Chitimacha (Pantchpinunkansh, Pantch-pinunkansh), pleme ameri?kih Indijanaca porodice Chitimachan , naseljeno na delti rijeke Mississippi u Louisiani , a danas na rezervatu Chitimacha, blizu Charentona . ?itima?e su jedno od najja?ih plemena sjeverno od Zaljeva (Gulfa) ?to su ?ivjela zapadno od Floride. Njihovo podru?je nalazilo se oko jezera Grand Lake na jugu dana?nje Louisiane, a populacija im je procijenjena na nekih 3,000 u domoroda?ko doba (to?nije 1650). Broj im se kasnije zbog ratova smanjuje (12 godina bili su u ratu s Francuzima), a najmanje ih je popisano 1930, svega 51. U novom tisu?lje?u ima ih oko 700, dio je naseljen na rezervatu Chitimacha kod Charentona, a dio je konfederiran u Biloxi-Chitimacha Confederation of Muskogees u ?upama Lafourche i Terrebonne, koja je nastala od nadvladanih plemena Biloxi , Chitimacha, Choctaw , Acolapissa i Atakapa .

Ime [ uredi | uredi kod ]

Ime chitimacha dolazi od Choctawskog chutimasha: chuti , ='cooking pot', i masha 'they possess': `they have cooking vessels' ili `they have cooking pots', odnosno "those who have pots." Ovo ime javlja se u jo? nekoliko sli?nih varijanti.

Jezik [ uredi | uredi kod ]

Jezik chitimacha srodan je onim jezicima kojima su se slu?ila plemena Washa i Chawasha , a klasificiraju se porodici Chitimachan. Jezici porodice Chitimachan su zajedno s Attacapan i Tonikan jezicima prije klasificirani kao skupine jezi?ne porodice Tonikan. -Svi ovi jezici su nestali.

Sela [ uredi | uredi kod ]

Swanton navodi sljede?a sela Chitimacha:

• Ama'tpan na'mu , dva sela:

(1) 3 milje isto?no od Charentona na Bayou Teche

(2) na isto?noj strani Grand Lake nasuprot Charentona.

• Grosse Tete na'mu , 2 milje od sela Plaquemine.
• Hi'pinimsh na'mu , na Fausse Pointe na zapadnoj strani Grand Lake, nlizu Bayou Gosselin.
• Ka'me naksh tcat na'mu , na Bayou du Plomb, blizu Bayou Chene, 18 milja sjeverno od Charentona.
• Ku'shuh na'mu , na jezeru Lake Mingaluak, blizu Bayou Chene.
• Na'mu ka'tsi , Bayou Chene village, ?upa St. Martin's.
• Ne'kun tsi'snis , nasuprot Ile aux Oiseaux, na Lac de la Fausse Pointe.
• Ne Pinu'nsh , na Bayou Teche, 2 milje zapadno od Charentona.
• Oku'nkiskin , na Bayou La Teche.
• Shatshnish , u Jeanerette.
• She'ti na'mu , na Grand River zapadno od Plaquemine.
• Sho'ktangi ha'ne hetci'nsh ( Shoktangihanehetchinsh ), na ju?noj strani Graine a Volee Inlet, Grand Lake.
• Tca'ti kuti'ngi na'mu , tamo gdje se sastaju Bayou Teche i Atchafalaya Bayou.
• Tcat kasi'tunshki , na mjestu dana?njeg Charentona.
• Tsa'htsinshup na'mu , Plaquemine village, na Bayou des Plaquemines blizu Grand Rivera.
• Waitinimsh, na Irish Bendu blizu Franklina.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Alfons Alvarz de Pinda bio je prvi bijelac koji je 1519. stigao u zemlju koju su nastanjivala plemena Chitimacha. Cijela ova grupa dobila je kolektivni naziv Chitimacha, a pripadali su joj Pantchpinunkansh ("thoroughly red people" ) ili Chitimacha, Chawasha i Washa i mo?da pleme Yagenechito . Sultzman smatra da je populacija ovih plemena mogla iznositi u domoroda?ko doba oko 20,000. Iberville je bio prvi koji 1699. s njima sklapa savez, no uskoro ?e 1706. jedan događaj znatno utjecati na njihovu budu?u povijest. Jedna grupa Taensa Indijanaca na prijevaru je zarobila nekoliko Chitimacha, nakon ?ega su ovi za osvetu ubili misionara u Natchezu i nekoliko drugih Francuza koji su bili s njim u dru?tvu. Uslijedio je rat između ?itima?a s jedne strane i Francuza i njihovih saveznika s druge, koji se razvukao cijelih dvanaest godina, tamo do 1718. Mnogi ?itima?e tijekom ovog rata zavr?ili su kao robovi u ranim danima kolonije Louisiane , i pleme je po?elo da nestaje. Godine 1784. imali su tek jo? jedno naselje na Bayou La Fourche i dva na Teche. U devetnaestom stolje?u ( 1881. ) pre?ivjeli su ?ivjeli jo? samo u selu blizu Charentona, na malenom podru?ju gdje se danas nalazi rezervat Chitimacha. Dr. A. S. Gatschet sa 'Bureau of American Ethnology' sakupio je lingvisti?ki materijal i ne?to etnografskog materijala. -Ne?to mije?anih potomaka o?uvalo se i danas.

?ivot i obi?aji [ uredi | uredi kod ]

?itima?e su stanovnici delte Mississippija ( vidi   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 27. rujna 2007. ( Wayback Machine )), te?ko prohodnog i mo?varnog terena. Njihova kultura svakako pripada Jugoistoku. Imali su endogamni kastinski sistem, a poglavi?tvo se prenosilo preko ?enske linije. ?ena je u dru?tvu ?itima?a, ?to je tipi?no i za Irokeze i neke Algonquiance s atlantske obale, imala velik utjecaj u dru?tvu. Brak je bio strogo monogaman. Oni su bili obo?avaoci Sunca , prakticirali su deformaciju lubanje, kosu su nosili dugu, a lica, ruke i noge su tetovirali . Njihove nastambe nalik su plemenima s Jugoistoka, a napose su poznati po posebnom na?inu pletenja ko?ara ( vidi   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 28. rujna 2007. ( Wayback Machine )) tehnikom double weave , a koju poznaju i Cherokee (poznata je Ramona Lossie ), Ibani , Vijetnamci , etc. Tehnikom duplog pletenja posti?u se razli?iti dizajni na dva lica. ?itima?e su se bavili uzgojem kukuruza , graha i tikava i oboga?ivali svoju prehranu lovom na jelena i medvjeda . Sakupljali su razne vrste divljeg vo?a i hvatali mnoge vrste riba kojih ima po tamo?njim rijekama , jezerima i mo?varama.

Po?to je zemlja ?itima?a ispresijecana rijekama i ?umovitim mo?varama, kanui dubljeni u deblu (dugout canoes) glavno su prijevozno i transportno sredstvo ovog plemena. Kanu su dubili u deblu ?empresa , a u njega je moglo stati i preko 40 osoba. Ono ?to je nedostajalo i zemlji Chitimacha bio je kamen , nedostatak ovog prirodnog materijala za izradu oruđa i vr?aka strijela, prisiljavao ih je da vi?kove svojih poljoprivrednih proizvoda mijenjaju za kamen svojim sjevernim susjedima, Indijancima Avoyel i drugima. Ono ?to nije ?esto u Sjevernoj Americi, sjeverno od [Rio Grande], a ?itima?e su imali, bila je puhaljka (serbatana), oru?je Indijanaca iz ki?ne ?ume , ra?ireno u bazenu Amazone , te nekih sjevernijih skupina kao ?to su Quiche iz Gvatemale . Ona se sastoji od duge cijevi kroz koju se ispuhuju malene strelice (?esto puta otrovne) a slu?e za lov na ptice i manju divlja? , a kao projektili znali su slu?iti kost ribe ili ljusaka s ko?e đingule (Belone Belone) poznate i kao igla jer su joj usta oblika poput igle. ?Osim ?to su imali puhaljku, ?itima?e su se kao i njihovi rođaci Washe i Chawashe slu?ili atl-atlom , naro?itom pra?kom za izbacivanje koplja . Klan kod ?itima?a je totemski , imenovan po ?ivotinjama. Njihov klanski sistem, kakav nalazimo i kod Natcheza , imao je i dva posebna dijalekta po kojem su se razlikovali plemi?i od puka. U slu?aju da se u ovoj strogoj endogamiji plemi? ili plemkinja o?eni ili uda za nekog pu?anina, gubi svoj plemi?ki status.

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Hoover, Herbert T. (1975). The Chitimacha People. Phoenix, Ariz.: Indian Tribal Series.
• Stouff, Fave, and W. Bradley Twitty (1971). Sacred Chitimacha Indian Beliefs. Pompano Beach, Fla.: Twitty & Twitty.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Chitimacha   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 25. lipnja 2007. ( Wayback Machine )
• Tribe Works to Keep Ancient Tradition Alive   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 27. rujna 2007. ( Wayback Machine )
• Biloxi-Chitimacha Confederation of Muskogees