Donja Austrija
(
njem.
Niederosterreich
), stari naziv: Krunsko vojvodstvo Austrija ni?e od rijeke Enns (njem.
Erzherzogtum Osterreich unter der Enns
), austrijska je
savezna zemlja
. Povr?ina dr?ave je 19.177,78 km² a u njoj ?ivi 1.608.045 stanovnika. Glavni grad ove savezne zemlje je
Sveti Hipolit
(njem.
Sankt Polten
).
[1]
Donja Austrija grani?i s
?e?kom
i
Slova?kom
te austrijskim saveznim zemljama
Gornjom Austrijom
(njem.
Oberosterreich
),
?tajerskom
(njem.
Steiermark
) i
Gradi??em
(njem.
Burgenland
), a okru?uje i
Be?
, glavni grad Austrije.
?etiri
zemljopisna podru?ja
Donje Austrije
S povr?inom od 19.177,78
km²
, Donja Austrija je najve?a
savezna zemlja
Austrije
.
Donja Austrija ve?im je dijelom ravni?arsko i bregovito podru?je. Sredi?nji i isto?ni dio u sklopu su prostrane
Be?ke kotline
, koja je mjestimi?no ispresijecana pobre?jima i brdima. Nadmorska visina je oko 200-250
metara
. Planinska podru?ja nalaze se na
jugu
(
Vapnena?ke Alpe
) i
zapadu
(gorje
Manhartsberg
). Pojedini su vrhovi u
alpskim krajevima
Donje Austrije vi?i i od 2000 metara nadmorske visine, dok je
Manhartsberg
znatno ni?i. Na zapadu Donje Austrije nalazi se tjesnac
Dunava
? dolina
Wachau
, koja je i na
popisu svjetske ba?tine
UNESCO
-a. U isto?nom podno?ju
Alpa
ima dosta
termalnih izvora
, pa u tom podru?ju Donje Austrije ima mnogo
toplica
.
Donja Austrija ima blagu
umjerenu kontinentalnu klimu
, koja samo u najvi?im dijelovima prelazi u
planinsku
.
Sredi?njim dijelom Donje Austrije proti?e
Dunav
, koji se danas smatra sastavnim dijelom dr?avnog identiteta.
Dunav
je posebno slikovit na zapadu, gdje se nalazi dolina
Wachau
u tjesnacu rijeke, koja je na popisu
kulturne ba?tine
UNESCO
-a.
Dunav
u saveznoj zemlji ima nekoliko pritoka; sa sjevera teku rijeke
Kamp
i
Morava
(na granici s
Slova?kom
), a s juga rijeke
Enns
,
Jivica
,
Traisen
i
Litava
.
Iako je pojam
Donje Austrije
nastao jo? u
srednjem vijeku
, dana?nja
savezna zemlja
nastala je jo? za vrijeme
Austrijskog Vojvodstva
, zajedno s
Gornjom Austrijom
. Godine
1921.
, grad
Be?
, zbog svog zna?aja i veli?ine, je izdvojen u zasebnu
saveznu zemlju
, ali je i dalje obavljao imao ulogu sjedi?ta pokrajine.
1986.
godine na referendumu
Sankt Polten
(
hrv.
Sveti Hipolit
) je izabran za novo
glavno sjedi?te
Donje Austrije.
Prema posljednjim podacima iz
2011.
godine Donja Austrija ima preko 1,6 milijuna stanovnika, pa je nakon
Be?a
druga
savezna zemlja
po broju stanovnika. Posljednjih desetlje?a broj stanovnika se br?e pove?ava od dr?avnog prosjeka zbog ?irenja urbanog podru?ja
Be?a
na okolne dijelove savezne zemlje.
Gusto?a naseljenosti je oko 84 st./km², ?to je ni?e od dr?avnog prosjeka. Dijelovi uz grad
Be?
su mnogo bolje naseljeni (150-250 st./km²), dok su pograni?ni prostori na sjeveru i istoku i planinski na jugozapadu i sjeverozapadu mnogo manje gusto?e naseljenosti (<50 st./km²).
Donja Austrija je tradicionalno naseljena
Austrijancima
. Povijesnih manjina nema, ali je se tijekom
1990-ih
,
2000-ih
i
2010-ih
naselio zna?ajan broj doseljenika (posebno iz
biv?e Jugoslavije
,
Turske
i
Sirije
) u ve?im gradovima i naseljima oko grada
Be?a
.
[2]
Stanovni?tvo kroz povijest
[
uredi
|
uredi kod
]
| Popisi prije 1857.
|
| Godina
|
Broj stanovni?tvo
|
| oko 1527.
|
0.
500.000
|
| oko 1600.
|
0.
580.000
|
| oko 1700.
|
0.
630.000
|
| 1754.
|
0.
922.000
|
| 1780.
|
0.
974.000
|
| 1790.
|
1.000.000
|
| 1794/95.
|
1.028.300
|
| 1810.
|
1.040.700
|
| 1821.
|
1.142.600
|
| 1830.
|
0.
881.500
|
| 1840.
|
0.
896.600
|
| 1850.
|
0.
976.600
|
| 1857.
|
0.
987.900
|