Bitka u Kor?ulanskom kanalu

Vrijeme	16. studenog 1991.
Mjesto	Kor?ulanski kanal , Hrvatska
Ishod	povla?enje JRM

Bitka u Kor?ulanskom kanalu
	sukob: Domovinski rat
Vrijeme	16. studenog 1991.
Mjesto	Kor?ulanski kanal , Hrvatska
Ishod	povla?enje JRM
Sukobljene strane
Hrvatska ratna mornarica	Jugoslavenska ratna mornarica

Bitka u Kor?ulanskom kanalu je pomorska bitka između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Kor?ulanskom kanalu 16. studenog 1991. godine.

Operativna situacija prije bitke [ uredi | uredi kod ]

Vojno politi?ka situacija na cijelom prostoru biv?e Jugoslavije svoje jasne obrise po?ela je poprimati 1990. godine raspadanjem jugo-komunisti?kog sustava i po?ecima demokratizacije dru?tva, a izraziti pritisak pobunjenih Srba osje?a se ve? po?etkom 1991. godine.

U priop?enju Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSNO) od 24. sije?nja 1991. se ka?e: "Ako se u Hrvatskoj odmah ne raspuste svi mobilizirani oru?ani sastavi, JNA ?e podi?i borbenu gotovost svojih jedinica". Time je s najvi?eg vojnog vrha jasno re?eno kakvu ?e ulogu imati jedna od najja?ih oru?anih sila tada?nje Europe . Plan Jugoslavenske narodne armije (JNA) trebao je primorati Republiku Hrvatsku (RH) da padne na koljena i tako osigurati uvjete za stvaranje nove - stare dr?ave. U skladu s tim i Jugoslavenska ratna mornarica (JRM) imala je zada?u ostvariti puni nadzor nad podru?jem svoje odgovornosti, tj. obalom, otocima, međuoto?nim prostorom i otvorenim morem.

Slijed događaja tijekom 1991. godine:

travanj: Izvr?no vije?e " Srpske autonomne oblasti (SAO) Krajine " objavilo da se odvaja od Hrvatske i priklju?uje Jugoslaviji 1. travnja 1991. Nedugo nakon toga ( 6. travnja ) u Kninu je progla?ena mobilizacija .
svibanj: 2. svibnja dogodio se je sukob u Borovom Selu u kojemu su poginuli hrvatski policajci
lipanj: 27. lipnja zapo?eo rat u Sloveniji
srpanj: 4. srpnja zapo?eo rat u Hrvatskoj napadom pobunjenih Srba na Borovo Naselje
kolovoz: nastavljena ratna djelovanja u Slavoniji ( 15. kolovoza je napadnut Osijek ), 17. kolovoza je zapo?ela tzv. Balvan revolucija pobunjenih Srba u Hrvatskoj , a 28. kolovoza selo Kijevo je spaljeno do temelja.

Svi ti događaji i pokreti oklopno-mehaniziranih i pje?a?kih postrojbi prema Dalmaciji , olak?ali su izvr?enje spomenute zada?e JRM -a jer je Republika Hrvatska morala dati prioritet ustrojavanju i opremanju postrojbi za vođenje borbenih djelovanja na kopnu.

Iako je 1. rujna 1991. u Beogradu potpisan sporazum o prekidu vatre, ratna djelovanja su se nastavila, tako da sredinom rujna zahva?aju i obalni rub od Zadra do Plo?a . U ovim djelovanjima aktivno je sudjelovala i JRM djeluju?i po ciljevima na kopnu. Nametnuta je i svijetu obznanjena pomorska blokada luka i otoka. Djelovanjem JRM -a u tom razdoblju, a osobito u razdoblju rujan-studeni, uvjeti ?ivota u Dalmaciji , posebno na otocima, bili su na granici pre?ivljavanja. Svi gospodarski kapaciteti su gotovo prestali s proizvodnjom, kopnene komunikacije su bile presje?ene, sve ve?e luke blokirane, a uzdu?obalni i međuoto?ni plovni putovi pod stalnim nadzorom brodova JRM -a.

U uvjetima potpune prevlasti JRM -a na moru 12. rujna 1991. po?ela se stvarati Hrvatska ratna mornarica (HRM). U po?etku su se ustrojavale postrojbe koje su mogle u?inkovito djelovati s obzirom na naoru?anje i opremu s kojom se je u to vrijeme raspolagalo. Oslobađanjem grada i luke Plo?e ( 14. na 15. rujna ), gdje su se, između ostalog, nalazila skladi?ta streljiva u Malim Barama i skladi?ta podvodnih mina u uvali Tatinje, HRM je do?la do prvih mo?nih oru?nih sustava, a osvajanjem obalnih topni?kih bitnica na ?irju , Smokvici , Ze?evu , ?olti i Kor?uli , te preuzimanjem brodova iz Mornari?kog remontnog zavoda u ?ibeniku , stvoreni su uvjeti za stvaranje i opremanje snaga HRM -a. Ustrojene su snage za minska djelovanja, odred pomorskih diverzanata, postrojbe obalnog topni?tva i pomorske snage, a za izvr?enje određenih zada?a namjenski su se organizirale. Osim toga, ?portski klubovi, te poduze?a i institucije koje su orijentirane moru i ?ive od mora, pru?ili su nesebi?nu pomo? daju?i HRM -u na raspolaganje sve svoje ljudske i materijalne resurse.

Gotovo istodobno s ustrojavanjem prvih postrojbi po?inju i borbena djelovanja, a cilj i na?in planirani su i određeni u Zapovjedni?tvu HRM -a. Snagama za minska i diverzantska djelovanja trebalo je naru?iti ustaljeni sustav opskrbe brodova iz pomorskih baza i ograni?iti manevar protivni?kim flotnim snagama. S tim ciljem polo?ene su mine ispred ulaza u ratnu luku Lora i u Splitskim vratima .

Tijekom listopada uređeni su i posjednuti paljbeni polo?aji obalnog topni?tva na ?irju , Ze?evu , Smokvici , ?olti , Bra?u , Splitu , Pelje?cu i Kor?uli .

Tako su ve? po?etkom studenog 1991. godine operativnim rasporedom snaga HRM -a stvoreni povoljni uvjeti za borbu s tehni?ki opremljenijim i nadmo?nijim protivnikom.

Kontrolu pomorskog prometa JRM je obavljala putem pomorskih blokada , koje su tijekom 1991. godine objavljene u tri navrata i to:

od 17. do 23. rujna - prva,
od 3. do 11. listopada - druga i
od 8. studenog do 3. prosinca - tre?a.

Neposredno prije ( 15. i 16. rujna ), te tijekom prve blokade brodovi JRM -a su otvarali vatru po ciljevima na kopnu u Plo?ama (grad i luka), u Splitu (grad i Ka?telanski zaljev ) i u ?ibeniku (grad i luka).

Tijekom druge blokade JRM je prevozila morem 472. motoriziranu desantnu brigadu u podru?je Dubrovnika ( 4. listopada je zapo?eo napad JNA na Dubrovnik ).

U vrijeme tre?e blokade neprijatelj iz luke Pula izvla?i vojnu opremu i osoblje, napadnut je Pa?ki most , 21. studenog sru?en je Masleni?ki most , a u polazne luke vra?eni su mnogi brodovi s humanitarnom pomo?i.

U svim spomenutim djelovanjima zrakoplovnu potporu pomorskim snagama JRM -a davala je 97. zrakoplovna brigada koja je iz Divulja premje?tena u Mostar .

Nakon Boja u Splitskom kanalu brodovi JRM -a iz TG ?Ka?tela“ su se jedno vrijeme zadr?avali u Bra?kom kanalu , a potom su se, plove?i Hvarskim kanalom , pridru?ili BG ?Plo?e“ koja je provodila blokadu Neretvanskom , Pelje?kom i Kor?ulanskom kanalu . Tako je neposredno prije boja u zapadnom dijelu Neretvanskog i u isto?nom dijelu Kor?ulanskog kanala bilo ukupno 9 brodova JRM -a koji su zna?ajno nadilazili paljbenu mo? postrojba HRM -a na otocima Kor?uli i Hvaru te na poluotoku Pelje?cu .

Snage Jugoslavenske ratne mornarice [ uredi | uredi kod ]

Pomorsku blokadu srednjeg i dijela ju?nog Jadrana JRM je provodila s 3 skupine brodova, i to:

Takti?ka grupa (TG) Ka?tela sastava: veliki ophodni brod VPBR-31 , 1 raketna topovnja?a (RTOP), 1-2 raketna ?amca (R?)- torpedna ?amca (T?) i 1-2 ophodna ?amca (P?), koja je djelovala u akvatoriju Splitskih vrata i Splitskog kanala .

Takti?ka grupa (TG) Vis sastava: veliki ophodni brod VPBR-34, 1 RTOP , 1-2 R? - T? i 1-2 P? , koja je djelovala u Vi?kom i Kor?ulanskom kanalu s osloncem na vojna pomorska upori?ta (VPU) Vis i Lastovo .

Borbena grupa (BG) Plo?e sastava 1 RTOP , 1-2 R? i 2-3 minolovca (ML), koja je djelovala u Neretvanskom kanalu s osloncem na luku Plo?e i VPU Kor?ula (od sredine rujna na VPU Vis ).

Snage Hrvatske ratne mornarice [ uredi | uredi kod ]

Iako su remontni i drugi kapaciteti HRM -a odmah zapo?eli radove na osposobljavanju i opremanju zarobljenih brodova, ve?ina tih brodova u to vrijeme nije bila operativna (nedostajali su ili su bili o?te?eni dijelovi pogonskih sustava i naoru?anja). Stoga je od presudne va?nosti za nadzor obalnog ruba i međuoto?nog prostora bilo ustrojavanje i opremanje obalnih topni?kih bitnica (OTB).

U rujnu osvojene su:

OTB 90 mm na ?irju ( 14. rujna ),
OTB 100 mm Ze?evo ( 16. rujna ),
OTB 88 mm Smokvica ( 19. rujna ),
OTB 88 mm Marin?a rat na ?olti ( 20. rujna ),
OTB 85 mm Ra?anj na Bra?u ( 24. rujna ),
OTB 88 mm Ra?nji? i
OTB 85mm Privala na Kor?uli ( 17. rujna ).

Topni?kim vodovima razmje?tenim na polo?ajima u Trpanjskoj Dubi , Lovi?tu na poluotoku Pelje?cu i Blacama na Kor?uli , bitnica 76 mm ZIS nadzirala je zapadni dio podru?ja Neretvanskog kanala te akvatorij Kor?ulanskog kanala do Privale na zapadnom dijelu otoka Kor?ule .

Te?i?te obrane je bio akvatorij Lovi?ta , oko kojeg je u tijeku boja bio doveden vod Maljutki (u mjesto Lovi?te ) i jedan top 76 mm ZIS (u Ra?i??e na otoku Kor?uli ).

Tijek boja [ uredi | uredi kod ]

Nave?er 15. studenog 1991. spremalo se nevrijeme. Ujutro 16. studenog nevrijeme se razvilo u orkansko jugo koje je natjeralo dio brodova JRM -a da se usidre u uvali Bezdija pokraj Lovi?ta , a ve?i dio je preno?io u uvali Duboka na Hvaru . Nakon ?to su se 2 minolovca od nevremena sklonila u uvalu Lovi?te , od Zapovjedni?tva HRM -a dobivena je zapovijed da se u slu?aju dolaska brodova JRM -a u domet topova na njih otvori vatra.

16. studenog , oko 12:15, topni?ki vod Lovi?te otvorio je vatru po minolovcima u uvali Lovi?te , a topni?ki vod Blaca (na otoku Kor?uli) je djelovao po brodovima koji su se nalazili ispred uvale Lovi?te i ju?no od otoka Hvara . Zdru?ena paljba topova 76 mm M-42 ZIS iz Lovi?ta i Blaca zbunila je posade brodova JRM -a toliko da su nakon po?etka napada brodovi u Kor?ulanskom kanalu nasumice otvarao vatru po otoku Hvaru na kojem tada nije ni bilo obalnog topni?tva.

Vod iz Lovi?ta na samom po?etku bitke pogodio je minolovca M-143 u pramac, a minolovca M-144 u krmu i on se kasnije nasukao u uvali Torac na Hvaru .

Uskoro je uhva?ena radijska poruka JRM -a o napadu na Lovi?te . Poruka je prenesena topnicima HRM -a tako da su bili pripravni za napad. Napad je zapo?eo oko 15:30 kada su po jedan raketni ?amac (R?) i Torpedni ?amac (T?) krenuli prema Lovi?tu i otvorili paljbu iz topova AK-230 (dvocijevni topovi 30 mm). Topni?tvo HRM-a je, najprije iz Lovi?ta , a potom i iz Blaca spremno odgovorilo vatrom, tako da su pogodili R?-306 i T?-224 . Skupina brodova JRM -a, koja se nalazila između rta Lovi?te i otoka Hvara , također je djelovala po podru?ju Lovi?ta. Međutim, usklađenom paljbom topni?kih vodova s Lovi?ta i Blaca pogođen je minolovac M-153 . Uskoro se moglo vidjeti kako se tri pogođena broda JRM-a vrte u krug ispred uvale Lovi?te . Prislu?kivanjem razgovora među brodovima JRM -a zaklju?eno je da je pogodak na jednom brodu prouzro?io po?ar, na drugom brodu je bio pogođen radar, a tre?i je bio nesposoban za manevriranje.

U boju s brodovima JRM -a topni?ki vod Lovi?te na njih je ispalio ukupno 76 projektila . Zavr?etkom boja, a u o?ekivanju zrakoplovnih napada na Lovi?te, vod je predve?er premje?ten na pri?uvni polo?aj.

Grupa od 6 brodova JRM-a se izvla?ila uz otok Hvar . Na tom je putu minolovac M-144 ostao nasukan u uvali Torac.

Druga grupa brodova sastava VPBR-31 Split i dvije raketne topovnja?e krenula je u izvla?enje iz podru?ja Lovi?ta uz otok Kor?ulu u smjeru otoka ??edro kako bi se sastala s prvom grupom koja se izvla?ila uz otok Hvar . Tom prilikom su djelovali po podru?jima na obali između Ra?i??a i Blaca , a topni?tvo HRM -a s polo?aja Blaca im je uzvra?alo paljbu. Topni?ki vod Blace tijekom boja ispalio je ukupno 36 projektila.

VPBR-31 Split je ispred topni?ke bitnice na poluotoku Privala na Kor?uli , kako bi za?titio ostale brodove JRM -a, otvorio vatru po topni?koj bitnici . U topni?ki boj se je uklju?io i VPBR Koper s pozicije između otoka Visa i Su?ca . Bitnica Privala je uzvratila paljbom po VPBR-31 Split prisiliv?i ga na povla?enje prema ??edru .

Brodovi JRM -a su se pod za?titom magle i nadolaze?e no?i izvukli prema Visu i Lastovu i time je okon?an Boj u Kor?ulanskom kanalu.

Zna?aj Boja u Kor?ulanskom kanalu [ uredi | uredi kod ]

Bojevi u Splitskom i Kor?ulanskom kanalu su izuzetno zna?ajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i kona?na pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmo?nijim pomorskim snagama Jugoslavenske ratne mornarice u Domovinskom ratu . Tom je pobjedom Hrvatska ratna mornarica deblokirala sve hrvatske luke, osim Dubrovnika .

Uspje?nim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topni?tva te diverzantskim akcijama Hrvatske ratne mornarice tijekom bojeva u Splitskom i Kor?ulanskom kanalu, Jugoslavenska ratna mornarica je bila prisiljena na povla?enje iz unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske u njena posljednja upori?ta na otocima Visu i Lastovu odakle njeni brodovi vi?e nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je JRM poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga.

Iako je jo? neko vrijeme vladalo stanje progla?ene pomorske blokade , na nju se nitko vi?e nije osvrtao, a putni?ki i trgova?ki brodovi slobodno su plovili unutarnjim morskim vodama RH . Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema Dubrovniku koju su jo? uvijek kontrolirali brodovi JRM -a, nadziru?i sve terete koji su trajektima pristizali u Dubrovnik . Stoga je te?i?te bojnih djelovanja HRM -a u 1992. godini bilo premje?teno sa sredi?njeg dijela jadranskog pomorskog boji?ta na njegov ju?ni dio.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Bitka protiv brodova JRM u Kor?ulanskom kanalu Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 22. prosinca 2011. ( Wayback Machine )

[1] Dio bitki se odvijao i preko granice, u isto?noj Hercegovini

[a]