한국   대만   중국   일본 
Dnevnik (knji?evnost) ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Dnevnik (knji?evnost)

Izvor: Wikipedija
Ovaj ?lanak dio je
niza o knji?evnosti
Povijest knji?evnosti

Anti?ka knji?evnost
Rimska ? Starogr?ka
Afri?ka ? Bizantska ? Renesansna knji?evnost
XIV. stolje?e ? XV. stolje?e ? XVI. stolje?e
Barok , klasicizam i prosvjetiteljstvo
XVII. stolje?e ? XVIII. stolje?e
Predromantizam i romantizam
XIX. stolje?e
Moderna knji?evnost
XX. stolje?e ? XXI. stolje?e

Knji?evni rodovi

Lirika ? Epika ? Drama

Knji?evne vrste

autobiografija ? ?ivotopis
dje?ja knji?evnost ? dnevnici
fantastika ? knji?evnost za mlade
pjesni?tvo ? publicistika ? esejistika

Knji?evnosti po jezicima

albanska ? arapska ? armenska ? austrijska ? azerska
belgijska ? bugarska ? crnogorska ? ?e?ka
engleska ( ameri?ka ? australska ? irska )
francuska ? novogr?ka ? hebrejska ? hrvatska ( BiH )
indijska ? talijanska ? japanska
kineska ? mađarska ? makedonska
njema?ka ? perzijska ? poljska
portugalska ? rumunjska ? ruska
slovenska ? srpska ? ?panjolska
?vedska ? ukrajinska

Dnevnik , ?anr autobiografske knji?evnosti u kojem autor svakodnevno ili povremeno bilje?i svoja zapa?anja ili unutarnja stanja, vezana uz stvarne ili izmi?ljene događaje s kojima je povezan. Spada u diskurzivni knji?evni rod .

Dnevni?ki tekst je strukturiran po datumima, ?to potje?e od knjigovodstvenih bilanci ?to su ih na pragu novog vijeka po?eli voditi europski trgovci. [1] Time se dotada?nji obi?aj pisanja ljetopisa (kronika, anala) razvio u smjeru uklju?ivanja sadr?aja iz privatnog ?ivota. Po?inju se bilje?iti i događaji izvan bo?anske, povijesne i zakonske sfere. [1] Dnevnik se obi?no ne pi?e s namjerom objavljivanja, premda mnogi autori koriste građu iz dnevni?kih zapisa kada pripremaju autobiografije i memoare .

Dnevnik je procvao u kasnoj renesansi . [2] Do avangarde 20. stolje?a, njegova forma i sadr?aj su se bitno promijenili. U po?ecima dnevnik te?i prikazati autenti?an individualni ?ivot pojedinca, neoptere?en pravilima javne komunikacije. Kronolo?kim bilje?enjem nastojalo se rekonstruirati i kauzalnu vezu između događaja i iskustava. Međutim, pritisak svakodnevnog pisanja vodi i prema banalnosti. Tako francuski pisac nobelovac Andre Gide 13. studenog 1939. u svoj dnevnik upisuje " Ni najmanje ?elje da i?ta napi?em u ovu bilje?nicu ". [1] U moderno doba, dnevnik po?inje proizvoditi događaje i opise za koje sugerira da ih tek bilje?i. [1]

Istaknuti primjeri u 20. stolje?u su dnevnik istra?iva?a Roberta F. Scotta (1910. ? 1912.), "Dnevnik Katherine Mansfield " (1927.), " Dnevnik Andrea Gidea " u dva toma (1939., 1954.), " Dnevnik Anne Frank " (1947.) i "Dnevnik Virginije Woolf " (1977. ? 1984.) u pet knjiga. [2] U novijoj doma?oj knji?evnosti poznati su dnevni?ki zapisi knji?evnog kriti?ara i publicista Igora Mandi?a " Sebi pod ko?u " (2006.), " U zadnji ?as: autobiografski reality show " (2009.) i " Oklop od papira " (2014.). [3]

Razvojem online komunikacija nastaje oblik mre?nog dnevnika (weblog), dnevnika koji autor pi?e na ra?unalu i redovito objavljuje na međumre?ju putem za to predviđenih alata.

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. a b c d LZMK, Hrvatska enciklopedija, Dnevnik (pristupljeno 31. svibnja 2018.)
  2. a b Diary , Encyclopædia Britannica, 25. srpnja 2014. (pristupljeno 31. svibnja 2018.)
  3. LZMK, Hrvatska enciklopedija, Mandi?, Igor (pristupljeno 31. svibnja 2018.)