Bra?a Lumiere
Bra?a Lumiere
, Auguste (
1862.
?
1954.
) i Louis (
1864.
?
1948.
),
1895.
godine izumili su
kinematograf
koji je omogu?io javno prikazivanje
filmova
.
Rođeni su u
Besanconu
u obitelji koja se bavila
fotografijom
pa su odmalena imali predispozicije za razvoj u tom smjeru. Bra?a su studirala prirodne znanosti, Auguste kemiju,a Louis fiziku, te su se zbog toga dobro nadopunjavali-Auguste je na prvo mjesto stavljao kemiju, a Louis tehniku snimanja. U o?evoj tvornici temeljito su ovladali laboratorijskim procesima, a 1894. godine upoznali su se s Edisonovim kinetoskopom, tzv. 'kinom za jednog gledatelja', te su ga odlu?ili usavr?iti. ?eljeli su pokretne slike prikazati ?to ve?em broju gledatelja i posti?i komercijalni uspjeh. Sustavno razmatraju?i radove svojih prethodnika, Louis je do?ao do vlastitih spoznaja, te je po njegovim naputcima Moisson, glavni mehani?ar u njihovoj tvornici fotoaparata, izradio prvu filmsku kameru. Od Edisona je preuzeo vrpcu od 35 mm, ali je koriste?i spoznaje belgijskog znanstvenika Josepha A. Plateaua brzinu snimanja smanjio na 16 sli?ica u sekundi jer je shvatio da je upravo toliko sli?ica u sekundi potrebno da se u ljudskom oku proizvede efekt prividnog kretanja. Izum bra?e Lumiere nije slu?io samo za snimanje, nego i za kopiranje materijala i projekciju i predstavlja veliki pomak u razvoju kinematografije stoga ?to je sada filmove moglo gledati mno?tvo ljudi, dok je
kinetoskop
bio ograni?en samo na jednu osobu.
Bra?a su izum
patentirala
13. velja?e
1895.
godine, a prvi film "Izlazak radnika iz tvornice Lumiere" prikazan je u svrhu demonstracije izuma
22. o?ujka
1895. godine na konferenciji o unapređenju fotografske industrije u Francuskoj.
28. prosinca
1895. godine u pari?kom Grand Cafeu priredili su komercijalnu kinoprodukciju koja se smatra prvom takvom u povijesti. Tada je u Indijskom salonu uz pratnju pijanista prikazano deset kratkih filmova. Louis Lumiere je te filmove snimio na na?in koji je poja?avao njihovu realisti?nost. Prizor vlaka koji ulazi u stanicu u filmu "Ulazak vlaka u stanicu" bio je tako jak i upe?atljiv da su neki gledatelji pobjegli misle?i da ?e ih vlak pregaziti. Prvoj projekciji prisustvovalo je 120 gledatelja, a du?ina prikazanih filmova nije prelazila jednu minutu (toliko se materijala moglo snimiti na kazetu koja je sadr?avala 17 metara celuloidne filmske vrpce). Prvotni naziv uređaja bio je "Cinetoscope de projection", ali je uređaj brzo preimenovan u "Cinematographe" da se ne bi brkao s Edisonovim kinetoskopom. Naziv je nastao od gr?kog izraza
kinema
?to zna?i pokret i
graphein
?to zna?i pisati. Sprava je bila prakti?na, lagana i lako prenosiva, te je ubrzo stekla popularnost. Do sije?nja 1896. godine ve? je bilo proizvedeno dvjestotinjak takvih uređaja.
Zahvaljuju?i fotografskom iskustvu, Loius je sve filmove pomno izradio, vodiv?i ra?una o
kompoziciji
, kadriranju i svjetlu. Prizore iz ?ivota snimao je fiksiranom, stati?nom kamerom, a ?esto je koristio i metodu "skrivene kamere", klone?i se glumaca, dekora, kostima i ?minke, te je takvim pristupom postavio temelje
dokumentarnog filma
. Ve? film "Ulazak vlaka u stanicu" sadr?i sve
filmske planove
, a snimatelji su poznavali i najjednostavnije oblike
monta?e
.
Bra?a Lumiere su poslala profesionalne snimatelje diljem svijeta, ne samo da predstave kinematograf, nego i da snime prizore slavnih mjesta. Neki od njih zaslu?ni su za otkrivanje raznih snimateljskih postupaka, a osobito je va?no Promioovo otkri?e vo?nje kamere. Odvijanjem filmske vrpce unazad u filmu "Ru?enje zida" po?inje razdoblje filmskih trikova-jedan sru?eni zid se tim postupkom vratio u svoj prvobitni izgled.
Bra?a Lumiere nisu se mogla prilagoditi brzom i ekspanzivnom razvoju filmske tehnike i nisu znala uskladiti svoj rad sa ?eljama publike koja je ve? nakon godinu i pola fasciniranost dokumentaristi?kim filmskim iskazima zamijenila fascinacijom spram fikcije i apstraktnim pri?ama. Po?to je publika izgubila zanimanje za kratke reporta?ne filmove snimljene bez duhovitosti, bra?a su odustala od snimanja filmova i rad na tom podru?ju prepustila drugima. Auguste se posvetio
medicini
, a Louis je nastavio istra?ivanja na podru?ju reljefnog platna, boje i ?irokog platna. 1919. godine izabran je za ?lana Francuske akademije, 1946. godine je francuskoj kinoteci povjerio oko 1800 svojih filmova, od kojih je sam re?irao njih 60.
Filmovi bra?e Lumiere
[
uredi
|
uredi kod
]
- Izlazak radnika iz tvornice Lumiere
- Ulazak vlaka u stanicu
- Barka napu?ta luku
- Doru?ak bebe
- Poliveni poljeva?
- Kova?i
- Ru?enje zida
- Posuda s crvenim ribicama
- Kupanje u moru
- Otkrivanje spomenika
- Iskrcavanje sudionika kongresa
- ?ivot i muka Isusa Krista