Sveta Katarina Laboure
Rođena	2. svibnja 1806. Fain-les-Moutiers, Francuska
Preminula	31. prosinca 1876. Enghien-les-Bains
Beatificirana	28. svibnja 1933.
Kanonizirana	27. srpnja 1947.
Spomendan	31. prosinca
Simboli	?udotvorna medaljica
Portal o kr??anstvu

Katarina Laboure (Fain-les-Moutiers, Francuska , 2. svibnja 1806. ? Enghien-les-Bains, 31. prosinca 1876. ), redovnica milosrdnih sestara sv. Vinka Paulskoga i katoli?ka svetica . Imala je nekoliko ukazanja Bla?ene Djevice Marije , njenim zalaganjem nastala je i pro?irila se ?udotvorna medaljica .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rođena je u Fain-les-Moutiersu u Bourgogni 2. svibnja 1806. godine. U 10. godini umrla joj je majka te odlazi kod tetke gdje se brinula o ku?anstvu. U Bla?enoj Djevici Mariji vidi novu majku. Osjetila je redovni?ki poziv, ali se otac protivio. Poslao ju je u Pariz k bratu, a onda nekoj rodici, da je odvrati od nauma. Usprkos tome, Katarina ulazi 22. sije?nja 1830. u samostan milosrdnih sestara sv. Vinka Paulskoga. Odlikovala se ponizno??u, razborito??u i vjerno??u redovni?kim zavjetima, a izgarala je duhom po?rtvovnosti. Pomagala je bolesnicima u pari?koj ubo?nici Enghien. Umrla je 31. prosinca 1876. u 71 godini. Pokopana je u kripti u Reuillyju. Njeni posmrtni ostaci preneseni su u crkvu u Rue du Bac u Parizu 1933. Za otvaranja lijesa, tijelo joj je nađeno o?uvano . ^[1] Papa Pio XI. proglasio ju je bla?enom 28. svibnja 1933. , a papa Pio XII. svetom 27. srpnja 1947.

Ukazanja [ uredi | uredi kod ]

Imala je nekoliko viđenja Bla?ene Djevice Marije. Prvi put je bilo u no?i između 18 . i 19. srpnja 1830. u samostanu u Parizu . To je povjerila ispovjedniku, ali nije joj vjerovao. Ponovno je imala ukazanje 27. studenog iste godine.

Gospa joj je poru?ila:

≫Daj napraviti medalju s prizorom, koji vidi?; sve osobe koje je budu nosile, primit ?e velike milosti. Obilne ?e milosti biti za osobe, koje je budu nosile s pouzdanjem.≪

Unato? svemu ispovjednik joj i dalje nije vjerovao. Gospa joj se ukazala tre?i put u prosincu 1830. i rekla kako ?e do?i dan, kada ?e svi biti uređeno kako ona ?eli. Prva medaljica iskovana je uz dopu?tenje pari?koga nadbiskupa 1832. U sljede?e ?etiri godine, izrađeno je 8 milijuna medaljica . Katarina je namjerno ?ivjela u anonimnosti, a sebe je smatrala samo glasnicom. Nakon ispovjednikove smrti, tajnu je povjerila poglavarici samostana . Od tada se jo? br?e ?ire medaljice. Dogodile su se brojne milosti, onima koji su nosili medaljicu pa je prozvana ?udotvornom. Među najpoznatijim ?udesima je obra?enje ?idova Alonsa Ratibonnea 20. sije?nja 1842. u rimskoj crkvi sv. Andrije dellla Fratte. Poljski franjevac sv. Maksimilijan Kolbe je u velikoj mjeri ?irio ?udotvorne medaljice.

Izvori [ uredi | uredi kod ]