Botulizam
je nekontagiozna, alimentarna intoksikacija
?ovjeka
i razli?itih vrsta doma?ih i divljih
?ivotinja
toksinima
bakterije
Clostridium botulinum
. ?ovjek ne oboljeva izravno od ?ivotinja, pa tako botulizam ne ubrajamo u
zoonoze
.
Zemljopisna pro?irenost
[
uredi
|
uredi kod
]
Botulizam je
svjetska
intoksikacija, a njegova pojava zabilje?ena je i u
Hrvatskoj
.
Uzro?nik botulizma je
bakterija
Clostridium botulinum
, anaerobna bakterija, koja tvori spore i jedan od najtoksi?nijih toksina. Vrlo male koli?ine njezina toksina su smrtonosne. C. botulinum stvara 7 antigenski razli?itih tipova neurotoksina, od kojih 4 djeluju na ljude ? tipovi A, B E, te rjeđe tip F. Tipovi A i B su vrlo otrovni
proteini
, otporni na razgradnju gastrointestinalnim enzimima.
Botulizam se pojavljuje u 3 oblika: botulizam prenesen hranom, botulizam une?en kroz ranu i dojena?ki botulizam. Botulizam prenesen hranom nastaje nakon jedenja zagađene hrane u kojoj je proizveden toksin; kod druga dva oblika,
C. botulinum
stvara neurotoksin in vivo, u inficiranom tkivu, odnosno u debelom crijevu. Nakon apsorpcije, toksin ometa oslobađanje acetilkolina na zavr?ecima perifernih ?ivaca.
Spore
C. botulinuma
vrlo su otporne na toplinu, pa mogu nekoliko sati pre?ivjeti kuhanje na 100°C. Ubija ih, ipak, izlaganje vla?noj toplini, na temperaturi od 120°C, kroz 30 minuta. Toksini se, naprotiv, lako uni?tavaju toplinom, pa kuhanje hrane na 80°C kroz 30 minuta ?titi od botulizma. Stvaranje toksina (osobito tipa E) mogu?e je i na ni?im temperaturama, pa i na 3°C, tj. na temperaturi kakva je unutar hladnjaka ? a osim toga ne zahtijeva striktne anaerobne uvjete.
Naj?e??i izvor je hrana konzervirana u doma?instvu, ali je i komercijalno pripremljena hrana bila implicirana u oko 10% slu?ajeva. Povr?e, riba, vo?e i za?ini naj?e??i su prijenosnici, ali to mogu biti i govedina, mlije?ni proizvodi, svinjetina, perad i druge vrste hrane. Kod slu?ajeva izazvanih morskom hranom, tip E je uzrok u otprilike 50%; ostalo uzrokuju tipovi A i B. Posljednjih godina registrirani su slu?ajevi izazvani nekonzerviranom hranom, pripremljenom u restoranima (npr. pe?eni krumpiri zamotani u foliju, sjeckani ?e?njak u ulju, sendvi?i s hamburgerom i sirom).
Spore
C. botulinuma
?este su u okoli?u, pa mnogi slu?ajevi bolesti mogu biti uzrokovani gutanjem ili udisanjem pra?ine, ili apsorpcijom preko o?iju ili preko o?te?ene ko?e. Dojena?ki botulizam naj?e??e se pojavljuje kod dojen?adi mlađe od 6 mjeseci. Najmlađi opisani bolesnik bio je star 2 tjedna, a najstariji 12 mjeseci. Dojena?ki botulizam posljedica je gutanja spora C. botulinuma i njihove kolonizacije debelog crijeva, u kojemu proizvode toksin in vivo. Za razliku od botulizma prenesenog hranom, dojena?ki botulizam nije uzrokovan ingestijom prethodno stvorenog toksina. Ve?ina su slu?ajeva idiopatski, a neki su bili povezani s konzumacijom meda.
Bakterija je vrlo ra?irena u prirodi, pa se nalazi u zemlji i u probavnom sustavu ?ivotinja, poglavito
mi?eva
,
?takora
i
ma?aka
. Toksin se stvara u truloj
hrani
koja je one?i??ena uzro?nikom ili
izmetom
te le?evima spomenutih ?ivotinja. Za ljude naj?e??i izvor zaraze su
konzerve
i kobasice. Bolest nije kontagiozna, ve? je to trovanje toksinom koji se razvio izvan ?ivotinje. Botulizam nastupa eksplozivno, pa oboljevaju svi koji su putem hrane ili
vode
primili dovoljnu koli?inu toksina. Toksin ulazi kroz
usta
hranom ili vodom. Na toksin je najosjetljiviji ?ovjek.
Toksin djeluje na motori?ne
?ivce
, pri ?emu najprije budu
paralizirani
mozgovni
?ivci, a potom i spinalni ?ivci.
Botulizam prenesen hranom po?inje naglo, obi?no 18 do 36 sati nakon uno?enja toksina, iako inkubacija mo?e varirati od 4 sata do 8 dana. Mu?nina, povra?anje, gr?evi u trbuhu i proljev, ?esto prethode neurolo?kim simptomima. Neurolo?ki su simptomi karakteristi?no obostrani i simetri?ni, po?inju s kranijalnim ?ivcima, nakon ?ega slijedi descendentna slabost ili
paraliza
. Uobi?ajeni po?etni simptomi i znakovi su suho?a usta, dvoslike,
ptoza
, gubitak akomodacije i smanjenje ili potpuni gubitak pupilarnog refleksa na svjetlo. Razvijaju se bulbarni simptomi (
disartrija
,
disfagija
,
disfonija
, gubitak mimike). Zbog disfagije mo?e nastati aspiracijska
pneumonija
. Nastaje progresivna slabost respiracijskih mi?i?a, te mi?i?a ekstremiteta i trupa, u smjeru odozgo prema dolje. Nema poreme?aja osjeta, a svijest obi?no ostaje bistra. Nema vru?ice, a puls je normalan ili usporen, osim ako ne dođe do interkurentne infekcije.
Opstipacija
je ?esta nakon pojave neurolo?kih poreme?aja. Glavna komplikacija je
respiracijska insuficijencija
koja nastaje zbog paralize dijafragme ili zbog plu?nih infekcija.
Botulizam rane o?ituje se neurolo?kim simptomima, kao i botulizam prenesen hranom, samo bez gastrointestinalnih simptoma i bez podataka koji bi ukazivali na hranu kao mogu?i uzrok. Anamnesti?ki podatak o ozljedi ili o dubokoj ubodnoj rani u prethodna 2 tjedna, mo?e ukazati na dijagnozu. Na ko?i treba pomno potra?iti mogu?a o?te?enja i apscese uzrokovane intravenskim injiciranjem narkotika.
Kod dojena?kog botulizma,
opstipacija
je u po?etku prisutna u 90% slu?ajeva, a slijedi ju neuromuskularna paraliza, koja po?inje s kranijalnim ?ivcima i ?iri se do periferne i respiratorne muskulature. Tipi?ni simptomi zahva?anja kranijalnih ?ivaca su
ptoza
, klijenuti vanjskih o?nih mi?i?a, tihi pla?, slabo sisanje, oslabljen
refleks
povra?anja, nakupljanje sekreta u ustima i bezizra?ajan izgled lica. Te?ina bolesti varira od blage letargije i usporenog hranjenja, do te?ke hipotonije i respiratorne insuficijencije.