Dhun na nGall

Okrug Dhun na nGall (irski: Contae Dhun na nGall ), najve?i je okrug u irskoj provinciji Ulaidhu i ?etvrti je najve?i u cijeloj Irskoj. Njezino ime potje?e od istoimenoga grada. Jedinstvena je u Republici Irskoj, po?to grani?i samo s jo? jednom irskom op?inom ? Liatroma . Ve?inu svoje kopnene granice dijeli sa sjevenoirskim grofovijama Londonderry , Tyrone i Fermanagh . Izrazita izolacija stanovni?tva dovela je do ?injenice da se svakodnevno njeguju oni obi?aji koji polako odumiru u ostalim dijelovima Irske. O tome svjedo?i i njihov marketin?ki slogan: Ovdje (gore) je druga?ije . Motto Dhun na nGalla glasi: Mutuam habeatis caritatem . Engleski naziv je Donegal .

Geografija [ uredi | uredi kod ]

Dhun na nGall je slu?beno podijeljena u osam povijesnih barunija:

Bainigh
Baollaigh
Inis Eoghain Thoir
Inis Eoghain Thiar
Cill Mhic Neanain
Rath Bhoth Thuaidh
Rath Bhoth Theas
Tir Aodha,

dok se neslu?beno dijeli u mnogobrojna tradicinalna podru?ja: na zapadu su dva Gaeltacht podru?ja (dijelovi Irske gdje je dominantan irski jezik) ? Na Rosa sa sredi?tem An Clochan Liath , te Gaoth Dobhair . Jo? jedno Gaeltacht podru?je je smje?teno na sjeverozapadu ? Cloich Chionnola sa sjedi?tem u An Fal Carrachu . Na najsjevernijem dijelu smje?tena su tri poluotoka izvanredne prirodne ljepote: Inis Eoghain , Fanaid i Ros Goill .

Demografija [ uredi | uredi kod ]

Prema popisu stanovni?tva iz 1841. godine, Dhun na nGall je imao 296 000 stanovnika. Zbog sve ve?e krize i neima?tine (koja je svoj vrhunac do?ivjela krajem 1840-ih) stanovni?tvo se odlu?uje na iseljavanje, tako da je 1851. godine zabilje?eno samo 41 000 stanovnika. Broj se je jo? znatnije smanjio do sljede?ega popisa ? 1861. godine zabilje?eno je 18 000 stanovnika. U novijoj povijesti, popisom stanovni?ta iz 1951. godine utvrđeno je kako u Dhun na nGallu ?ivi 44% ljudi od broja stanovnika iz 1841. godine ? 130 240 stanovnika. Prema najnovijem popisu iz 2011. godine utvrđeno je 160 927 stanovnika.

Prirodne znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Dhun na nGall je izrazito planinsko podru?je, a naistaknutija su dva planinska lanca ? Cnoic Dhoire Bheatha na sjeveru i Cruacha Gorma na jugu s najvi?im vrhom An Earagail (751 metar). Klisure Sliabh Liag su ?este najvi?e morske klisure u Europi, a Cionn Mhalanna je najsjevernija to?ka otoka Irska. Dva su stalno naseljena otoka ? Arainn Mhor i Toraigh . Kroz Dhun na nGall te?e i druga najdu?a irska rijeka Abhainn na hEirne , koja pokre?e lokalnu hidrocentralu. Rijeka an Feabhal je prirodna granica sa Sjevernom Irskom, to?nije sjevernoirskim grofovijama Londonderry i Tyrone.

Klima [ uredi | uredi kod ]

Klima je pod utjecajem Golfske struje s toplim, ugodnim ljetima i umjerenim zimama.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

U mnogobrojnim prilikama tokom svoga postojanja op?ina Dhun na nGall je bila poznata pod imenom Thir Chonaill . Najpoznatija je po ?injenici da je dom nekada jakoga klana Dalaigh , ?iji je najpoznatiji ogranak bio klan O Domhnaill (O'Donnell) koji su vladali od ranoga 13. stolje?a pa sve po po?etka 17. stolje?a. U provinciji Ulster jedino je klan Oi Neill u dana?njoj Sjevernoj Irskoj bio mo?niji. Glava obitelji O Domhnaill nosila je titulu An O Domhnaill ( O'Donnell ) i Ri Thir Chonaill ( Kralj Thir Chonailla ), a tradicionalno su inagurirane u Doon Rocku pokraj sela Cill Mhic Reanain. Sjedi?te klana je bio Caislean Dhun na nGall (dvorac u centru dana?njega grada Dun na nGalla).

Događaji ranih 20-ih godina 20. stolje?a i po?etak odcjepljenja Irske od Velike Britanije izravno su utjecali na Dhun na nGall. ?in odcjepljenja je, ekonomski i administrativno, odvojio Dhun na nGall od Londonderryja, veoma va?noga transportnoga prostani?ta i financijskoga sredi?ta. Londonderry je zajedno sa Zapadnim Tyronom ujedinjen u novonastalu jurisdikciju ? Sjeverna Irska, dok se je Dhun na nGall na?ao u dominionu Irska Slobodna Dr?ava koja je postupno odcjepljenje od zemalja Commonwealtha postigla u travnju 1949. godine pod nazivom Republika Irska.

Irski jezik [ uredi | uredi kod ]

Ve?ina Dhun na nGalla se smatra okosnicom irske kulture i jezika. Gaoth Dobhair je najve?a irska ?upa u kojoj se aktivno koristi irski jezik, a sve ?kole i vjerske ustanove se koriste u svome radu irskim jezikom. Dijelekt irskoga jezika koji se koristi naziva se Ulsterski irski .

Transport [ uredi | uredi kod ]

Iako su u pro?losti postojale mnogobrojne ?eljezni?ke linije koje su ispresjecale Dhun na nGall, do 1960. godine su sve pruge i ?eljezni?ki projekti napu?tene. Najbli?a ?eljezni?ka postaja je Waterside u Londonderryju. Danas se stanovni?tvo najvi?e slu?i zra?nom lukom ? Aerfort Dhun na nGall u Na Rosai.