Doma?im govedom
, ?esto jednostavno samo
govedom
, nazivaju se
domesticirani
potomci
divljeg goveda
(
Bos taurus
). Domesticiranje je po?elo prvo radi mesa, a kasnije radi
mlijeka
i njihove snage kori?tene za vu?u.
Dana?nje doma?e govedo prvobitno je do?lo iz
Anatolije
i s
Bliskog istoka
. Domesticiranje doma?eg goveda po?elo je ve? u
9. tisu?lje?u pr. Kr.
Dokazom se smatra da su od 8 300. pr. Kr. stigli zajedno s poljoprivrednicima na
Cipar
na kojem do tada nije bilo goveda.
Od tada su ljudi uzgojili veliki broj razli?itih pasmina doma?ih goveda gdje su djelomi?no kri?ali
Bos taurus
s drugim vrstama
goveda
. Domesticirane su i druge vrste goveda, prije svega u
Aziji
. Tako od podvrste divljeg goveda, zebu, (
Bos primigenius
, ponekad
Bos taurus
) poti?e doma?e govedo podvrste
zebu
(
Bos primigenius indicus
, ponekad
Bos taurus indicus
), goveda
banteng
(
Bos javanicus
) poti?e balisko doma?e govedo (
Bos javanicus
f. domestica), gajal (
Bos gaurus
f. frontalis) poti?e od
gaura
((
Bos gaurus
),
doma?i jak
(
Bos mutus
f. grunniens) od divljeg jaka (
Bos mutus
), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je domesticiran je i
doma?i bivol
(
Bubalus bubalis
f. bubalis) iz roda Bubalus, od
azijskog vodenog bivola
(
Bubalus bubalis
).
- mladunci goveda nazivaju se "tele", u mno?ini teli?i ili telad
- mu?ko spolno zrelo govedo u dobi između mladuna?ke i pune zrelosti je "junac", a ?ensko "junica"; razlikuju se od bika i krave po tome ?to pokazuju spolni nagon, no nisu se parile niti su tjelesno razvijene do kraja
[1]
- spolno zrela
?enka
doma?eg goveda naziva se "krava", "muzna krava" ili "mlije?na krava".
- krava koja nosi mladunca, bremenita krava je "steona krava"
- spolno zreo
mu?jak
doma?eg goveda naziva se "bik".
Hrvatska
autohtona
pasmina
Bo?karin
.
Najve?i broj doma?ih goveda koja se uzgajaju radi
mesa
je u
Brazilu
, oko 200 milijuna. Doma?a goveda uzgojena su u vrlo velikom broju razli?itih
pasmina
. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira ?ivotinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih svojstava. Pored mesa,
mlijeka
i
ko?e
,
izmet
doma?ih goveda je vrlo cijenjeno prirodno
gnojivo
u
poljoprivredi
, a slu?i i kao
gorivo
. U velikim dijelovima svijeta doma?e govedo, posebno volovi, koriste se i za vu?u, a imaju i va?nu ulogu u
oranju
.
Pasmine su razvijane ciljanim parenjem roditeljskih ?ivotinja s određenim osobinama, kako bi se kod potomaka sustavno poja?avale ?eljene osobine. Pri tome, slijedila su se dva glavna smjera, pove?anje koli?ine mlijeka i pove?anje koli?ine i kvalitete mesa.
Krava u
?vicarskoj
.
Doma?e govedo je rasprostranjeno ?irom svijeta, pri ?emu su
zebu
pasmine bolje prilagođene
tropima
nego doma?a goveda europskog porijekla. Od kraja
15. stolje?a
Europljani dovode doma?e govedo u
Amerike
, na niz
otoka
, u
Australiju
i na
Novi Zeland
gdje se vrlo brzo razvijaju krda podivljalih goveda. Međutim, od
18. stolje?a
ta krda se po?inju propadati, iz nikad do kraja obja?njenih razloga. Danas postoji samo jo? na otoku
Amsterdam
jedna
populacija
podivljalih domesticiranih goveda.
Također, postoje i nastojanja povratnog uzgoja, obrnutog procesu
domesticiranja
, pri ?emu se poku?ava uzgojiti ponovo osnovni oblik divljeg goveda kakav je bio prije procesa domesticiranja. Ta goveda dobila su ime po bra?i Heinz i Lutz Hecku koji su po?eli s tom vrstom uzgoja,
heckova goveda
. Od 1980-ih jedna populacija tih goveda ?ivi u Oostvaardersplassenu (podru?ju koje je potpuno prepu?teno prirodi), gotovo potpuno prepu?teni sami sebi.
Krave se u zadnje vrijeme kolju u velikom broju. Najpoznatije klaonice krava nalaze se u Americi.
Najve?i broj doma?ih goveda postoji u
Indiji
, (oko 226 milijuna). U
Kini
ih je "samo" oko 108, a u
SAD
-u 96 milijuna.
Animacija krave