Dusseldorf

Dusseldorf ; Dusseldorp
	Koordinate : 51°13′N 6°46′E / 51.217°N 6.767°E
Dr?ava	Njema?ka
Savezna dr?ava	Sjeverna Rajna-Vestfalija
Upravno podru?je	Dusseldorf
Gradona?elnik	Thomas Geisel ( SPD )
Povr?ina	217,0 km 2
Nadmorska visina	38 m
Stanovni?tvo	582.222 ( 30. lipnja 2008. )
Gusto?a stanovni?tva	2683 stan./km 2
Po?tanski broj	40000?40629
Pozivni broj	0211, 0203, 02104
Registarska oznaka	D
	Slu?bena stranica duesseldorf.de
Karta
	Dusseldorf
	Dusseldorf
	Polo?aj grada na karti Njema?ke

Dusseldorf ( donjonjema?ki : Dusseldorp ) je grad u Njema?koj i glavni grad gusto naseljene njema?ke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija . Grad le?i na rijeci Rajni i dio je konurbacije Ruhr (niza spojenih gradova uz Rajnu). Dusseldorf je sredi?te njema?ke modne industrije, ogla?iva?kih agencija i multinacionalnih korporacija.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Na prostor dana?njeg Dusseldorfa su se u 7. i 8. stolje?u naselila germanska plemena. Nastalo je manje naselje poljoprivrednika i ribara na Rajni. Prvi spomen grada potje?e iz 1135. godine (tada se zvao Dusseldorp). Car Fridrik I. Barbarossa je sagradio tvrđavu u gradu Kaiserswerthu sjeverno od Dusseldorfa.

Od 1186. je Dusseldorf do?ao pod upravu grofova Berg koji su 1280. u grad preselili svoje sjedi?te. 1288. su grofovi Dusseldorfu dali gradske privilegije. Do?lo je do sukoba oko vlasti nad gradom između grofova Berg i kolnskog nadbiskupa. 1609. je grofovija Berg postala dio grofovije Pfalz-Neuburg, a Dusseldorf je jedan od najva?nijih grofovskih gradova. Grad se ja?e razvija u 18. st. kad dolaze mnogi umjetnici (na poziv grofove ?ene Ane Marije Luise iz firentinske dinastije Medici ). Grad je pretrpio ?tetu u Napoleonovim ratovima. Napoleon je osnovao Veliko vojvodstvo Berg, a Dusseldorf je glavni grad. Nakon Napoleonovog pada je Dusseldorf pripao Pruskoj . U Dusseldorfu je bio parlament Rajnskih provincija (autonomnog podru?ja uz Rajnu unutar Pruske).

U 19. st. je grad brzo narastao zbog industrijalizacije koja je zahvatila cijeli ruhrski prostor uz Rajnu. U prostoru Ruhra se brzo razvija industrija zbog nalazi?ta ugljena i dolaze mnogi naseljenici u tamo?nje gradove, pa tako i Dusseldorf. Grad je razoren u bombardiranju tijekom 2. svj. rata. Nakon rata je postao glavni grad savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije. Grad se brzo razvija i postaje zna?ajan industrijski i trgova?ki centar.

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Dusseldorf se nalazi na zapadu Njema?ke, na u??u rijeke Dussel u Rajnu. Dio je urbaniziranog podru?ja (konurbacije) Ruhr. To je niz spojenih gradova uz rijeku Rajnu ( Koln , Bonn , Leverkusen , Wuppertal , Essen , Bochum , Gelsenkirchen i Dortmund ). Ruhr je zna?ajan industrijski centar koji se razvio na rudnim nalazi?tima. Dusseldorf se nalazi na desnoj obali Rajne, a nasuprot je grad Neuss . Klima je umjerena s blagim zimama i toplim ljetima.

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Dusseldorf je sredi?te njema?ke modne industrije i telekomunikacija . U nekoliko godina grad se sna?no gospodarski razvio. Njema?ki najve?i mobilni operateri Vodafone i E-Plus imaju sjedi?te ovdje. Također velike tvrtke NTT , Ericsson , Sandvik , Nokia i GTS imaju zna?ajne podru?nice ovdje. Mnoge velike svjetske internetske tvrtke imaju korijene u Dusseldorfu. Postoji 400 reklamnih agencija, među kojima su i tri najve?e u Njema?koj: BBDO Group , Publicis Grups i Grey Group . Ima oko 170 financijskih institucija, te jedna od najve?ih burza u Njema?koj. Poznate tvrtke iz Dusseldorfa su L'Oreal , Henkel i Metro . Grad je medijski vrlo razvijen.

Znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Najpoznatija građevina je TV toranj Rheinturm visok 240.5 metra, te je najve?i telekomunikacijski toranj u Dusseldorfu
Vrlo su poznate zgrade koje je konstruirao arhitekt Frank Gehry .
Poznata je akademija Heinrich-Heine-Universitat koja je osnovana 1965.
Poznata je zra?na luka koja je tre?a po veli?ini u Njema?koj.
Poznata i zanimljiva je zgrada regionalnog parlamenta zbog jedinstvenog oblika.
Poznato je javno ?etali?te Konigsallee.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Godina	Stanovnici
1632	5.000
1703	8.573
1792	18.794
1. prosinca 1834. ¹	21.421
1. prosinca 1840. ¹	22.477
3. prosinca 1855. ¹	29.085
3. prosinca 1858. ¹	38.765
3. prosinca 1861. ¹	37.900
3. prosinca 1864. ¹	44.300
3. prosinca 1867. ¹	63.400
1. prosinca 1871. ¹	69.365
1. prosinca 1875. ¹	80.695
1. prosinca 1880. ¹	95.458
1. prosinca 1885. ¹	115.190
1. prosinca 1890. ¹	144.642
2. prosinca 1895. ¹	175.985
1. prosinca 1900. ¹	213.711
1. prosinca 1905. ¹	253.274
1. prosinca 1910. ¹	358.728
1. prosinca 1916. ¹	354.747

Godina	Stanovnici
5. prosinca 1917. ¹	374.770
8. listopada 1919. ¹	407.338
16. lipnja 1925. ¹	432.633
16. lipnja 1933. ¹	498.600
17. svibnja 1939. ¹	541.410
31. prosinca 1945.	392.316
29. listopada 1946. ¹	420.909
13. rujna 1950. ¹	500.516
25. rujna 1956. ¹	654.850
6. lipnja 1961. ¹	702.596
31. prosinca 1965.	698.007
27. svibnja 1970. ¹	663.586
31. prosinca 1975.	664.336
31. prosinca 1980.	590.479
31. prosinca 1985.	561.686
25. svinja 1987. ¹	563.531
31. prosinca 1990.	575.794
31. prosinca 1995.	571.030
31. prosinca 2000.	569.364
31. prosinca 2005.	577.416