Cvijeta Zuzori?
(u izvorima na talijanskom
Flora Zuzori, Floria Zuzzeri
) (
Dubrovnik
, oko
1552.
?
Ancona
,
1648.
), hrvatska pjesnikinja.
[1]
Mnogi glasoviti hrvatski i talijanski pjesnici su je slavili svojim pjesmama i posve?ivali joj svoja djela, npr.
Dinko Zlatari?
,
Nikola Gu?eti?
,
Torquato Tasso
i drugi.
Cvijeta Zuzori? k?i je Frana i Marije Radaljevi?.
[2]
Imala je petero bra?e: Vlaha (umro u djetinjstvu), Petra, Vlaha (drugog), Bernarda i Nikolu te pet sestara: Niku, Margaritu, Lukreciju, Elizabetu i Katarinu.
[2]
Crvenokosa Dubrovkinja koja kao djevoj?ica odlazi s ocem trgovcem u Anconu gdje je stekla visoku naobrazbu i dru?ila se s mnogim umjetnicima. Udala se
1570.
godine,
[3]
za bogatog plemi?a Bartolomea Pescionija koji je imenovan firentinskim
veleposlanikom
u Dubrova?koj Republici. Bartolomeo Pescioni bavio se također trgovinom i bankarstvom.
[3]
Po povratku u rodni grad okuplja umjetnike na svom ladanjskom zdanju u
?iba?i
gdje vode znanstvene rasprave i razgovore o umjetnosti.
[4]
Mnogi su joj nakon njezina povratka u rodni grad zavidjeli i napadali je zbog zavisti ili slobodoumnosti. U obranu joj staje najbolja prijateljica i prva dubrova?ka
feministkinja
Mara Gunduli? Gu?eti?
. U posveti napisanoj
1582.
godine, objavljenoj
1584.
godine u predgovoru filozofskog djela njezina supruga Nikole, stala je u obranu svih ?ena te se zatim ?estoko okomila na zavidnike.
[5]
Bartolomeo Pescioni radno mjesto konzula predao je
1582.
godine Firentincu Rafaelu Naldiniju.
[6]
Nakon odlaska iz Dubrovnika u Anconu Cvijeta se vi?e nije vra?ala u Dubrovnik, a mu? joj je Bartolomeo umro
18. lipnja
1593.
godine.
Umrla je u Anconi 1648. godine. Pokopana je
1. prosinca
1648. godine u istoj grobnici sa svojim ocem.
[6]
Do sad se za dvije slike iz sedamaestog stolje?a smatralo da predstavljaju Cvijetu, ali je danas poznato i znanstveno potvrđeno da niti jedna od te dvije slike ne prikazuju nju nego neke druge danas nepoznate osobe.
[7]
- Poznata je pjesma
Cvijeta Zuzori?
s albuma
Ve?e je na? prijatelj
, Buca i Srđana iz
1974.
godine.
- ↑
Zuzori?, Cvijeta
Hrvatska enciklopedija LZMK (pristupljeno 21. rujna 2021.=
- ↑
a
b
Zuzori?, Cvijeta
, Autor: Milovan Tatarin., leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 14. srpnja 2021.
- ↑
a
b
Josipa Klari?,
Cvijeta Zuzori? kao inspiracija knji?evnicima od Torquata Tassa do Luka Paljetka: diplomski rad
, mentorica: izv. prof. dr. sc. Viktoria Frani? Tomi?, Sveu?ili?te u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, Zagreb, 2020., str. 5., pristupljeno 14. srpnja 2021.
- ↑
Bego-Urban, Melita,
?krinja uspomena: dubrova?ki jezi?ni pabirci
, 1. izd., Humanitarno dru?tvo ?upe dubrova?ke, Zagreb, 2010.,
ISBN
978-953-99329-5-2
, str. 410?411.
- ↑
Ahmetovi?, Suad,
Dubrova?ki kurioziteti: iz dva minula tisu?lje?a
, 3. dopunjeno izd., vlastita naklada, Dubrovnik, 2010.,
ISBN
978-953-95501-3-2
, str. 157?159.
- ↑
a
b
Josipa Klari?,
Cvijeta Zuzori? kao inspiracija knji?evnicima od Torquata Tassa do Luka Paljetka: diplomski rad
, mentorica: izv. prof. dr. sc. Viktoria Frani? Tomi?, Sveu?ili?te u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, Zagreb, 2020., str. 6., pristupljeno 14. srpnja 2021.
- ↑
Gjuki?-Bender, V.,
Istina o navodnom portretu Cvijete Zuzori? iz Kne?eva dvora
, Zbornik dubrova?kih muzeja, I., Dubrovnik, 2004., str. 49?58.
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mre?nih stranica Matice hrvatske (
http://www.matica.hr/
). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku:
Matica hrvatska
.
Dopusnica nije potvrđena
VRTS-om
.
Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je
ovdje
.