한국   대만   중국   일본 
Bosanska biskupija ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Bosanska biskupija

Izvor: Wikipedija
Bosanska biskupija
Dioecesis Bosniensis
██ Bosanska biskupija u XV. stoljeću

??  Bosanska biskupija u XV. stolje?u

??  Bosanska biskupija u XV. stolje?u

Podru?je
Dr?ava Bosna i Hercegovina
Statistika
Podatci
Obred latinski
Osnovana između 1060. i 1075.
Vodstvo
Ostalo
Stanje od 12. srpnja 2015.

Bosanska biskupija osnovana je u drugoj polovici 11. stolje?a, između 1060. i 1075. godine. Utemeljitelj biskupije je hrvatski kralj Petar Kre?imir IV. , a u vrijeme osnivanja bila je podlo?na Splitskoj nadbiskupiji . [1] Poslije joj je, ovisno o vladarima i politi?kim okolnostima, mijenjan status, pa je bila sufraganska biskupija Dubrova?ke i Kalo?ke nadbiskupije . U trinaestom stolje?u sjedi?te Bosanske biskupije bilo je u Vrhbosni, gdje je biskup Ponsa izgradio katedralnu crkvu s kaptolom. Osim Vrhbosne, nare?ena biskupija obuhva?ala je i ?est ?upa Sredi?nje Bosne: Bosnu, Vogo??u, Lepenicu, La?vu, Brod i Trstivnicu.

Prvi put se u sa?uvanim i dostupnim pisanim izvorima spominje u knjizi/popisu sufraganskih biskupija Splitsko-makarske nadbiskupije Provinciale Vetus, a drugi spomen je iz 1089. godine, kad je pod jurisdikcijom barskog nadbiskupa (za vlasti dukljanskog kralja Bodina ). [2]

Prijelomni moment u povijesti srednjovjekovne Bosanske biskupije je papina odluka o prijenosu jurisdikcije na kalo?kog nadbiskupa iz 1247. s ?ime se bosanski krstjani, pripadnici prakti?no paralelne vjerske organizacije, nikako nisu mogli pomiriti, tako da bosanski biskup oko 1252. godine prelazi u đakovo .

Popis biskupa Bosanske biskupije [ uredi | uredi kod ]

12. stolje?e
Od Do Slu?bu obna?ao Napomena
oko 1141. Vladislav
oko 1151. Milovan
oko 1171. Radogost Poznat i kao Rhadagastus.
13. stolje?e
Od Do Slu?bu obna?ao Napomena
poslije 1209. Dragonja
poslije 1210. Bratoslav
1223. oko 1233. Vladimir
1233. 1239. Bl. Ioannes Teutonicus Dominikanac, poznat i kao bl. Ivan Nijemac
1239. oko 1272. Ponsa Dominikanac, poznat i kao Pov?a . Izgradio katedralu sv. Petra u selu Brdo ( Vrhbosna ).
oko 1272. 1273. Roland
oko 1280. Andrija Ugrin Dominikanac
oko 1291. oko 1299. Toma
14. stolje?e
Od Do Slu?bu obna?ao Napomena
oko 1301. oko 1304. Nikola
1308. 1314. Grgur Augustinac
1314. 1316. Benedikt Guiscard
1317. 1334. Petar I. Dominikanac
1334. 1336. Sede vacante
1336. 1347. Lovro Lorandov
1347. 1349. Ivan II.
1349. 1356. Peregrin Saksonac Franjevac
1356. 1376. Petar II.
1376. 1382. Dominik Dominikanac
1382. 1387. đuro
1387. 1407. Ivan III. Mrnjavi?
15. stolje?e
Od Do Slu?bu obna?ao Napomena
1407. 1410. Sede vacante
1410. 1427. Benedikt II. de Benedictis
1427. 1428. Dionizije de Jak? de Kusely
1428. 1436. Josip de Bezza
1444. 1454. Rafael
1454. 1455. Filip Gothali
1455. 1457. Sede vacante
1457. 1459. Pavao
1459. 1463. Grgur II. Franjevac
  • Otomansko carstvo osvaja Bosnu 1463.
1463. 1465. Sede vacante
1465. 1466. Demetrije ?upor
1468. nepoznat Benedikt III. Levey
1486. 1489. Matija de Warda
1489. 1491. Stjepan od Velike Luke
1491. 1493. Luka Poznati i kao Lucas Szegedi, zagreba?ki biskup (1500. ? 1510.).
1493. 1501. Gabrijel Polgar Dominikanac, poznat i kao Polner ili Polver.
16. stolje?e
Od Do Slu?bu obna?ao Napomena
1501. 1516. Mihalj Ke?eri? de Chybarth
oko 1516. nepoznat Donat a Turre Poznati i kao Donato della Torre.
1524. 1526. Juraj II. Pali?na
1526. 1533. Sede vacante
1533. Bernard Gentilis
1533. 1573. Sede vacante
1573. 1583. Anto Matkovi? Franjevac, poznati i kao Antonio Poli (de Mathaeis).
1583. 1588. Sede vacante
1588. 1615. Franjo Bali?evi? Franjevac
17. stolje?e
Od Do Slu?bu obna?ao Napomena
1615. 1625. Anto Mati? Po?e?anin
1625. 1631. Sede vacante
1631. 1635. Ivan IV. Tomko Mrnavi?
1635. 1639. Sede vacante
1639. 1644. Toma V. Mrnavi?
1645. 1660. Marijan Maravi?
1660. 1669. Sede vacante
1669. 1701. Nikola III. Ogrami? Franjevac. Kratko obna?ao du?nost. Ubijen 14. kolovoza 1701.
18. stolje?e
Od Do Slu?bu obna?ao Napomena
1701. 1703. Sede vacante
1703. Petar III. Stanko Crnkovi?
1703. 1716. đuro Pata?i? od Zajezda Poznati i kao Juraj III. Pata?i?
1716. 1749. Petar IV. Baki? de Lach
1749. 1751. Franjo III. Thauszy
1751. 1773. Josip Antun ?olni?
9. srpnja 1773. Bosanska biskupija ujedinjena sa Srijemskom biskupijom
Izvori: [3] [4]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. Pavo ?ivkovi? : Vrhbosanska biskupija sufragan u procijepu između Dubrova?ke i Splitske nadbiskupije, U:Vrhbosna/Sarajevo kroz stolje?a, separat Hrvatske misli , Ogranak Matice hrvatske , Sarajevo, Sarajevo , 2000.
  2. Marko Vego : Vrhbosna; U: Hrvatska misao br. 18, Ogranak Matice hrvatske , Sarajevo, Sarajevo , 2001.
  3. ( hrv. ) Povijest-Biskupije . vrhbosanska-nadbiskupija.org . Archdiocese of Vrhbosna. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 28. studenoga 2013 . Pristupljeno 11. svibnja 2013.
  4. ( hrv. ) Bosanska biskupija . vrhbosanska-nadbiskupija.org . Archdiocese of Vrhbosna. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 20. lipnja 2013 . Pristupljeno 11. svibnja 2013.

Poveznice [ uredi | uredi kod ]