Pontifikatska sve?ana misa
s
papom
Benediktom XVI.
Bogoslu?je
, također i liturgija, naziv je za bilo koji ?in slavljenja bo?anstva kojim se obilje?ava neki va?an trenutak u ?ivotu ?ovjeka.
Vr?i se unutar skupine ljudi, pripadnika neke
religije
, i uvijek je bitno zajedni?arski ?in, te je kao takav dio gotovo svih svjetskih religija.
Bogoslu?ja obi?no uklju?uju po?etnu
inicijaciju
, manje ili vi?e redovito obilje?avanje
blagdana
, ?esto sklapanje
braka
i gotovo uvijek neke
obrede
vezane uz bolest i smrt.
Kolokvijalno se ovaj izraz koristi za neka osobita bogoslu?ja, kao ?to je to slu?aj s tjednim i blagdanskim sastankom kod nekih
Crkava
proiza?lih iz
Reformacije
.
U kr??ana, u u?em smislu liturgijom naziva se samo glavni ?in kr??anskog bogoslu?ja, koji se u Zapadnoj crkvi zove i
misa
. U ?irem smislu, a osobito u literaturi od 16. st., obuhva?a sve kr??anske bogoslu?ne obrede. Imamo
prednicejsku
,
aleksandrijsku
, liturgiju antiohijsko-jeruzalemske vrste,
carigradsku
,
rimsku
,
galikansku
,
milansku (ambrozijansku)
,
mozarapsku
i
keltsku
.
[1]
Zagreb je imao svoj posebni
zagreba?ki obred
.
U ?idovstvu, liturgija su molitve u bogoslu?ju i red slu?be Bo?je. Od 19. stolje?a postupno ovu rije? zamjenjuje hebrejski biblijski izraz
avoda
.
[1]
