한국   대만   중국   일본 
Conan barbarin (1982.) ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Conan barbarin (1982.)

Izvor: Wikipedija
Conan barbarin
Naslov izvornika
Conan the Barbarian
Redatelj John Milius
Producent Raffaella De Laurentiis
Buzz Feitshans
Edward R. Pressman
Scenarist Likovi:
Robert E. Howard
Pri?a:
Edward Summer
(nepotpisan)
Scenarij:
John Milius
Oliver Stone
Glavne uloge Arnold Schwarzenegger
James Earl Jones
Max von Sydow
Glazba Basil Poledouris
Snimatelj Duke Callaghan
Monta?a Carroll Timothy O'Meara
Distributer Universal Studios
Godina izdanja 1982.
Trajanje Kino verzija:
129 min.
Produ?ena verzija:
131 min.
Skra?ene verzije:
123 min.
115 min.
Dr?ava SAD
Jezik engleski
?anr znanstvena fantastika
Prora?un $20,000,000
Sljede?i
Profil na IMDb-u
Portal o filmu

Conan barbarin ( eng. Conan the Barbarian ) ameri?ki je fantasti?ni pustolovni film Johna Miliusa iz 1982. godine, koji govori o odrastanju Conana Cimmerijanca u misti?nom svijetu ma?eva i ?arobnja?tva . Film, koji je pribli?na adaptacija istoimenog stripa Roberta E. Howarda , re?irao je John Milius . "Conan" je proslavio Arnolda Schwarzeneggera i postao poprili?no uspje?an, polu?iv?i nastavak.

Uloge [ uredi | uredi kod ]

Glumac/glumica Lik
Arnold Schwarzenegger Conan
Sandahl Bergman Valeria
Gerry Lopez Subotai
James Earl Jones Thulsa Doom
Mako ?arobnjak (pripovjeda?)
Max von Sydow Kralj Osric

Radnja [ uredi | uredi kod ]

Bron?ano doba . Dje?ak Conan biva svjedokom ubojstva svojih roditelja jedne zime od tajnovitog Thulsa Dooma koji je sa svojom vojskom napao njegovo selo kako bi na?ao ?elik . Conan biva prodan u roblje i poslan da vrti kolo jednog ogromnog kota?a. Godine prolaze i dok su svi ostali robovi umrli, Conan je ostao jedini ?iv i odrastao u sna?nog ?ovjeka. Tada biva kupljen i zaposlen kao gladijator , ali mu vlasnik pokloni slobodu. Po prvi put on se mora osloniti na svoje instinkte kako bi opstao te upozna i sprijatelji se s nomadom Subotaijom i plavokosom Valerijom . U jednom gradu naiđe na hram u kojemu se ?tuje kult zmija , a na ?ijem je ?elu upravo ? Thulsa Doom. Trio oplja?ka hram i biva odveden u dvor kralja Osrica koji im da hrpu zlatnika i dragulja samo da mu nađu k?erku koja se okrenula kultu zmija. Na njihovo ?uđenje Osric im odgovori; ?Dođe vrijeme, lopove, kada dragulji prestanu sjati, kada zlato izgubi svoju dra? i kada dvorska soba postane zatvor, a sve ?to je ostalo je o?eva ljubav za svoje dijete“. Na njihovom putu Conan se zaljubi u Valeriju, no ona pogiba. Ipak, kona?no nađe hram u kojem Thulsa Doom vodi svoj kult. Kada ga je kona?no sreo, Doom mu je odgovorio; ?Moje dijete, do?ao si k meni moj sine. Jer tko je tvoj otac ako to nisam ja? Ja sam izvor iz kojeg ti te?e?. Kada ja nestanem, ti nikada nisi ni bio. ?to bi tvoj svijet bio bez mene?“ Od toga se Conan zamislio, ali je ipak uzeo ma? i ubio Dooma. Kada su to vidjeli njegovi sljedbenici, svi su se razi?li, osim jedne djevojke ? Osriceve k?eri.

Nagrade [ uredi | uredi kod ]

Zanimljivosti [ uredi | uredi kod ]

  • U filmu se spominje da je Conan Cimmerijanac. Taj narod je uistinu nekada postojao na dana?njem teritoriju Ukrajine i ju?ne Rusije .
  • Prvotni scenarij kojeg je napisao Oliver Stone smjestio je pri?u u apokalipti?nu budu?nost, ali je ta ideja na kraju odba?ena.
  • Max von Sydow je izjavio da je prihvatio ulogu u filmu samo da bi impresionirao svojeg unuka.
  • I Schwarzenegger i Sandahl Bergman su sami izvodili svoje kaskaderske scene.
  • Pri?a filma je zapravo obrada nekoliko Howardovih pri?a iz serijala o Conanu. Prizor u kojem je Conan prepu?ten le?inarima vezan za drvo je uzet iz pri?e A Witch Shall be Born , dok je scena kada Conan uzima ma? mrtvog kralja u grobnici uzeta iz pri?e The Thing in the Crypt . Valeria se pojavljuje u pri?i Red Nails ali njen povratak iz mrtvih kako bi spasila Conana je uzet od drugog lika, Belit , Conanove ljubavi iz pri?e Queen of the Black Coast .

Kritike [ uredi | uredi kod ]

Kritike oko "Conana" su bile podvojene; za neke je film bio pravi pustolovni ep po uzoru na klasik " Nibelunzi (1924) " te su ga neki ?ak i proglasili najboljim filmom 1980-ih , dok su ga drugi odbacili kao jednostavan ?und. Tako je nezadovoljni Vincent Canby pokudio film: "Conan je ekstremno duga, ?esto nekoherentana, povr?no postavljena fantazija smije?tena u prethistorijsku pro?lost", kao i Ken Hanke koji je napisao: "Film je previ?e dosadan da bi bio barem i nenamjerno smije?an". S druge strane, Dragan Antulov je hvalio film: "Neproporcionalnost između popularnih i kriti?ki priznatih filmova nije ne?to ?to bi trebalo iznenaditi bilo kakvog gledatelja. No s druge strane, stvari katkada postaju pomalo osobne. U mojem slu?aju, bio sam iznenađen sa niskom reputacijom jednog filma kojega ja smatram jednim od mojih najdra?ih remek-djela sedme umjetnosti. "Conan" Johna Miliusa je, po mojem skromnom mi?ljenju, jedan od 10 najboljih filmova ikada snimljenih. Ipak, kada ga spomenem prosje?nim kriti?arima, oni poka?u ili ignorantnost ili nezanimanje... Kako je vrijeme prolazilo, moj ukus za filmove se razvio dovoljno da mogu razlikovati komercijalni ?und od prave umjetnosti, ali moja naklonost za "Conana" je ostala ista. Kona?no, po?eo sam razvijati svoju vlastitu teoriju o Miliusovom remek-djelu koja se mo?e jednostavno sa?eti sa - pojavio se u krivo vrijeme... Film je epska pri?a gdje su pri?a i likovi va?niji od vizualnog stila ili nekih drugih atrakcija".

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]