Boeing 737

Izvor: Wikipedija
Boeing 737

Boeing
707 · 717 · 727 · 737 · 747 · 757 · 767 · 777 · 787

Op?i podatci
Tip Linijski putni?ki avion
Proizvođa? Boeing
Probni let 9. travnja 1967.
Uveden u uporabu 10. velja?e 1968.
Status U upotrebi
Prvotni korisnik Lufthansa
Continental Airlines
Ryanair
Westjet
Broj primjeraka 7.500 podatak iz o?ujka 2013.
Portal:Zrakoplovstvo

Boeing 737 je putni?ki zrakoplov ameri?kog proizvođa?a Boeinga . Zami?ljen je kao uskotrupni zrakoplov kra?eg doleta s 60-85 sjedi?ta s dva turbofen motora ispod krila . Prvi let ina?ice B737-100 bio je 9. travnja 1967. godine, a prva isporuka za Lufthansu 28. prosinca iste te godine. ?etrdeset godina kasnije postaje najproizvođeniji komercijalni putni?ki mlazni avion u svijetu. Od 1967. neprekidno je u proizvodnji s preko 8000 naru?enih i 5857 isporu?enih aviona do 2008. [1] Preko 1250 B-737 su u bilo kojem trenutku u zraku a u prosjeku svakih pet sekundi jedan avion negdje poleti ili sleti.

Povijesni razvoj [ uredi | uredi kod ]

Boeing je bio projektiran kao mlazni avion za kra?e dolete s ulogom dopune B-727 na kra?im rutama. [2] Po?etci projekta krenuli su 11. svibnja 1964. godine. [3] Prvobitni planovi Boeinga nakon intenzivnih istra?ivanja tr?i?ta bili su izrada 50-60 putni?kih aviona za rute od 80 do 1609 km. [4] [2] Nakon ?to je dobila jamstva da Boeing 737 projekt ne ?e biti poni?ten, Lufthansa je postala prvi naru?itelj 19. velja?e 1965. [5] s naru?enih 21 zrakoplova u vrijednosti 67 milijuna dolara. Pregovori s Lufthansom u razvojnom dijelu projekta doveli su do pove?anja broja sjedi?ta na 100. [5]

Prvotne ina?ice [ uredi | uredi kod ]

Dne 5. travnja 1965. godine Boeing je objavio narud?bu United Airlinesa za 40 B-737. United je tra?io ne?to ve?i zrakoplov od originalnog projekta. Boeing je radi toga produ?io trup za dodatnih 91 cm ispred i 102 cm iza krila . [6] Nova ina?ica ozna?ena je kao 737-200, dok je izvorna postala 737-100. [7]

NASA -in Boeing 737-100
Boeing 737-200 Ryanaira
Tada novi koncept skreta?a mlaza

Na obje ina?ice je istovremeno nastavljen rad ali je Boeing 737 za svojim konkurentima BAC 1-11 , Douglas DC-9 i Fokker F28 , bio u velikom zaostatku. Kako bi ubrzao razvoj Boeing je za izradu novog zrakoplova koristio 60% strukture (najvi?e trup zrakoplova ) i sustava od postoje?eg 727. ?irina trupa bila je dovoljna za 6 sjedala u jednom redu (u odnosu na 1-11 i DC-9 koji imaju pet u istom redu. [5] ) Pro?iren presjek i kratki trup aviona s motorima na repnom dijelu stvarao je aerodinami?ke probleme te su se in?enjeri odlu?ili za ugradnju motora na nosa?e ispod krila (?to je za ono doba bilo neuobi?ajeno). Stavljanje ove te?ine (motori) ispod centra te?i?ta dovelo je i do smanjenja naprezanja konstrukcije, ?to je omogu?eno ugradnju lak?eg krila [8] a trup zrakoplova je i dalje bio blizu tla ?to je opet pojednostavilo opslu?ivanje aviona. [9] Izbor motora pao je na turbofenski Pratt & Whitney JT8D-1 . [10] S motorima ovje?enim ispod krila Boeing se odlu?io za ugradnju horizontalnog stabilizatora na trup aviona za razliku od T repa na Boeingu 727. [6]

Prvotno se 737 po?eo sastavljati u postrojenju Boeinga na zra?noj luci King Country u Kaliforniji jer su se u tvornici na zra?noj luci u Rentonu sklapali B-707 i B-727. Nakon 271 izrađenih zrakoplova sastavljanje aviona se ipak pri kraju 1970. seli u Renton . [11] [12] Ve?i dio trupa izrađivan je u Wichiti , [13] Kansas a u Rentonu su ugrađivna krila, podvozje i na kraju proizvodne linije motori, avioelektronika i interijer. Nakon izlaska iz proizvodne linije ispitivani su sustava zrakoplova i motori te su avioni prije isporuke kupcima imali svoj probni let. [14]

Prvi od ?est -100 prototipa iz tvornice je iza?ao u prosincu 1966. godine, a probni let je imao 9. travnja 1967. Tijekom gotovo 1.300 sati leta testiranja otkriveno je da zrakoplovi proizvode dodatni otpor pri velikim brzinama koji bi mogao savinuti zadnju ramenja?u krila pri optere?enju od 34% iznad normalnog. Problem je rije?en dodatnim oja?anjima ali je zrakoplov s time dobio na te?ini. [15] 15. prosinca 1967. Federal Aviation Administration izdaje plovidbenu dozvolu za komercijalne letove Boeinga 737-100. [16] 737 je bio prvi zrakoplov koji je kao dio svog certifikata imao odobrenje za "prilaz u kategoriji II" (visina odluke ispod 61 m (200 ft). [17] Lufthansa je svoj prvi zrakoplov dobila 28. prosinca 1967. a po?ev?i s letovima 10. velja?e 1968. postaje prvi ne-ameri?ki zra?ni prijevoznik koji u redovne letove uvodi boeingov avion. [16] Lufthansa je bila jedini ve?i kupac 737-100. Proizvedeno je samo 30 zrakoplova ove ina?ice. [18]

Sjedi?ta ugrađena na paletama

Ina?ica 737-200 imala je svoj prvi let 8. kolovoza 1967. Plovidbenu dozvolu FAA je izdala 21. prosinca 1967. [19] United je s ovim avionom prvi let imao 28. travnja 1968. iz Chicaga u Grand Rapids , Michigan . [16] 1968. godine uveden je novi sustav riversa (skreta? mlaza) koji je postao standard na svim zrakoplovima poslije o?ujka 1969. Sustav je ugrađen i na sve prija?nje aktivne zrakoplove. Pojava pove?anog otpora rije?ena je du?om gondolom motora i pobolj?anim opstrujavanjem zraka preko zakrilaca i pretkrilaca. Pobolj?an je i sustav pokretanja zakrilaca s ?ime je omogu?ena njihova pove?ana uporaba tijekom uzlijetanja i slijetanja. Sve ove promjene zrakoplovu su pove?ale nosivost i dolet te su te pobolj?ane osobine utjecale i na smanjenje potrebne du?ine za slijetanje i uzlijetanje. [16] Do svibnja 1971. svi zrakoplovi serije -200 modificirani su na ovaj standard, uklju?uju?i i ugradnju ja?ih motora i ve?ih spremnika za gorivo. Avionima je u odnosu na po?etnu ina?icu -200 pove?an dolet za 15%. [17] Poznat kao "napredni" 737-200, avion je postao standard u proizvodnji od lipnja 1971. godine.

1970. Boeing je zaprimio samo 37 narud?bi. U financijskim te?ko?ama razmatrano je i ga?enje 737 proizvodnih linija i prodaju projekta japanskoj zrakoplovnoj tvrtki. [11] Nakon otkazivanja izrade nadzvu?nog Boeinga 2707 i nastavka proizvodnje 747 , oslobodilo se dovoljno financijskih sredstava za nastavak 737 programa. [20] U poku?aju pove?anja prodaje Boeing nudi razne opcije uklju?uju?i i promjenjive ina?ice Boeing 737C (eng.: C onvertible) (i u -100 i -200 seriji). Na modele su ugrađena teretna vrata 340 x 221 cm s lijeve strane odmah iza pilotske kabine te su na oja?ani pod ugrađeni valjci za lak?i i br?i utovar paleta za teret . 737QC (eng: Q uick C hange) ina?ica za jo? br?u pretvorbu iz teretnog u putni?ki zrakoplov imala je i sjedi?ta ugrađena na paletama. [21] S pobolj?anim osobinama za slijetanje na kra?e piste Boeing je ponudio i ina?icu -200 opremljenu za slijetanje i na obi?ne zemljane piste. [22] [23] Aljaska Airlines je jednu takvu ina?icu koristila za letove na slabo naseljene dijelove Aljaske .

1988. godine uga?ena je proizvodnja -200 nakon 1.114 izrađenih zrakoplova. Zadnji avion ove ina?ice dostavljen je Xiamen Airlinesu 8. kolovoza 1988. [24]

Pobolj?ane ina?ice (737 Classic) [ uredi | uredi kod ]

Prva ve?a modifikacija 737 po?ela se razvijati u 1979. godini. Boeing je planirao pove?anje kapaciteta i dolet kao i pobolj?anja koja bi avionu dala tada suvremene osobine. Istovremeno je 737 trebao zadr?ati svoj prepoznatljiv izgled. 1980. predstavljen je model zrakoplova s novim osobinama s oznakom -300 a njegov razvoj zapo?eo je u o?ujku 1981. Za pokretanje zrakoplova izabrani su CFM56-3B -1 turbofen motori koji su dali zna?ajnu u?tedu u potro?nji goriva i smanjenje buke ali i postavili izazov za izvedbu ugradnje radi vrlo malog rastojanja između motora i tla te njegovog promjera u odnosu na originalni Pratt Whitney motor. Boeing i dobavlja? motora CFMI rije?io je problem "izvla?enjem" motora ispred krila i premje?tanjem njegovih agregata sa strane i ispod, daju?i motoru jedna poseban elipsasti uvodnik zraka. [25]

Boeing 737-300

Zbog produ?enja trupa u predjelu krila za 2,87 m broj sjedi?ta u zrakoplovu narastao je na 149. Krila su također pro?la niz promjena radi pobolj?ana njihove aerodinamike a vrhovi su im produ?eni za 23 cm. Razmah krila pove?an je za 53 cm. Predkrilca i zakrilca su također prilagođena prethodnim promjenama. U pilotskoj kabini pojavio se EFIS (eng.:Electronic Instrumentation Flight System) sustav a putni?ka kabina aviona dobila je izgled sli?an onima koje su razvijene na Boeingu 757 . [26] Prototip -300 svoj prvi let je imao 24. velja?e 1984. Ovaj prototip i jo? dva modela zrakoplova za proizvodnju letjela su devet mjeseci dugi program za dobivanje certifikata. [27]

Boeing B737-400

U lipnju 1986. Boeing je najavio razvoj 737-400 ina?ice, [28] kojem je trup aviona produ?en za daljnjih 3,45 m, ?ime se pove?ava broj putnika na 170. [29] Radi pove?ane te?ine zrakoplova ugrađeni su ja?i turbofen CFM56s motori.Prvi let -400 ina?ica je imala 19. velja?e 1988. i nakon sedmomjese?nog probnog programa/500 sati leta aviokompanija Piedmont Airlines po?inje redovne letove. B737-400 jedan je od glavnih konkurenata Airbusu A320 .

Boeing B737-500

Serija -500 je bila ponuđena, s obzirom na zahtjev kupca, kao moderna i izravna zamjena za 737-200. Najkra?i je zrakoplov u seriji. Ujedinila je sva pobolj?anja ugrađena u klasi?ne ina?ice ?to je dovelo do ve?e ekonomi?nosti s manje putnika na du?im rutama. Trup aviona je produ?en za 47 cm u odnosu na 737-200 te je avion mogao prevesti i do 132 putnika. Na -500 seriji bila je dostupna i starija "mehani?ka" izvedba pilotske kabine i "Glass cockpit" pilotska kabina s EFIS sustavom. Kori?tenje CFM56 -3 motora omogu?ilo je 25% pove?anu efikasnost goriva u usporedbi sa starijim P&W motorima.

737-500 je sa?ivio 1987. kada je aviokompanija Southwest Airlines naru?ila 20 zrakoplova. [30] Prvi let bio je 30. lipnja 1989. Za dobivanje letne dozvole jedini prototip preletio je 375 sati a prva isporuka bila je 28. velja?e 1990. godine. [31] 737-500 je postao omiljen avion nekih ruskih aviokompanija. Aeroflot-Nord, S7 Airlines, Rossiya Airlines su sve kupile kori?tene modele zrakoplova za zamjenu zastarjele flote sovjetskih aviona.

Nakon uvođenja -600/700/800/900 ina?ica, -300/400/500 dobila je naziv klasi?na serija .

Sljede?a generacija (737 Next Generation) [ uredi | uredi kod ]

"Winglet" na Boeingu 737-800

Zate?en s modernim Airbusom A320 , Boeing pokre?e 1991. godine program razvoja unaprijeđene serije zrakoplova. [32] Nakon konzultacija s potencijalnim kupcima Boeing 17. studenog 1993. [33] objavljuje projekt 737 Sljede?e generacije (eng. N ext G eneration). 737NG obuhva?a -600, -700, -800 i -900 ina?ice, na kojima je najzna?ajnija preinaka redizajn konstrukcije aviona. Osobine 737NG zapravo pokazuju potpuno novi zrakoplov iako je i dalje on zadr?ao svoj prepoznatljiv izgled. Modificirana su krila kojima je povr?ina uve?ana za 25% a njihov razmah za 4,88 m s ?ime se pove?ao i kapacitet goriva za ukupno 30%. Ova tri pobolj?anja pove?ala su dolet 737 za 900 NM , ?to je ovaj zrakoplov uveo u transkontinentalnu uslugu. [33] Kao opcija na B737-700 i 800 ponuđen je 2,4 m velik vrh krila ( eng . Winglet). Repne povr?ine također su pove?ane. Avioni koriste ti?e i ?tedljivije CFM56-7b motore. [34] Samo ispitivanje uklju?ivalo je 10 zrakoplova: 3 - 600, 4 -700 i 3-800 ina?ica. [33] Prvi NG, -700 iz tvornice je iza?ao 8. prosinca 1996. i bio je to tada 2.843. izrađeni 737. Prvi let bio je 9. travnja 1997. godine.

Prototip -800 svoje prvo prikazivanje je imao 30. lipnja 1997. a prvi let je bio 31. srpnja 1997. Najmanji iz ove generacije aviona bila je ina?ica -600 (iste veli?ine kao -500). Kao posljednja u nizu izrada ina?ice je pokrenuta u prosincu 1997. a u zrak se prvi put vinula 22. sije?nja 1998. Letna dozvola izdana je 18. kolovoza 1998.

2004. godine Boeing je ponudio i nadogradnju avion za mogu?nost slijetanja na kra?e piste kao odgovor na zahtjev brazilske aviokompanije Gol Transportes Aereos , koji ?esto koristi manje aerodrome. Opcijski paket je dostupan za modele 737NG i standardna je oprema za 737-900ER.

Nasljednik ove generacije aviona trebao bi biti Boeing 787. [35] ?iji se prvi let planira za kraj 2009. godine.

SAS -ov 737-600
Austrijski 737-700
Turki Boeing B737-800
Boeing 737-900 Alaska Airlinesa

737-600 [ uredi | uredi kod ]

737-600 je direktna zamjena za 737-500 s namjerom dostizanja prodaje DC-9. Prvi naru?itelj ove ina?ice bio je Scandinavian Airlines System 1995. a prvi zrakoplov dostavljen je 18. rujna 1998. ? 600 je jedini Boeing 737 u proizvodnji koji i dalje ne uklju?uje " winglete " kao opciju. [36]

737-700 [ uredi | uredi kod ]

Na 737-700 je bio prvi iz serije Sljede?e generacije pokrenut s narud?bom Southwest Airlinesa u studenom 1993. Ina?ica je bila bazirana na 737-300 a u redovne letove ulazi 1998. [37] Avion je zamjena za 737-300 a direktni konkurent mu je A319 . Standardnim razmje?tajem sjedi?ta mo?e prevesti 132 putnika u dva razreda ili 149 u konfiguraciji ekonomske klase.

737-700C promjenjiva je ina?ica na kojoj se mogu skinuti sjedi?ta te zrakoplov slu?i za prijevoz tereta koji se utovaruje kroz velika teretna vrata na lijevoj strani trupa. Ratna mornarica SAD-a prvotni je naru?itelj ove podina?ice. [38]

737-700ER pokrenut je 31. sije?nja 2006. [39] narud?bom All Nippon Airwaysa a prvi avion bio je isporu?en 16. velja?e 2007. Kombinacija je trupa 737-700 te krila i podvozja sa 737-800. Dolet zrakoplova je 10.205 km a mo?e prevesti 126 putnika u konfiguraciji dvije klase. Konkurent za ovaj model je A319LR. Krajem srpnja 2008. Delta Air Lines preuzela je prvih 10 -700 aviona.

737-800 [ uredi | uredi kod ]

737-800 je produ?ena ina?ica 737-700 izrađena za zamjenu 737-400 i za popunjavanje praznine koja je nastala prekidom izrade McDonnell Douglas MD-80 i MD-90. Ina?ica -800 krenula je nakon narud?be Hapag-Lloyd Fluga (sada TUIfly) 1994. godine a u redovni servis ulazi 1998. godine. 737-800 ima 162 sjedala u konfiguraciji dva razreda, odnosno 189 u jednom razredu. Direktni je konkurent A320. Mnoge ameri?ke zrakoplovne kompanije 737-800 smatraju kao kona?nu zamjenu za zastarjeli Boeing 727 -200, McDonnell Douglas MD-80 i MD-90.

P-8 Poseidon je 737-800ERX (eng.: "Extended Range") s kojim je 14. lipnja 2004. Boeing Integrated Defense Systems pobijedio Lockheed Martin u natje?aju za zamjenu pomorskog ophodnog aviona P-3 Orion .

737-900 [ uredi | uredi kod ]

Zadnja, najdu?a ina?ica ove serije koju je Boeing predstavio je 737-900. Kako je -900 zadr?ao istu konfiguraciju izlaza kao ?to je i na -800, kapacitet sjedi?ta je ograni?en na 177 mjesta u dvije klase, odnosno 189 u jednoj klasi. 737-900 ima i isti MTOW i kapacitet goriva ?rtvuju?i dolet za korisni teret. Avion je 1997. prva naru?ila Alaska Airlines a isporuka je bila 15. svibnja 2001. Isporu?eno je ukupno 25 zrakoplova.

737-900ER (s oznakom projekta 737-900X), je najve?a ina?ica na liniji Boeinga 737 i uvedena je kako bi pokrila putni?ki kapacitet nakon prestanka izrade 757 -200 i kao direktna konkurencija Airbusu A321. Dodatni par izlaznih vrata i ravna stra?nja pregrada kabine (stra?nja pregrada kabine pod tlakom) omogu?ili su pove?anje sjedi?ta do 180 u 2-klasnoj konfiguraciji ili 215 putnika u jednoj klasi. S dodatnim spremnicima za gorivo i ugradnjom standardnih wingleta pove?ao se i dolet.

Prvi 737-900ER iza?ao je iz tvornice u Rentonu 8. kolovoza 2006. a njegov kupac Lion Air preuzeo ga je 27. travnja 2007. Avion je obojan posebnom dvostrukom shemom, lav kao za?titni znak aviokompanije nalazi se na vertikalnom stabilizatoru a trup je obojan boeingovom bojom.

Poslovne ina?ice [ uredi | uredi kod ]

BBJ-1

Planovi za poslovnu ina?icu 737 nisu novi. U kasnim 1980. Boeing je prodao svoju prvi poslovni mla?njak Boeing jet 77-33 , u stvari preina?en 737-300. [40] Nakon ?to je uvedena serija sljede?e generacije Boeing je predstavio Boeing Business Jet (BBJ).

BBJ-1 je sli?nih dimenzija kao 737-700 ali ima ja?a krila i podvozje kao ono na 737-800. Pove?an je i dolet (pomo?u dodatnih spremnika goriva) nad drugim 737 modelima. Prvi BBJ iz tvornice je iza?ao 11. kolovoza 1998. a prvi let bio je 4. rujna te godine. [41]

11. listopada 1999. Boeing pokre?e projekt BBJ2. Temeljen na 737-800, du?i je za 5,84 m od BBJ, ima 25% vi?e kabinskog prostora i dvostruko ve?i prtlja?ni prostor. Neznatno mu je jedino smanjen raspon. Opremljen je i s dodatnim spremnicima u trupu a na vrhovima krila ugrađeni su mu wingleti. Prvi BBJ2 je isporu?en 28. velja?e 2001.

Boeing BBJ3 je baziran na 737-900ER. Ima 104 m 2 kabinskog prostora ?to je 35% vi?e kabinskog prostora i 89% vi?e prtlja?nog prostora od BBJ2. Uz pomo?ni sustav goriva dolet je pove?an na 8.751 km. Boeing je prvi avion zavr?io kolovozu 2008.

737 MAX [ uredi | uredi kod ]

2011. Boeing je najavio program 737 MAX, u kojem ?e ponuditi tri varijante - 737-7, 737-8 i 737-9. Ovi zrakoplovi ?e zamijeniti 737-700, 737-800 i 737-900ER. Glavne promjene su kori?tenje novih CFM LEAP-1B motora, dodatnih fly-by-wire kontrola na spojlerima, a produ?ena je i nosna noga podvozja kako bi se mogao ugraditi novi motor ve?eg promjera. Isporuke ove nove varijante planirane su za 2017. godinu.

Dizajn [ uredi | uredi kod ]

Elipsasti uvodnik zraka

Motori na 737 klasi?noj (-300, -400, -500) i seriji sljede?e generacije (-600, -700, -800, -900) za razliku od ve?ine drugih avionskih motora nemaju uobi?ajen okrugli uvodnik zraka. Originalni 737 je dizajniran za male Pratt & Whitney motore. Agregati koji se uobi?ajeno nalaze ispod, na ve?em CFM56 motoru premje?teni su na njegovu lijevu stranu (ne?to ispod njegove popre?ne osi) kako bi se postigao propisani razmak između motora i tla. Ovakva ugradnja je "krivac" za ne?to zaobljeniji, trokutasti oblik usisnika. Radi blizine usisnika zraka zemlji motori su ?esto o?te?ivani usisavanjem raznih predmeta (eng.: F oreign O bject D amage (FOD)) tijekom taksiranja.

Uvu?eno glavno podvozje

737 nisu opremljeni sustavom za ispu?tanje goriva tijekom leta. Ovisno o hitnosti situacije 737 mora ili kru?iti kako bi potro?io gorivo i s time bio lak?i na slijetanju ili sletjeti prete?ak. Radi smanjenja tro?kova i te?ine 737 nema puna vrata za prekrivanje uvu?enog glavnog podvozja. Glavno podvozje ulazi u otvore ispod trupa a aerodinami?ku cjelinu uvu?enog podvozja zatvaraju na njemu u?vr??eni profili i sami kota?i, ?ija je vanjska strana izlo?ena strujanju zraka tijekom leta. Obloge kota?a moraju biti na svojim mjestima i bez njih je zabranjeno letjeti. One su povezane s dava?ima brzine na zemlji koja utje?e na sustav protiv proklizavanja pri ko?enju.

Na ve?ini pilotskih kabina 737 ugrađeni su dodatni prozori pozicionirani iznad glavnog ?titnika od sunca. Ovi prozori po prvi puta su se na?li na 707 a dozvoljavaju ve?u vidljivost u zaokretu i bolji pregled na nebo pri navigaciji po zvijezdama . Sa suvremenom avioelektronikom postali su suvi?ni i u stvari samo poja?avaju bljesak sunca smanjuju?i vidljivost na zaslonima EFIS sustava. Od 2004. se vi?e ne ugrađuju osim na vojnoj ina?ici i to na zahtjev kupca. Standardni wingleti su dostupni kao dodatak u proizvodnji i novih 737 zrakoplova. Visoki su oko 2,4 m. S ugrađenim wingletima avion ima manju potro?nju goriva (zbog smanjivanja vrtlo?enja zraka u tom predjelu smanjuje se otpor), smanjuje se habanje motora i buka pri uzlijetanju. Paket nadogradnje koji omogu?uje slijetanje na kra?e uzletno-sletne staze je dostupan za 737-600, -700 i -800. On omogu?uje korisnicima letjeti s ve?om te?inom korisnog tereta na zra?ne luke ?ija je pista ispod 1.500 m. Paket se sastoji od: zabrtvljenih predkrilaca s ?ime se pobolj?ao uzgon, dva polo?aja repnog stabilizatora s ?ime se dodatno smanjila potrebna brzina slijetanja i pove?anim otklonom zra?nih ko?nica nakon slijetanja. Ova pobolj?anja su standardna na 737-900ER.

Usporedba [ uredi | uredi kod ]

737-100 737-400 737-500 737-600 737-700/
737-700ER 		737-800 737-900ER
Posada Dvoje
Kapacitet sjedi?ta 118 (1-klasa, mali razmak)
104 (1-klasa, standard) 		168 (1-klasa, mali razmak),
159 (1-klasa, standard) 		132 (1-klasa, mali razmak),
123 (1-klasa, standard)) 		149 (1-klasa, mali razmak),
140 (1-klasa, standard) 		189 (1-klasa, mali razmak),
175 (1-klasa, standard),
162 (2-klase) 		215 (1-klasa, vrlo mali razmak),
204 (1-klasa, mali razmak),
177 (1-klasa, standard)
Razmak sjedi?ta 76,2 cm (1-klasa, mali razmak),
86,36 cm(1-klasa, standard) 		76,2 cm (1-klasa, mali razmak), 81,28 cm (1-klasa, standard) 71,12 cm(1-klasa, vrlo mali razmak),
76,2 cm (1-klasa, mali razmak),
81,28 cm (1-klasa, standard)
?irina sjedala 43,7 cm (1-klasa)
Du?ina 28,6 m 36,5 m 31,1 m 31,2 m 33,6 m 39,5 m 42,1 m
Razmah krila 28,3 m 28,9 m 35,7 m
Visina 11,3 m 11,1 m 12.6 m 12,5 m
Strijela krila 25° 25,02°
?irina trupa 3,76 m
Visina trupa 4,01 m
?irina kabine 3,54 m
Visina kabine 2,20 m
Te?ina zrakoplova 28.120 kg 33.200 kg 31.300 kg 36.378 kg 38.147 kg 41.413 kg 44.676 kg
MTOW 49.190 kg 68.050 kg 60.550 kg 66.000 kg Basic: 70.080 kg
ER: 77.565 kg 		79.010 kg 85.130 kg
Maksimalna te?ina slijetanja 44.906 kg 56.246 kg 49.895 kg 55.112 kg 58.604 kg 66.361 kg
Kapacitet tereta 18,4 m³ 38,9 m³ 23,3 m³ 21,4 m³ 27,3 m³ 45.1 m³ 52,5 m³
Du?ina zaleta s MTOW 1.990 m 2.540 m 2.470 m 2.400 m 2.480 m 2.450 m
Visina leta 10.700 m 11.300 m 12.500 m
Brzina leta 780 km/h 828 km/h 823 km/h
Najve?a brzina 876 km/h, 473 kt
Dolet s maks. teretom 3.440 km 4.005 km 4.444 km 5.648 km Basic: 6.230 km
WL: 7.220 km
ER: 9.955 km 		5.665 km 4.996 km (1 klasa sjedi?ta),
5.925 km (2 klase sjedi?ta)
s dva dodatna spremnika goriva
Maks. koli?ina goriva 17.860 l 23.170 l 23.800 l 26.020 l 29.660 l
Motor (2x) Pratt & Whitney JT8D-7 CFM International 56-3B-2 CFM 56-3B-1 CFM 56-7B20 CFM 56-7B26 CFM 56-7B27 CFM 56-7
Maks. potisak (2 x) 84,5 kN 97,9 kN 89,0 kN 91,6 kN 116,0 kN 121,4 kN

Isporuke B 737 [ uredi | uredi kod ]

2008 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 2000 1999 1998 1997 1996 1995 1994 1993 1992 1991 1990 1989 1988
290 330 302 212 202 173 223 299 281 320 281 135 76 89 121 152 218 215 174 146 165
1987 1986 1985 1984 1983 1982 1981 1980 1979 1978 1977 1976 1975 1974 1973 1972 1971 1970 1969 1968 1967
161 141 115 67 83 95 108 92 77 40 25 41 51 55 23 22 29 37 114 105 4

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ 737 Model Orders and Deliveries data   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 21. studenoga 2018. ( Wayback Machine ), Boeing, August 2008.
  2. ↑ a b "Transport News: Boeing Plans Jet." The New York Times , 17. srpnja 1964. Retrieved: 26. velja?e 2008.
  3. ↑ Endres 2001, p. 122.
  4. ↑ Sharpe and Shaw 2001, p. 12.
  5. ↑ a b c Sharpe and Shaw 2001, p. 13.
  6. ↑ a b Sharpe and Shaw 2001, p. 17.
  7. ↑ Redding 1997, p. 182.
  8. ↑ Sharpe and Shaw 2001, p. 18.
  9. ↑ Sutter 2006, pp. 76?78.
  10. ↑ Shaw 1999, p. 6.
  11. ↑ a b Wallace, J. "Boeing delivers its 5,000th 737," Seattle Post-Intelligencer , 13. velja?e 2006. Retrieved: 18. prosinca 2007.
  12. ↑ Gates, Dominic. "Successor to Boeing 737 likely to be built in state." Seattle Times , 30. prosinca 2005. Retrieved: 10. velja?e 2008.
  13. ↑ "Spirit AeroSystems, Inc., Completes First Developmental Section for 787 Dreamliner."   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 22. velja?e 2008. ( Wayback Machine ) Pr newswire. Retrieved: 23. sije?nja 2008.
  14. ↑ Shaw 1999, p. 16.
  15. ↑ Sharpe 2001, pp. 19?20.
  16. ↑ a b c d Sharpe and Shaw 2001, p. 20.
  17. ↑ a b Redding 1997, p. 183.
  18. ↑ Sharpe and Shaw 2001, p. 120.
  19. ↑ Endres 2001, p. 124.
  20. ↑ Sharpe and Shaw 2001, p. 21.
  21. ↑ Sharpe and Shaw 2001, p. 19.
  22. ↑ Unpaved Strip Kit . www.b737.org.uk Retrieved: 10. velja?e 2008.
  23. ↑ Boeing 737-2T2C/Adv aircraft picture . airliners.net. Retrieved: 10. velja?e 2008.
  24. ↑ Sharpe and Shaw 2001, p. 23.
  25. ↑ Endres 2001, p. 128.
  26. ↑ Shaw 1999, p. 10
  27. ↑ Shaw 1999, pp. 12?13.
  28. ↑ Redding 1997, p. 185
  29. ↑ Shaw 1999, p. 7.
  30. ↑ Shaw 1999, p. 40.
  31. ↑ Endres 2001, p. 129.
  32. ↑ Endres 2001, p. 132.
  33. ↑ a b c Shaw 1999, p. 8.
  34. ↑ Endres 2001, p. 133.
  35. ↑ Boeing firms up 737 replacement studies by appointing team Flight International , 3. o?ujka 2006. Retrieved 13 April 2008
  36. ↑ "Next-Generation 737 Production Winglets" , Boeing. Retrieved: 10. velja?e 2008.
  37. ↑ Boeing 737-600/700 , airliners.net. Retrieved: 4. velja?e 2008.
  38. ↑ "U.S. Naval Reserve Gets First Look at Newest Class of Aircraft." , DefenseLink (U.S. Department of Defense). Retrieved: 21. sije?nja 2008.
  39. ↑ "Boeing Launches Longest-Range 737 with ANA."
  40. ↑ Endres 2001.
  41. ↑ The Boeing 737-700/800 BBJ/BBJ2 . www.airliners.net. Retrieved: 3 February 2008.
  42. ↑ Orders and Deliveries search page , Boeing. Retrieved: 14 August 2008.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedni?kog poslu?itelja
Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Boeing 737


v  • u
Boeing
Klipni

40A   · 80   · 221   · 247   · 307   · 314   · 377

Mlazni

367-80   · 707/720   · 717   · 727   · 737 ( Classic / NG / BBJ )  · 747 ( SP / -400 / -8 / LCF )  · 757   · 767   · 777   · 787

U razvoju
Predlo?eni

Y1   · Y3

Napu?teni projekti

2707   · 7J7   · NLA   · Sonic Cruiser

Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Boeing_737&oldid=6729029 "