Cassini-Huygens

	' Cassini?Huygens'
	; Umjetni?ki prikaz letjelice Cassini
Organizacija	NASA / ESA / ASI
Tip misije	Prelet, orbiter i meko spu?tanje
Prelet pokraj	Venera (Gravitacijska pra?ka) ; Datum preleta: 26. travnja 1998. ; Udaljenost: 234 km ; ; Venera (Gravitacijska pra?ka) ; Datum preleta: 24. lipnja 1999. ; Udaljenost: 600 km ; ; Zemlja (Gravitacijska pra?ka) ; Datum preleta: 18. kolovoza 1999. ; Udaljenost: 1.171 km ; ; Jupiter (Gravitacijska pra?ka) ; Datum preleta: 30. prosinca 2000. ; Udaljenost: 9.852.924 km
Datum	Titan ( Huygens ) ; Datum slijetanja: 14. sije?nja 2005.
Datum ulaska u orbitu	1. srpnja 2004.
U orbiti oko	Saturna 1. srpnja 2004. - 15. rujna 2017.
Datum lansiranja	15. listopada 1997. ; 08:43:00 UTC
Lansiran uz pomo?	Titan IV -B/Centaur lansirno vozilo
Trajanje misije	19 godina, 11 mjeseci ; U orbiti oko Saturna: 13 godina, 2 mjeseca, 14 dana
Pad iz orbite	15. rujna 2017. ; 11:55:00 UTC
NSSDC ID	1997-061A
Internet sjedi?te	( engl. ) Cassini?Huygens (slu?bene stranice)
Masa	2581 kg ; Cassini + Huygens: 5712 kg
Napajanje	885W (633W na kraju misije)

Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istra?ivala Saturn , njegove prstene i mjesece . Lansirana sa Zemlje 15. listopada 1997. na putovanje do Saturna i njegovih satelita dugo sedam godina. U Saturnovu orbitu u?la je 1. srpnja 2004. Na sebi je nosila ESA -inu sondu Huygens koja se spustila na Titan 2005. i poslala mno?tvo podataka.

Huygens [ uredi | uredi kod ]

Uvod [ uredi | uredi kod ]

Huygens je ESA -ina sonda koja je 2004. na orbiteru Cassini stigla do Saturna te je kasnije otpu?tena u Titanovu atmosferu . Huygens je mapirao povr?inu Titana pri spu?tanju te poslao nekoliko slika tla. Ime je dobio po nizozemskom astronomu Christiaanu Huygensu koji je otkrio taj Saturnov satelit.

Letjelica [ uredi | uredi kod ]

Sonda Huygens pri?vr??ena je na letjelicu Cassini i napravila ju je ESA. Svakih ?est mjeseci na putu do Saturna događale su se provjere sonde i sustava. Na sam Bo?i? 2004. godine, Huygens se odvojio od Cassinija i krenuo na svoj 21-dnevni put prema Titanu. Pri ulasku u atmosferu, temperatura je bila oko 2000 Celzijevih stupnjeva, ?to je Huygensov toplinski ?tit dobro izdr?ao. Brzina se zbog trenja smanjila s 21 000 km/h na 1800 km/h. Na visini od 180 km, otvorio se veliki padobran promjera 8,3 metra. Na visini od 120 km, otvorio se jedan manji padobran koji je dodatno usporio Huygensa. Na visini od 60 km, uklju?uje se plinski kromatograf i maseni spektrometar te instrumenti za ispitivanje atmosfere i dvije kamere . Huygens je konstruiran za 2,5 sata rada i najmanje tri minute rada na povr?ini. Brzina pri udaru u tlo Titana iznosila je 5 m/s. Sa sondom je Huygens, koja je signale oda?iljala puno du?e nego ?to je bilo predviđeno, sve bilo u redu. Naime, sonda je slala podatke i nakon ?to je Cassini za?ao za obzor Titana, a podatci koje je letjelica poslala "oslu?kivat" ?e se sa Zemlje.

Instrumenti [ uredi | uredi kod ]

Na Huygensu je smje?teno 6 instrumenata.

Plinski kromatograf i maseni spektrometar analizirat ?e Titanovu atmosferu, dok je Huygensov instrument za atmosfersko ustrojstvo zadu?en za mjerenje fizikalnih i elektri?nih svojstava atmosfere.

Cassini [ uredi | uredi kod ]

Letjelica [ uredi | uredi kod ]

Cassini je vrlo te?ka letjelica . Ima masu od ?ak 5774 kg . Jedine letjelice te?e od nje bile su Phobos 1 i Phobos 2 . Vi?e od 50% mase letjelice otpada na gorivo . Dimenzije su letjelice: 6,7 m (visina) x 4 m (?irina). Cassini i Huygens gotovo su neaktivni na putu do Saturna. Izvode samo provjere sustava i cijele letjelice.

Uvod [ uredi | uredi kod ]

Cassini je NASA -ina letjelica poslana 1997. godine u istra?ivanje Saturna, njegovih prstenova i satelita. Ime je dobila po francuskom astronomu Giovanniju Domenicu Cassiniju . Letjelica je do cilja stigla 1. srpnja 2004.

Letjelica [ uredi | uredi kod ]

Letjelica Cassini je nakon dolaska do Saturna nastavila letjeti oko njegovih prirodnih satelita i jo? ?e nekoliko puta proletjeti pokraj Titana . Cassini sa Zemljom razgovara putem triju antena. Podatcima treba od 68 do 84 minute da stignu do Zemlje. Za razliku od drugih letjelica koje koriste solarne ?elije , Cassini kao izvor energije koristi radio-izotopni termoelektri?ni generator koji pretvara toplinu u elektri?nu energiju. Tri su generatora na Cassiniju ukupne snage 700 Watta .

Letjelica ima dva glavna motora i ?ak ?esnaest manjih koji izvode precizne promjene smjera.

Da bi stigao do Saturna, morao je koristiti "gravitacijsku pra?ku" Venere (2 puta), Zemlje i Jupitera. Ra?unalo na Cassiniju je slo?eno. Ono mo?e u slu?aju prekida veze sa Zemljom ?ak ?etiri tjedna samostalno odr?avati letjelicu, a ra?unalo mo?e pre?ivjeti i izboje Sun?evih baklji .

Instrumenti [ uredi | uredi kod ]

Na Cassiniju je smje?teno 12 instrumenata.

Sustav za radijsko znanstveno istra?ivanje prou?avao je atmosferu, prstenove i gravitacijsko polje Saturna i njegovih satelita.

Znanstveni je podsustav za slikovnu dijagnostiku slikavao u vidljivom, ultraljubi?astom i infracrvenom dijelu spektra.

Cassinijev je radar kartografirao Titanovu povr?inu.

Ionski i neutralni maseni spektrometar istra?uje neutralne i nabijene ?estice.

Kartografski spektrometar vidljivog i infracrvenog dijela spektra određuje kemijski sastav atmosfere, prstenova i satelita.

Analizator kozmi?ke pra?ine prou?ava led i pra?inu u blizini Saturna.

Znanstveni sustav za radio- i plazmatske valove istra?uje valove plazme.

Cassinijev plazmatski spektrometar istra?uje plazmu unutar Saturnovog magnetskog polja.

Spektrograf za slikovnu dijagnostiku u ultraljubi?astom dijelu spektra mjeri ultraljubi?astu energiju.

Instrument za magnetosfernu slikovnu dijagnostiku snima Saturnovo magnetsko polje.

Magnetometar dvjema tehnikama prou?ava Saturnovo magnetsko polje, prstenove te Saturnove mjesece.

Veliki Finale i uni?tenje [ uredi | uredi kod ]

Cassinijev kraj uklju?ivao je niz bliskih prolaza kraj Saturna, pribli?avanje unutar prstenova, zatim ulazak u Saturnovu atmosferu 15. rujna 2017. kako bi uni?tili svemirsku letjelicu. Ova metoda je odabrana, jer je neophodno osigurati za?titu i sprije?iti biolo?ku kontaminaciju bilo kojeg mjeseca Saturna za koji se misli da nudi potencijalnu ?ivotnu sposobnost (posebno Titan i Encelad ). Kona?ni let Titan 22. travnja 2017. promijenio je orbitu kako bi letio kroz jaz između Saturna i njegovog unutarnjeg prstena nekoliko dana kasnije, 26. travnja. Cassini je pro?ao oko 3.100 km iznad Saturnovog sloja oblaka i 320 km (200 milja) ) s vidljivog ruba unutarnjeg prstena; uspje?no je snimao Saturnove atmosfere i ve? sljede?eg dana po?eo vra?ati podatke. Nakon dodatnih 22 orbite kroz jaz, misija je zavr?ena zaronom u Saturnovu atmosferu 15. rujna; signal je izgubljen u 07:55:46 EDT 15. rujna 2017., samo 30 sekundi kasnije od predviđenog. Procjenjuje se da je svemirski brod izgorio oko 45 sekundi nakon posljednjeg prijenosa. ^[4]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Zajedni?kog poslu?itelja

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Cassini-Huygens

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ "About the mission" ( engleski ) saturn.jpl.nasa.gov (15. rujan 2017.)
↑ "Cassini / Huygens" ( engleski ) space.skyrocket.de (15. rujan 2017.)
↑ "Cassini-Huygens: Facts" ( engleski ) saturn.jpl.nasa.gov (15. rujan 2017.)
↑ Vatreni kraj: Cassini se javio zadnji put i izgorio na Saturnu . Pristupljeno 6. listopada 2019. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )

[1] "About the mission" ( engleski ) saturn.jpl.nasa.gov (15. rujan 2017.)

[2] "Cassini / Huygens" ( engleski ) space.skyrocket.de (15. rujan 2017.)

[3] "Cassini-Huygens: Facts" ( engleski ) saturn.jpl.nasa.gov (15. rujan 2017.)

[4] Vatreni kraj: Cassini se javio zadnji put i izgorio na Saturnu . Pristupljeno 6. listopada 2019. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )

[1]

[2]

[3]

[4]