Boris Maruna

Boris Maruna ( Podprag , ju?ni Velebit , 13. travnja 1940. ^[1] ? Zagreb , 14. lipnja 2007. ), bio je hrvatski pjesnik , esejist i prevoditelj s engleskog i ?panjolskog jezika na hrvatski jezik .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Boris Maruna rodio se je u Podpragu 1940. godine. S obitelji je u djetinjstvu devet puta promijenio mjesto boravka. ^[1] Osnovnu ?kolu pohađao je u Obrovcu , Zapre?i?u i Zagrebu , a gimnaziju zavr?io je u Zagrebu. ^[2]

Godine 1960. , skupa s dva brata, emigrirao je u Italiju . Nakon boravka u talijanskom izbjegli?kom logoru oti?ao je u Argentinu , gdje se pridru?io Vinku Nikoli?u i njegovoj Hrvatskoj reviji . U tom je ?asopisu i objavio prve pjesme, a u istoimenoj knji?nici izi?la mu je 1964. godine i prva knjiga pjesama. U tri desetlje?a svog emigrantskog izbivanja, ?ivio je u Italiji , Argentini , Velikoj Britaniji , SAD-u i ?panjolskoj .

Neko vrijeme Maruna je boravio i u Engleskoj, gdje je radio u uredni?tvu Nove Hrvatske . Naposljetku, zahvaljuju?i svom ujaku sve?eniku i sveu?ili?nom profesoru, omogu?en mu je studij angloameri?ke knji?evnosti na sveu?ili?tu Loyola u Los Angelesu, koji je i zavr?io uz magisterij. Na Sveu?ili?tu u Barceloni zavr?io je i hispanistiku na ≫Estudios Hispanicos para los Extranjeros≪. U Anaheimu zavr?io je ra?unalno programiranje. ^[3]

Objavio je nekoliko zbirki pjesama, a pjesme je po?eo objavljivati jo? prije emigracije u zagreba?kim omladinskim listovima Polet i Studentski list . ^[3] Autor je kronike Otmi?ari ispunjena sna , ^[4] koja potanko opisuje glasoviti ≫teroristi?ki ?in≪ hrvatskih emigranata, otmi?ara ameri?kog putni?kog zrakoplova 10. rujna 1976. , ?ime se htjelo ukazati na nezavidan status Hrvata i podređen polo?aj Hrvatske unutar Jugoslavije . ^[5] Maruna je, kao jedan od slu?benih prevoditelja, bio izravni svjedok sudskog procesa akterima te akcije. Jedan od glavnih organizatora te otmice, Zvonimir Bu?i? , slu?io je sve do srpnja 2008. godine svoju kaznu u ameri?kom zatvoru. Na poziv hrvatske vlade Maruna se vratio u Hrvatsku 1990. godine, te je najprije kratko vrijeme radio u Ministarstvu za iseljeni?tvo. Na mjestu ravnatelja Hrvatske matice iseljenika naslijedio je Vinka Nikoli?a, ali je ubrzo i razrije?en du?nosti (1990.?1992.). Tada ga Matica hrvatska imenuje glavnim urednikom Vijenca , koju du?nost obavljao je od 1995. do 1997. godine. Nakon toga imenovan je glavnim urednikom Hrvatske revije (1998.?2000.). ^[6]

Dugo je izbivao iz Hrvatske, prvo dobrovoljno, a kasnije i zbog politi?kog disidentstva, repatrijacije i suo?avanja s razo?aravaju?om zbiljom u neovisnoj Hrvatskoj. Nakon povratka u Hrvatsku, postao je jedan od najo?trijih kriti?ara hadezeovske vlasti. Do svoje smrti 14. lipnja 2007. godine u KB Dubrava, Maruna je obna?ao du?nost veleposlanika Republike Hrvatske u Republici ?ile .

Djela [ uredi | uredi kod ]

I poslije nas ostaje ljubav , Buenos Aires, 1964.
Govorim na sav glas: mom ocu, mirnom i tihom ?ovjeku , Munchen ? Barcelona, 1972.
Ograni?enja , Munchen ? Barcelona, 1986.
Ovako , Zagreb, 1992.
Otmi?ari ispunjena sna , Zagreb, 1995.
Bilo je lak?e voljeti te iz daljine: povratni?ke elegije , Zagreb, 1996.
Limitaciones. Poemas escogidos 1972?1988 , Madrid, 1996. ^[7]
Upute za pakleni stroj: izabrane pjesme , Zagreb, 1998.
Era piu facile amarti da lontano: (i croati mi danno sui nervi) , izbor i prijevod na talijanski Marina Lipovac Gatti, Trst, 2000.
Ovako je pisao Katul , Zagreb, 2005.
?to je ?uvalo nadu , Zagreb, 2008.
Tvrd pjeva? , Zagreb, 2014.
Svijet koji znam: izbor iz poezije , priredio Bruno Kragi?, Zagreb, 2015.

Prijevodi njegovih djela [ uredi | uredi kod ]

Neka njegova djela je u njezinoj antologiji ?ywe ?rodła iz 1996. godine s hrvatskog na poljski jezik prevela poljska knji?evnica i prevoditeljica Łucja Danielewska .
Deset pjesama preveo je Gabor Csordas na mađarski u antologiji A kaosz vigasza (Pe?uh, Jelenkor, 2009.).

Nagrade i priznanja [ uredi | uredi kod ]

1995. : ?imun ?ito ?ori? uvrstio ga je u svoju antologiju 60 hrvatskih emigrantskih pisaca . ^[1]
2000. : Nagrada Goranov vijenac , za cjelokupan pjesni?ki opus. ^[4]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ ^a ^b ^c ?imun ?ito ?ori?, 60 hrv. emigrantskih pisaca , (arhivirano na archive.is 5. prosinca 2012.), pristupljeno 16. travnja 2019.
↑ Ante Be?en, Knji?evnici i drugi pisci iz Velebitskog podgorja // Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu , sv. 44, br. 1, 2017.. , str. 417. ? 436., ( Hr?ak ) , str. 430., pristupljeno 9. o?ujka 2023.
↑ ^a ^b Ante Be?en, Knji?evnici i drugi pisci iz Velebitskog podgorja // Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu , sv. 44, br. 1, 2017.. , str. 417. ? 436., ( Hr?ak ) , str. 431., pristupljeno 9. o?ujka 2023.
↑ ^a ^b Maruna, Boris , enciklopedija.hr, pristupljeno 9. o?ujka 2023.
↑ Nikola ?imi? Tonin, Boris Maruna: ja nisam partijski ?ovjek , Motri?ta , broj 53, Svibanj?Lipanj 2010., ISSN 1512-5475, str. 97., pristupljeno 9. o?ujka 2023.
↑ Kronolo?ka tablica ?asopisa , matica.hr, pristupljeno 7. o?ujka 2023.
↑ Zvonimir Mrkonji? , Sje?anje: Boris Maruna (1940 ? 2007) Volio ju izdaleka, boljela ga izbliza , Vijenac , broj 347, 21. lipnja 2007., pristupljeno 9. o?ujka 2023.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Autori. Boris Maruna Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 27. prosinca 2018. ( Wayback Machine ), matica.hr
Slobodan Prosperov Novak , Od srca i s razumom , predgovor knjizi ?to je ?uvalo nadu

[60_hrv._emigrantskih_pisaca-1] ?imun ?ito ?ori?, 60 hrv. emigrantskih pisaca , (arhivirano na archive.is 5. prosinca 2012.), pristupljeno 16. travnja 2019.

[2] Ante Be?en, Knji?evnici i drugi pisci iz Velebitskog podgorja // Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu , sv. 44, br. 1, 2017.. , str. 417. ? 436., ( Hr?ak ) , str. 430., pristupljeno 9. o?ujka 2023.

[AB-3] Ante Be?en, Knji?evnici i drugi pisci iz Velebitskog podgorja // Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu , sv. 44, br. 1, 2017.. , str. 417. ? 436., ( Hr?ak ) , str. 431., pristupljeno 9. o?ujka 2023.

[he-4] Maruna, Boris , enciklopedija.hr, pristupljeno 9. o?ujka 2023.

[5] Nikola ?imi? Tonin, Boris Maruna: ja nisam partijski ?ovjek , Motri?ta , broj 53, Svibanj?Lipanj 2010., ISSN 1512-5475, str. 97., pristupljeno 9. o?ujka 2023.

[6] Kronolo?ka tablica ?asopisa , matica.hr, pristupljeno 7. o?ujka 2023.

[7] Zvonimir Mrkonji? , Sje?anje: Boris Maruna (1940 ? 2007) Volio ju izdaleka, boljela ga izbliza , Vijenac , broj 347, 21. lipnja 2007., pristupljeno 9. o?ujka 2023.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]