Dnevnik
, ?anr
autobiografske
knji?evnosti u kojem autor svakodnevno ili povremeno bilje?i svoja zapa?anja ili unutarnja stanja, vezana uz stvarne ili izmi?ljene događaje s kojima je povezan. Spada u
diskurzivni knji?evni rod
.
Dnevni?ki tekst je strukturiran po datumima, ?to potje?e od knjigovodstvenih bilanci ?to su ih na pragu
novog vijeka
po?eli voditi europski trgovci.
[1]
Time se dotada?nji obi?aj pisanja
ljetopisa
(kronika, anala) razvio u smjeru uklju?ivanja sadr?aja iz privatnog ?ivota. Po?inju se bilje?iti i događaji izvan bo?anske, povijesne i zakonske sfere.
[1]
Dnevnik se obi?no ne pi?e s namjerom objavljivanja, premda mnogi autori koriste građu iz dnevni?kih zapisa kada pripremaju autobiografije i
memoare
.
Dnevnik je procvao u kasnoj
renesansi
.
[2]
Do
avangarde
20. stolje?a, njegova forma i sadr?aj su se bitno promijenili. U po?ecima dnevnik te?i prikazati autenti?an individualni ?ivot pojedinca, neoptere?en pravilima javne komunikacije. Kronolo?kim bilje?enjem nastojalo se rekonstruirati i kauzalnu vezu između događaja i iskustava. Međutim, pritisak svakodnevnog pisanja vodi i prema banalnosti. Tako francuski pisac
nobelovac
Andre Gide
13. studenog 1939. u svoj dnevnik upisuje "
Ni najmanje ?elje da i?ta napi?em u ovu bilje?nicu
".
[1]
U moderno doba, dnevnik po?inje proizvoditi događaje i opise za koje sugerira da ih tek bilje?i.
[1]
Istaknuti primjeri u 20. stolje?u su dnevnik istra?iva?a
Roberta F. Scotta
(1910. ? 1912.), "Dnevnik
Katherine Mansfield
" (1927.), "
Dnevnik Andrea Gidea
" u dva toma (1939., 1954.), "
Dnevnik Anne Frank
" (1947.) i "Dnevnik
Virginije Woolf
" (1977. ? 1984.) u pet knjiga.
[2]
U novijoj doma?oj knji?evnosti poznati su dnevni?ki zapisi knji?evnog kriti?ara i publicista
Igora Mandi?a
"
Sebi pod ko?u
" (2006.), "
U zadnji ?as: autobiografski reality show
" (2009.) i "
Oklop od papira
" (2014.).
[3]
Razvojem online komunikacija nastaje oblik
mre?nog dnevnika
(weblog), dnevnika koji autor pi?e na ra?unalu i redovito objavljuje na
međumre?ju
putem za to predviđenih alata.