Pelud ili cvjetni pelud je ?ista pra?kasta tvar koju proizvode mu?ke gamete na biljkama . Pelud se sastoji od mno?tva mikrogametofita (polenskih zrnaca). Znanost koja prou?ava pelud naziva se palinologija i vrlo je korisna u paleoekologiji , palentologiji , arheologiji i forenzici .

Struktura peluda [ uredi | uredi kod ]

Svako zrnce peluda sadr?i vegetativne stanice i generativne stanice s dvije jezgre . Zrnca dolaze u razli?itim oblicima, veli?inama i povr?inskim oznakama osobitim za vrstu biljke. Ve?ina zrnaca je sferi?nog oblika. Najmanje zrno peluda proizvode biljke iz roda Myosotis (oko 6 μm).

Kemijski sastav [ uredi | uredi kod ]

U raznim uzorcima peluda pronađeni su sljede?i vitamini : tiamin (B1), riboflavin (B2), piridoksin (B6), nikotinska kiselina , pantotenska kiselina , folna kiselina , askorobinska kiselina (C), karotin , rutin i vitamini E i D . Detaljnom analizom je ustanovljeno da pelud mnogih biljaka sadr?i: silicij , sumpor , bakar , kobalt , natrij , ?eljezo , aluminij , kalcij , magnezij , mangan , fosfor , barij , srebro , cink , krom , stroncij i druge mikroelemente.

U njegov sastav ulaze i razne bjelan?evine i slobodne aminokiseline , za organizam va?ni enzimi katalaza , invertaza i neke organske kiseline, jabu?na , vinska i mlije?na . Djelovanjem fermenta koje p?ele izlu?uju prilikom nabijanja peludau sa?e u peludu dolazi nakon nekoliko tjedana do znatne izmjene tvari. Kemijski sastav i hranjiva svojstva razlikuju se između svje?eg peluda i peluda u sa?u.

Opra?ivanje [ uredi | uredi kod ]

Opra?ivanje je preno?enje peludnog praha s pra?nika na stigmu tu?ka . Postoji vi?e na?ina opra?ivanja:

• Samoopra?ivanje
• Opra?ivanje pomo?u vjetra
• Opra?ivanje pomo?u vode
• Opra?ivanje pomo?u ?ivotinja

Pelud u p?elarstvu [ uredi | uredi kod ]

P?ele sakupljaju cvjetni pelud zato ?to sadr?i bjelan?evine , masti , ?e?ere , vitamine i druge korisne tvari za njegovanje legla. Ako nema dovoljno unosa cvjetnog praha u ko?nicu p?ele zaostaju u razvoju. Peludi raznih vrsta biljaka imaju određene i stalne veli?ine, boju i oblik. Ako gledamo pod mikroskopom pelud uzet s tijela p?ele ili iz meda , po njihovoj veli?ini i obliku mo?emo odrediti koje je cvjetove posjetila p?ela, odnosno od kojih biljaka poti?e med.

Veli?ina peludovih zrna raznih biljaka bitno se razlikuju. U ve?ini slu?ajeva ta zrna dosti?u oko 0,015 - 0,050 mm u promjeru, a kod samo malog broja biljaka npr. tikava , 0,15 - 0,20 mm. Po boji peluda mo?e se raspoznati od kojih je biljaka sakupljeno: s maline je bijel, s jabuka je svijetlo?ut, sa suncokreta i ?utog kokosa je zlatno?ut, s kru?aka je crveno?ut, s marelice i kestena je tamnocrven, s bijele djeteline je smeđ, s hrasta je ?utozelen, s lipe je svijetlozelen, s facelije je ljubi?ast i tako dalje.

Cvjetni pelud ili cvjetni prah kao p?elinji proizvod izuzetno je zdrav kao dodatak ljudskoj prehrani.

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Cvjetni pelud