Bulevar sumraka
(
eng
.
Sunset Boulevard
) je
ameri?ka
drama
iz
1950.
koju je re?irao
Billy Wilder
, a koja govori o holivudskom scenaristu koji se sprijatelji s ostarjelom damom, biv?om zvijezdom nijemih filmova. Film je osvojio
Zlatni globus
te se smatra jednim od Wilderovih najboljih ostvarenja i klasikom kinematografije.
American Film Institute
ga je stavio na listu 100 najboljih ameri?kih filmova 20. stolje?a.
Joe se boji da se ostarjela zvijezda Norma Desmond zaljubila u njega
Hollywood
. Le?
Joea Gillisa
, holivudskog scenarista, pluta u jednom bazenu. Ipak, sam Gillisev glas postane pripovjeda? te po?ne pri?ati svoju pri?u; prije je bio neuspje?an scenarist koji je stanovao u otrcanom stanu. Jednog dana, u bijegu od dvoje utajiva?a dugova, autom je skrenuo u Sunset Boulevard te se sakrio u nekoj naizgled napu?tenoj vili. On uđe u zgradu te otkrije da u njoj ?ivi ekscentri?ni njema?ki butler,
Max von Mayerling
, i neka bogata, ostarjela dama, koji zabunom zaklju?e da je on pozvani pogrebnik koji je trebao organizirati pogreb za njenog nedavno preminulog ljubimca, ?impanzu. Gillis je prepozna kao
Normu Desmond
, biv?u mega zvijezdu nijemih filmova, a ona mu ponudi posao prepravka scenarija s kojim planira povratak na veliki ekran. Po?to je on ionako u financijskim pote?ko?ama, prihvati.
On je ubrzo potpuno financijski ovisan o njoj a ona mu po?inje kupovati skupe darove, ?to mu postane neugodno. Kada mu ona kona?no prizna da se zaljubila u njega, on napusti vilu te se smjesti u ku?u prijatelja u kojoj se odigrava novogodi?nja zabava. Tamo upozna djevojku
Betty
. Kada nazove natrag vilu, butler Max mu objavi da je Norma poku?ala po?initi samoubojstvo pa se vrati te ju smiri. Norma ubrzo dobije poziv od redatelja
Cecila B. DeMillea
te dobije veliku nadu u povratak, ali se ispostavi da on samo ?eli upotrijebiti njen stari auto u svojem filmu. Gillis zapo?ne ljubavnu vezu s Betty, a kada Norma to otkrije jako se naljuti. On i Norma se posvađaju. On na kraju odlu?i zauvijek napustiti njenu vilu, no ona uzme pi?tolj te ga upuca, a njegovo tijelo padne u bazen. Tada se pojavi policija i novinari s kamerama. Kada Norma ugleda kamere, po?inje dobivati halucinacije da je opet zvijezda u filmu.
- 4 osvojena
Zlatna globusa
(najbolji film, re?ija, glavna glumica
Gloria Swanson
, glazba) i 3 nominacije (najbolja fotografija, scenarij, sporedni glumac
Erich von Stroheim
).
- 3 osvojena
Oscara
(najbolji scenarij, glazba, scenografija) i 8 nominacija (najbolji film, re?ija, glavni glumac
William Holden
, glavna glumica
Gloria Swanson
, sporedni glumac
Erich von Stroheim
, sporedna glumica
Nancy Olson
, fotografija, monta?a)
- Nominacija za
Directors Guild of America
(najbolja re?ija)
Norma Desmond ma?ta o tome da opet bude zvijezda
- U filmu se javljaju mnogi slavni glumci iz nijemog razdoblja u malim cameo ulogama; među njima su i
Buster Keaton
,
H. B. Warner
i
Hedda Hopper
.
Erich von Stroheim
prije je bio redatelj nijemih melodrama u
Njema?koj
.
- Montgomery Clift
odbio je ulogu jer je tada i sam viđao stariju ?enu.
Fred MacMurray
pak je odbio, jer nije htio igrati ?igola.
- U prvotno snimljenoj ekspoziciji, le? junaka Joea Gillisa je zavr?io u mrtva?nici s jo? tri tuceta drugih le?eva. Onda su oni u naraciji po?eli razgovarati i pri?ati kako su umrli, pa je Gillisov le? po?eo pri?ati svoju pri?u. Pri pokusnoj projekciji publika se toliko smijala toj sekvenci da je Wilder odlu?io izbaciti je i snimiti druga?iji uvod.
- Redatelj Cecil B. DeMille stvarno je snimao film ?
Samson & Delilah
“ kada je Billy Wilder sa svojom ekipom snimio njegovu sekvencu u kojoj razgovara s Normom Desmond.
- Wilder je htio da
Greta Garbo
igra glavnu ulogu, no ona je odbila.
- U sceni u kojoj Joe i Norma gledaju film, Erich von Stroheim je predlo?io da se poka?u isje?ci iz njegovog vlastitog nijemog filma ?
Kraljica Kelly
“, a Wilder je pristao.
- Darry F. Zanuck,
Olivia de Havilland
,
Tyrone Power
i
Samuel Goldwyn
svi su odbili da se njihova imena iskoriste u filmu. No Wilder je svejedno upotrijebio imena Zanucka i Powera.
- Nakon ?to je vidio film, ?ef MGM studija
Louis B. Mayer
vikao je na Wildera te je galamio kako bi ga trebalo posuti perjem i ljepilom jer je toliko oblatio filmsku industriju.
Billy Wilder
je ve? dugo ?ivio u Los Angelesu kada je prolazio kraj vila nekada poznatih zvijezda nijemog razdoblja te se pitao kako treunta?no ?ive kada je njihov vrhunac u karijeri pro?ao. Stoga je po?eo razvijati pri?u oko toga. Zamislio je ostarjelu filmsku glumicu koja je bogata i ma?ta o povratku na veliki ekran. Glavna tema je stoga prolaznost u ?ivotu. Pri?a sadr?i puno referenci na
Hollywood
te se ne libi negativno prikazati sistem zvijezda koje bivaju regularno zaboravljene ?im su izvr?ile svoju svrhu prikupljanja novaca za studio. Zbog hrpe satri?nih ?alaca na Hollywood ? Joe Gillis u jednoj sceni izjavi; “Posljedni scenarij koji sam napisao se vrtio oko ekonomskih imigranata iz Oklahome koji su bje?ali od oluje od pra?ine. No nikada ne zna?, jer kada je stigao do ekrana, cijela pri?a se odvijala na brodu za torpedo” -Wilder se bojao da bi film ikada mogao i snimiti, pa je ?efovima u Paramount studiju slao doslvno stranicu po stranicu filma, koji su ipak pristali financirati ga. Navodno je po?eo snimati film dok je scenarij bio samo napola gotov.
U svojem eseju o filmu,
Richard Corliss
je napisao da je “
Bulevar sumraka
” jedan ?savr?eni film strave za Hollywood“, dodav?i kako je gotovo sve u njemu sablasno. Primijetio je da naraciju za pri?u govori mrtav ?ovjek kojeg Norma Desmond zamijeni za mrtvozornika, dok se ve?ina radnje odvija “u mra?noj ku?i, koja otvara svoja vrata samo za ?ive mrtvace”. Usporedio je lik butlera Maxa s fantomom u operi, a Normu Desmond sa
Drakulom
, jer zavodi Joea Gillisa te se hrani njegovom mlado??u. Napisao je da je naracija vje?ba u “jeftinom sarkazmu”, ali je svejedno ?estitao autorima na pametnom demistifikaciji Hollywooda. Kameraman
John F. Seitz
je sun?ani Los Angeles snimio u mra?noj, ekspresivnoj crno-bijeloj tehnici, poput u nekom film noiru, iako bi ?anr ostvarenja vi?e odgovarao nekoj crnohumornoj melodrami. ?ak su i kostimi Norme Desmond dizajnirani egzoti?no po uzoru na Dior i
Chanel
iz 1940-ih, kako bi ona ispala poput osobe koja je izgubljena u svojoj ma?ti te uvijek opona?a nekog drugog. Wilder je pak analize filma ostavio drugima
Cecil B. DeMille
i Norma Desmond
Ve?ina kriti?ara je hvalila film te ga ?ak proglasila i jednim od najboljih u kinematografiji, dok je samo manji dio bio nezadovoljan. U svojoj pohvalnoj recenziji filma, kriti?ar
Jeffrey M. Anderson
napisao je: “Bulevar sumraka” vjerojatno je najbolji film Billya Wildera, makar ima usku konkurenciju od takvih ostvarenja kao ?to su “
Dvostruka obmana
”, “Ace in the Hole”, “Neki to vole vru?e” i “
Apartman
”. ?esto ga zovu “cini?nim” mislim da bi se jednostavno trebao nazvati “pametnim”. Nevjerojatno je da je Wilder, ?ovjek koji je nau?io engleski ?itaju?i stripove, bio sposoban ostvariti takav majstorski inteligentan uvid u ameri?ki na?in ?ivota…Zanimljivo je pitati se o sudbinama tih likova. Da li DeMille jo? uvijek radi jer je bio okrenut ?irokoj masi i komercijali, dok su ostali, intimni umjetnici propali? Sama gđa. Desmond je odli?an lik. Puna je glamura i ta?tine, poku?avaju?i ostati filmska zvijezda. Tako je la?na da se njen la?ni svijet raspadne a istina otkrije. To je vrhunska izvedba Glorije Swanson. Ironi?no, iako je gđa. Desmond zvijezda nijemog filma, tu ima najbolje dijaloge…Ovo je savr?eno kontrolirano remek-djelo koje je uhvatilo neobi?an trenutak u filmskoj povijesti“.
Roger Ebert
, koji je film ?ak stavio na listu svojih velikih filmova, zaklju?io je: “Ostaje i dalje najbolja drama o filmovima jer vidi kroz iluzije, ?ak iako Normi Desmond to ne uspijeva…Od svih velikih holivudskih redatelja zlatnog razdoblja, da li je ijedan snimio vi?e filmova koji i danas izgledaju svje?e i zabavno od Billya Wildera?”, a
Andrew Sarris
: “Jo? uvijek najbolji holivudski film ikada snimljen u Hollywoodu”.
Jeffrey Chen
je napisao: “Najbolja stvar gledaju?i stare filmove je otkriti da izgledaju tako moderno da, s malo dodira tu i tamo, gdje se gotovo uop?e ne mijenja originalni sastojak, bi se mogli uklopiti u niz dana?njih filmova” a
John J. Puccio
: “Ni?ta snimljeno u zadnjih pola stolje?a nije ravno takvom sarkazmu koji ovaj film izaziva o Hollywoodu koji jede sam sebe”.