Dohodak je tijek nadnica, kamata , dividendi i ostalih primanja koji dotije?e pojedincu ili dr?avi u određenom vremenu .

Realni dohodak ozna?ava koli?inu dobara i usluga koje mo?emo kupiti svojim nov?anim dohotkom. Za njega je vezan efekt dohotka. ^[1]

Efekt dohotka [ uredi | uredi kod ]

Efekt dohotka (u?inak dohotka) ozna?ava promjena potra?ivane koli?ine dobara do koje dolazi zbog u?inka promjene cijene na realni dohodak potro?a?a. Ve?ina dobara pozitivno reagira na ve?i dohodak pa ?e efekt dohotka normalno oja?ati djelovanje efekta supstitucije i krivulju potra?nje u?initi jo? izra?enije opadaju?om. ^[2]

Smanjenjem cijene dobra, uz fiksni nov?ani dohodak, realni se dohodak potro?a?a pove?ava jer potro?a? mo?e priu?titi kupovinu vi?e ko?ara dobara nego prije. To stvara u?inak dohotka i potro?a?, ako se radi o normalnom dobru, pove?ava potra?ivanu koli?inu dobra ?ime u?inak dohotka dodatno oja?ava pove?anje potra?ivane koli?ine do kojeg je do?lo zbog u?inka supstitucije.

Dohodovna elasti?nost [ uredi | uredi kod ]

Dohodovna elasti?nost je postotna promjena koli?ine potra?nje podijeljena postotnom promjenom dohotka (ceteris paribus).

Bud?etski pravac [ uredi | uredi kod ]

Bud?etski pravac prikazuje kombinacije dobara koje se mogu kupiti uz zadani dohodak. Odnosno bud?etski pravac ?ine one ko?are ?ijom kupnjom potro?a? tro?i ?itav dohodak.

Jednad?ba bud?etskog pravca glasi: ${\displaystyle I=p_{1}*Q_{1}+p_{2}*Q_{2}}$

I ozna?ava dohodak, ${\displaystyle p_{1}}$ i ${\displaystyle p_{2}}$ cijene prvog i drugog dobra, a ${\displaystyle Q_{1}}$ i ${\displaystyle Q_{2}}$ koli?ine prvog i drugog dobra u promatranoj ko?ari dobara.

Nagib bud?etskog pravca odra?ava relativne cijene.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Nedovr?eni ?lanak Dohodak koji govori o ekonomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije .