Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod . Ona je kombinacija znanosti i umjetnosti . Znanosti, jer osigurava brodu tra?ena svojstva kao ?to su brzina , ?vrsto?a , nepotovivost, stabilitet , upravljivost i sli?no kako bi se mogao oduprijeti ?esto te?kim uvjetima pri plovidbi. Umjetnost, jer brod mora biti estetski nao?it i prepoznatljiv. Koli?ina znanstvenih spoznaja u brodogradnji pove?ala se zadnjih nekoliko desetlje?a na mnogim podru?jima kao ?to su hidrodinamika pa sve do teorije vjerojatnosti , koriste?i ujedno iskustva i spoznaje mnogih pomo?nih grana tehni?kih znanosti. U brodogradnju spada izgradnja i odr?avanje brodova , teglenica , platform? i podmornica , te ostalih vrsta plovila . Pogoni, u kojima se obavlja brodogradnja, nazivaju se brodogradili?ta . Rezali?ta su pogoni u kojima se stari brodovi re?u u staro ?eljezo .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Prapovijest [ uredi | uredi kod ]

Prvo plovilo je najvjerojatnije bilo deblo slu?ajno oborenog stabla , a pogonilo se veslanjem , ljudskim dlanovima. Zatim se, nakon dosta godina do?lo na ideju spajanja nekoliko debala u splav , a dlanovi su zamijenjeni veslima . Splav je bila te?ka za izvla?enje i neprikladna za upravljanje, pa se do?lo na ideju dubljenja debelog debla, te se tako dobio prostor za sigurnu plovidbu i za smje?taj tereta, uz istu silu koja ga odr?ava na povr?ini. Ova sila, tj. uzgon , otkrivena je tek kasnije, ali su i praljudi spoznali da postoji veza između obujma izdubljenog debla i sile koja ga dr?i na povr?ini da ne potone.

Arheolo?ki dokazi pokazuju da su ljudi stigli na Novu Gvineju prije najmanje 60.000 godina, vjerojatno uz more iz jugoisto?ne Azije tijekom ledenog doba u razdoblju kada je razina mora bila ni?a i udaljenosti između otoka manje.

Prvi poznati brodovi potje?u iz neolita , prije oko 10.000 godina. Ova rana plovila su imala ograni?enja. Kori?tena su uglavnom za lov i ribolov. Najstariji kanui koje su prona?li arheolozi su ?esto izrezivani iz crnogori?nih stabala pomo?u jednostavnih kamenih alata .

Stari vijek [ uredi | uredi kod ]

Dokazi iz drevnog Egipta pokazuju da su rani Egip?ani znali od dasaka napraviti brodski trup jo? 3000 g. prije Krista. Gradili su ih od drvenih dasaka koje su bile međusobno "u?ivene". Brodovi drevnog Egipta u 2. tisu?lje?u prije Krista bili su naj?e??e du?ine 25 metara i imali su jedan jarbol koji se ponekad sastojao od dvije daske međusobno vezane u oblik "A". Imali su jedno kvadratno jedro , a bili su pogonjeni i veslima.

Prije oko 3800 godina, do?lo se do spoznaja o gradnji broda pribli?no dana?njeg oblika, tj. odnosa glavnih izmjera: duljina/?irina=6 i duljina/visina=10, ?to se vidi iz Bo?je zapovjedi Noi :

?Napravi sebi korablju od smolastog drveta; korablju na?ini s prijekletima i oblo?i je iznutra i izvani paklinom. A pravit ?e? je ovako: neka korablja bude trista lakata u duljinu, pedeset lakata u ?irinu, a trideset lakata u visinu. Na korablji na?ini otvor za svjetlo, zavr?i ga jedan lakat od vrha. Vrata na korablji na?ini sa strane; neka ima donji, srednji i gornji kat.“ (Post 6 14-16)

Nava?no je jesu li se biblijski navodi stvarno dogodili, ali je iznimno va?na ?injenica da je prije, otprilike, 3800 godina postojala spoznaja o gradnji broda pribli?no dana?njeg oblika koji su i dan-danas ideal nekih pomorskih i prekooceanskih brodova. Grci su postupno savladali navigaciju na moru istra?uju?i Sredozemno more brodovima.

Oko 340 g. prije Krista, gr?ki moreplovac Pytheas brodom je pre?ao put od Gr?ke sve do Velike Britanije . Prije uvođenja kompasa , navigacija prema zvijezdama bila je glavni na?in za navigaciju na moru. U Kini su napravljeni prvi magnetski kompasi koji kori?teni za navigaciju između 1040. i 1117. godine. Prvi pisani trag o upotrebi kompasa na europskim brodovima nalazi se u francuskoj satiri La Bible de Guyot de Provins iz sredine XII. stolje?a. U XIV st. pojavljuje se suhi kompas s nalijepljenom ru?om kompasa ( vjetruljom ) ispod igle kakav se u ne?to osuvremenjenom obliku upotrebljava i danas.

Brodogradnja na podru?ju Republike Hrvatske [ uredi | uredi kod ]

Na podru?ju dana?nje Hrvatske , prvi nacrt broda pronađen u Grap?evoj ?pilji na otoku Hvaru star oko 4700 godina, ?to svjedo?i o poznavanju broda i brodogradnje jo? u tom vremenu. U VII. stolje?u prije Krista, dobre brodove su gradili Liburni , koji su ?ivjeli od podru?ja rijeke Krke u Dalmaciji pa sve do Ra?e u Istri. Ostatci potonulog broda u blizini otoka Mljeta iz I. st. poslije Krista svjedo?e o trgova?kom putovanju iz Gr?ke i Ju?ne Italije. Ostatci tog broda govore o gradnji brodova duljine oko 20 m i nosivosti oko 100 t.

Dolaskom Hrvata u VII. stolje?u na obale Jadranskog mora plovidba i brodogradnja postaju profesionalnim zanimanjem. Ne?to kasnije grade se brodovi s 2 ? 3 jarbola, koji su se s malim preinakama lako i brzo pretvarali u ratne brodove.

Prvi hrvatski brod izgrađen između X.-XI. stolje?a je brza brodica naziva Condura Croatica, ?ija se replika nalazi u gradu Ninu.

Tek u XII. stolje?u brodovi su dobili kormilo na krmi u svrhu lak?eg upravljanja. Ve? su tada postojale razli?iti oblici za razli?ite namjene, ali se najdulje zadr?ao oblik uskog, niskog i dugog broda na vesla, s dodatkom jedra, preuzetog od Liburna, od IX. sve do XVI. stolje?a. Tek tada se oblik broda mijenja i prelazi u ?irok, obal i viso, s vi?e jarbol a i jedara, koji je zahtijevala oceanska plovidba.

U XV. i XVI. stolje?u veliki napredak u brodogradnji na ovim prostorima bilje?i Dubrova?ka Republika gradnjom brodova trgova?ke mornarice, za plovidbu na ?irem prostoru Sredozemnog mora te Dalekog istoka .

U XVI. i XVII. stolje?u, zbog ratova (Venecija, Turci) usporen je rast gospodarstva. Brodogradnja na ovim prostorima i dalje je bila glavno obilje?je ?ivota i rada. U tom razdoblju Hrvati su razvili kvalitetnu mornaricu ( Senjski uskoci i Neretvanski gusari) i bili su vrsni borci na moru.

Galija je bila jedan od najzanimljivijih brodova u Srednjem vijeku na obalama Sredozemlja, pokretana je veslima i jedrima, a duljina joj je dosezala i do 50 m. Vesla su se kod takvih postavljala i u do tri reda, a na svakom veslu je bilo i do 5 vesla?a. Od njezina prvobitnog oblika razvio se kasnije, u XIX. stolje?u, oblik manjeg broda, nazvanog gajetom i leutom .

Po?etkom XVIII. stolje?a, na ovim prostorima nastupa mir, a Austro-Ugarska poti?e gospodarstvo, a u XIX. stolje?u ponovo o?ivljava brodogradnja ( Lo?inj , Cres , Silba , Kor?ula , Pelje?ac , Dubrovnik , Boka kotorska ). Grade se veliki jedrenjaci, koji su dugo godina bili konkurencija ?eljeznim parnim brodovima.

Brodogradnja u svijetu 2004. [ uredi | uredi kod ]

Po tona?i dovr?enih brodova:

Dr?ava	% dovr?enih brodova u svijetu
Ju?na Koreja	34,2%
Japan	32,9%
NR Kina	10,7%
Njema?ka	3,7%
Italija	3,3%
Poljska	2,1%
Hrvatska	1,6%
Republika Kina	1,6%

Po novim narud?bama:

Dr?ava	% novih narud?ba brodova u svijetu
Ju?na Koreja	36,7%
Japan	25,9%
NR Kina	14,0%
Njema?ka	3,4%
Italija	2,5%
Poljska	2,3%
Republika Kina	1,9%
Hrvatska	1,7%

Gospodarski zna?aj [ uredi | uredi kod ]

Zbog svoje slo?enosti građe, izgradnja broda povla?i za sobom vi?e drugih industrijskih grana, tako da izgradnja broda ne zapo?ljava samo brodogradili?ta, nego i druge industrije strojogradnju , industriju boja i lakova, crnu metalurgiju (?eljezare, ?eli?ane), obojenu metalurgiju, razne kovinoprerađiva?ke industrije, elektroni?ku industriju, drvnu i drvoprerađiva?ku industriju, itd.

Brodogradnja zapo?ljava velik broj ljudi raznih struka, ?to izravno u brodogradili?tima, dokovima i rezali?tima, ?to posredno, u ostalim industrijama.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Brodogradnja Hrvatska tehni?ka enciklopedija, portal hrvatske tehni?ke ba?tine. LZMK

• Tradicijska brodogradnja Hrvatska tehni?ka enciklopedija, portal hrvatske tehni?ke ba?tine. LZMK

• Vojna brodogradnja Hrvatska tehni?ka enciklopedija, portal hrvatske tehni?ke ba?tine. LZMK

• Brodogradnja Hrvatska tehni?ka enciklopedija, portal hrvatske tehni?ke ba?tine. LZMK

-->