastelinsku obitelj Prandau. Zgrada je građena u kasnobaroknom stilu a bila je i prva koja je u mjestu pokrivena crijepom. Ima dva salona, ?etrnaest soba, te nekoliko kuhinja i smo?nica. U parku oko dvorca sagrađen je i staklenik za tropsko i zimsko bilje.

Gradnja novog dvorca po?inje 1903. godine nakon posjeta cara Franje Josipa Donjem Miholjcu. Upravitelj miholja?kog imanja grof Ladislav Mailath gradi ga u engleskom Tudor stilu, koji obiluje brojim istacima, tornjevima, mansardnim prozorima, ali isto tako prostranim terasama i balkonima. Zgrada ima 50 prostorija korisne povr?ine cca 3500 kvadratnih metara. Unutra?njost je bila uređena grofovim lova?kim trofejima s putovanja po Aziji i Africi. Prizemlje je bilo predviđeno za dnevni boravak, tu su se nalazile zimska i ljetna blagavaonica, glazbena soba, plesna dvorana, biblioteka, te sobe dvorske kancelarije. Sve prostorije oblo?ene su hrastovim oblogama. U potkrovlju su bile sobe za poslugu. Dvorac je imao vlastiti izvor elektri?ne energije, vodovod te centralno grijanje uz kombinaciju kaljevih pe?i i otvorenih kamina.

Godine 1930. grof prodaje dvorac i imanja obitelji Schlesinger, koji mu ostaju vlasnici do 1941. kada su napustili tada?nju kraljevinu Jugoslaviju pred fa?isti?kom okupacijom. Danas je dvorac sjedi?te donjomiholja?ke gradske uprave.

U mjestu se nalazi i ?upna crkva sv. Mihaela .

• 
  Veliki dvorac Mailath
• 
  Mali dvorac Prandau
• 
  Perivoj oko dvorca Mailath
• 
  Crkva sv. Mihaela
• 
  Spomenik caru Franji Josipu I.
• 
  Spomenik hrvatskim braniteljima

Obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

• Dje?ji vrti? Pinocchio
• Osnovna ?kola August Haramba?i? ^[5]
• Srednja ?kola Donji Miholjac ^[6]

Kultura i ?port [ uredi | uredi kod ]

• Gradska knji?nica Grada Donjeg Miholjca
• KUD " Matija Gubec "
• "LIKROB" - Udruga za likovno i kreativno oblikovanje ^[7]
• KK Donji Miholjac
• DVD Donji Miholjac
• Dvorac Mailath
• NK Jedinstvo Donji Miholjac
• Kinolo?ka udruga "Donji Miholjac - 1981"
• Kugla?ki klub
• Hrva?ki klub " Fami "
• ?ahovsko dru?tvo
• Rukometni klub "Mladost"
• ?portsko- ribolovno dru?tvo "Udica"
• Lova?ko dru?tvo "Vidra"
• Teniski klub
• Stolnoteniski klub Donji Miholjac
• Strelja?ki klub
• Brazilski Jiu-jitsu klub Donji Miholjac
• Klub mladih Donji Miholjac
• Dru?tvo na?a djeca Donji Miholjac
• Kulturna udruga Martina ^[8]
• Ekolo?ka udruga za o?uvanje prirode i okoli?a ?Obnovljivi izvor” ^[9]
• Radio klub Nikola Tesla Donji Miholjac - 9A1CCJ - 9A8M (www.9a1ccj.hr)
• Motoklub Kamikaze Donji Miholjac ^[10]
• Knji?evna udruga ?Mihael”
• Fotoklub Donji Miholjac
• Astronomsko Dru?tvo Andromeda Donji Miholjac ^[11]
• Biciklisti?ki klub ?Maraton - Team”
• Nogoteniski klub ?Donji Miholjac”
• SU ?Knez Domagoj” Donji Miholjac ^[12]
• Gradska limena glazba Donji Miholjac

Manifestacije [ uredi | uredi kod ]

• Prandau festival, festival orgulja?ke i komorne glazbe  ^[13]

Poznate osobe [ uredi | uredi kod ]

• August Haramba?i? , hrv. knji?evnik
• Adolf pl. Mo?insky , hrvatski politi?ar, gradona?elnik Zagreba od 1892. do 1904.
• Vjekoslav Hengl , hrv. politi?ar i pravnik, gradona?elnik Osijeka od 1920. ? 1934. s prekidom 1927.
• Georg (đuro), grof, Mailath von Szekhely, vlastelin donjimiholja?kog imanja
• Ladislav, grof, Mailath von Szekhely, sagradio novi miholja?ki dvorac (1903-06.)
• Gojko Stoj?evi? , pokojni patrijarh srpski Pavle (rođen u Ku?ancima)
• Vinko Bek , hrv. tiflopedagog i humanist (rođen u Podravskim Podgajcima)
• Ivan Francuz, slikar ?oka?ke naive
• Domagoj Vida , hrv. nogometa?
• Rudika Vida, hrv. nogometa?, golgeter
• Silvio Rodi? , hrv. nogometni vratar
• Mario Galinovi? , hrv. nogometni vratar (iz ?rnkovaca)
• Matej Jeli?, hrv. nogometa? (iz ?rnkovaca)
• Hrvoje Kova?evi?, hrv. ko?arka?
• Stanko Bick, predsjednik Hrvatskog teniskog saveza
• Tihomir Pejin , hrv. nogometni sudac
• Zvonimir Torjanac , hrv. glumac
• Mira Nikoli? , najtrofejnija hrv. automobilistica
• Zvonko Popovi?, vlasnik tvrtke Kanaan, najve?eg hrvatskog proizvođa?a ?ipi-?ipsa (rođen u Radikovcima)
• Denis Matijevi?, poduzetnik (Agrofructus, Smater)
• Josip ?elej, osniva? tvrtke Limex (iz Viljeva)
• Matija Kopi?, osniva? start-up tvrtki Farmeron i Gideon Brothers (iz Viljeva)
• Zoran Maljkovi?, glavni urednik Mozaika knjiga
• Josip Panduri?, politolog, urednik i vlasnik izdava?ke ku?e Disput
• Slavko Petrovi?, pjeva? zabavne glazbe, karijeru ostvario u Beogradu 1970-ih (rođen u Radikovcima)
• Marinela Ella Janto?, pjeva?ica dance glazbe
• Vlatka Kopi? Tena, pjeva?ica tambura?ke glazbe
• Malkica Duge? , hrv. knji?evnica i kulturna djelatnica u domovini i emigraciji
• Marija Znika, filologinja i leksikoliginja (rođena u Podravskim Podgajcima)
• Bo?o Duge? , hrv. kulturni djelatnik u domovini i emigraciji
• ?edomir Tintor, hrva?ki trener (rođen u Donjem ?irovcu na Baniji)
• Rudolf Scitovski, profesor matematike na Sveu?ili?tu u Osijeku
• Adolf Danhelovsky, hrv. ?umarski stru?njak ^[14]
• Stjepan Lahovsky, hrv. slikar, nadrealist ^[15]

?port [ uredi | uredi kod ]

Od 1990. odr?ava se Bo?i?no-novogodi?nji malonogometni turnir 'Jozo Tibinac' .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Donji Miholjac

• Slu?bene stranice Grada Donjeg Miholjca
• Turisti?ka zajednica Donji Miholjac
• Gradska knji?nica Grada Donjeg Miholjca
• Komunalno gospodarstvo Park Donji Miholjac   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 5. lipnja 2013. ( Wayback Machine )
• ?upa sv. Mihaela Arkanđela, Donji Miholjac   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 4. studenoga 2010. ( Wayback Machine )
• Virtualni grad Donji Miholjac   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 11. sije?nja 2016. ( Wayback Machine )

v  • u Naselja u sastavu Grada Donjeg Miholjca Donji Miholjac ? Golinci ? Miholja?ki Pore? ? Podgajci Podravski ? Radikovci ? Rakitovica ? Sveti đurađ

v  • u Gradovi i op?ine Osje?ko-baranjske ?upanije Gradovi Beli Manastir  ? Beli??e  ? Donji Miholjac  ? đakovo  ? Na?ice  ? Osijek  ? Valpovo Op?ine Antunovac  ? Bilje  ? Bizovac  ? ?eminac  ? ?epin  ? Darda  ? Donja Moti?ina  ? Dra?  ? Drenje  ? đurđenovac  ? Erdut  ? Ernestinovo  ? Feri?anci  ? Gorjani  ? Jagodnjak  ? Kne?evi Vinogradi  ? Ko?ka  ? Levanjska Varo?  ? Magadenovac  ? Marijanci  ? Petlovac  ? Petrijevci  ? Podgora?  ? Podravska Moslavina  ? Popovac  ? Punitovci  ? Satnica đakova?ka  ? Semeljci  ? Strizivojna  ? ?odolovci  ? Trnava  ? Viljevo  ? Vi?kovci  ? Vladislavci  ? Vuka Ostale op?ine i gradovi po ?upanijama u Hrvatskoj Zagreba?ka ?upanija  ? Krapinsko-zagorska ?upanija  ? Sisa?ko-moslava?ka ?upanija  ? Karlova?ka ?upanija  ? Vara?dinska ?upanija  ? Koprivni?ko-kri?eva?ka ?upanija  ? Bjelovarsko-bilogorska ?upanija  ? Primorsko-goranska ?upanija  ? Li?ko-senjska ?upanija  ? Viroviti?ko-podravska ?upanija  ? Po?e?ko-slavonska ?upanija  ? Brodsko-posavska ?upanija  ? Zadarska ?upanija  ? Osje?ko-baranjska ?upanija  ? ?ibensko-kninska ?upanija  ? Vukovarsko-srijemska ?upanija  ? Splitsko-dalmatinska ?upanija  ? Istarska ?upanija  ? Dubrova?ko-neretvanska ?upanija  ? Međimurska ?upanija Popis op?ina u Hrvatskoj ? Popis gradova u Hrvatskoj

Portal Hrvatske  ? Pristup ?lancima s tematikom o Hrvatskoj.