한국   대만   중국   일본 
Bo?nja?ki jezik ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Bo?nja?ki jezik

Izvor: Wikipedija
Bo?nja?ki jezik
bosanski
Dr?ave Bosna i Hercegovina (oko 1.650.000)
Srbija (oko 100.000)
Hrvatska (9197) [1]
Slovenija (oko 50.000)
Sjeverna Makedonija (oko 25.000)
Kosovo (oko 20.000)
? drugdje (oko 300.000)
Regije Jugoisto?na Europa
Etnicitet Bo?njaci , Muslimani
Govornici oko 2,2 milijuna
Razredba indoeuropski
  slavenski
   ju?noslavenski
     bo?nja?ki
Slu?beni status
Slu?ben u Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Kosovo
Hrvatska
Jezi?ni kod
ISO 639 -1 bs
ISO 639 -2 bos
ISO 639 -3 bos
Povezani ?lanci: jezik | jezi?na porodica | popis jezika ( po kodnim nazivima )


Bo?nja?ki jezik [2] [3] [4] [5] [6] (ISO 639-3: bos ), jezik zapadne podskupine ju?noslavenskih jezika kojim se slu?i oko 2.216.000 ljudi [7] na podru?ju Bosne i Hercegovine , Hrvatske , Crne Gore , Kosova , Srbije i Turske . Razvijao se pod utjecajem turskoga ( tur ), osmanskoga turskoga ( ota ) i arapskoga ( arb ).

U BiH ga govori 2.000.000 ljudi, u Hrvatskoj 20.800 (popis 2001.) [7] , u Crnoj Gori 48.000 (2006.) i u Srbiji 135.000 (2006.). [8]

Nacionalni je standardni jezik Bo?njaka temeljen na novo?tokavsko-ijekavskom dijalektu i pisan latinicom ili ?irilicom . Odredba o ?irili?noj grafiji je politi?ke naravi, jer su time promicatelji bo?nja?koga jezika ?eljeli potvrditi kontinuitet sa "srpskohrvatskim odnosno hrvatskosrpskim jezikom ijekavskog izgovora", republi?kim jezikom Socijalisti?ke Republike Bosne i Hercegovine u doba Socijalisti?ke Federativne Republike Jugoslavije . U praksi, nijedna knjiga ni ?asopis na bo?nja?kom jeziku ne tiskaju se srpskom reformiranom ?irilicom (vukovicom). [ nedostaje izvor ]

Bo?nja?ki je jezik, pod nazivom bosanski jezik , uz hrvatski jezik i srpski jezik , jedan od triju slu?benih jezika u Bosni i Hercegovini. Njime govori oko 2 do 2,2 milijuna ljudi u Bosni i Hercegovini , Crnoj Gori , Srbiji , na Kosovu , u Hrvatskoj , te neutvrđen broj iseljenika u Turskoj i zapadnoeuropskim zemljama i sjevernoj Americi. U hrvatskom i srpskom je slu?beni naziv za jezik Bo?njaka ? bo?nja?ki, dok je u samoj bo?nja?koj zajednici nacionalni jezik imenovan "bosanskim", a taj je naziv prihva?en na primjer u engleskom ("bosnian language", ne "bosniac language") i u njema?kom ("bosnische Sprache", ne "bosniakische Sprache") jeziku. U hrvatskom jeziku, " bosanski jezik " je vi?ezna?ni naziv za ju?noslavenski jezik , u pro?losti i sada?njosti na razli?ite na?ine povezivan s povijesnom zemljom Bosnom .

Naziv jezika nije "pravopisno" pitanje, ve? pitanje terminologije koja se razlikuje među razli?itim jezicima, a nije ni do kraja ustaljena u svakodnevnoj upotrebi ovog jezika.

Temelji i odlike jezika

Narje?na razina

Dijalekti kojima se slu?e Bo?njaci u BiH
Bo?nja?ki pogled na dijalekte u BiH, RH i Boki
Bo?nja?ki pogled na poddijalekte u BiH
Poddijalekti u BiH

Bo?nja?ki se jezik temelji na ?tokavskim govorima koji se mogu podijeliti u ?etiri glavne skupine :

Također, Bo?njaci koji ?ive u Ora?ju i Bosanskom ?amcu (iza ?amca su izgnani ve?inom tijeku rata) koriste staro?tokavski ikavski ("slavonsko narje?je, ??akavski ikavski), no njihov broj je toliko malen da je realno zanemariv (par tisu?a).

Prvo od tih narje?ja Bo?njaci dijele sa Srbima, Hrvatima i Crnogorcima, druga dva s Hrvatima, a ?etvrto s Crnogorcima i Srbima. Novo?tokavski ikavski je bitno smanjen po broju govornika tijekom nekoliko zadnjih desetlje?a, a isto?nobosansko narje?je je ?esto izgubilo ??akavski izgovor .

Odlike bo?nja?koga standardnoga jezika

Gramatika bosanskoga jezika iz 1890. godine

Bo?nja?ki standardni jezik ima sljede?e odlike:

Jezik se u nemaloj mjeri oslanja na srpski jezik ijekavskoga izgovora, poglavito u morfologiji, sintaksi i terminologiji uz obilatu upotrebu turcizama . Jezi?ni spomenici specifi?no bo?nja?koga jezika (tj. oni koji nisu pisani na mje?avini crkvenoslavenskoga i vernakulara, kakvoga nalazimo na bilizima ili natpisima na ste?cima u 14. i 15. st.) se?u u 16. (mo?da i 15.) i 17. stolje?e (nakon turske okupacije), u alhamijado knji?evnost ?tokavsko-ikavskoga i jekavskoga vernakulara, pisanoga na modificiranom arapskoj abecedi (arabica), te u prvi bo?nja?ki rje?nik, rimovani bo?nja?ko-turski glosar "Potur ?ahidi" Mehmeda Uskufija iz 1631. godine.

Tijekom 19. stolje?a, prvenstveno njegovim koncem, pojavljuje se opse?nije kulturna djelatnost Bo?njaka na jeziku koji je razli?ito imenovan: srpsko-hrvatski, hrvatski, srpski, bosanski. Vladavina Austro-Ugarske monarhije dovela je do kona?ne prevlasti latini?noga pisma, te do procvata knji?evnosti na bo?nja?kom jeziku koji je u to vrijeme bio znatno bli?i hrvatskom nego srpskom jeziku.

U doba obje Jugoslavije slu?beni je op?eporabni jezik u BiH sustavno posrbljivan, ?to je ostavilo sna?nih tragova u jezi?nome obliku bo?nja?koga jezika. Prevlast latinice nije bila uzdrmana, ali promjene su u jeziku dana?nje bo?nja?ke zajednice bile znatne u svim jezikoslovnim podru?jima. Najuo?ljivije je pak bilo srbiziranje leksika i znanstveno-strukovnoga nazivlja. U doba Kraljevine Jugoslavije, slu?benim jezikom je bio srpski i posrbljivanje je i?lo svom snagom. Mogu?a zaustavljanja tog procesa za vrijeme Banovine Hrvatske i za vrijeme NDH, koja su prekratko trajala za ostaviti traga u svakodnevnom govoru. U doba socijalisti?ke Jugoslavije, slu?beno, "republi?ki jezik" u socijalisti?koj BiH je isprva bio srpski ili hrvatski , [9] te poslije srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora , [10] i bio je samo ina?icom slu?benog jezika koji je bio u Srbiji, uz razliku ?to je latini?no pisanje bilo imalo slu?beni status kao i ?irilica, pa su tako dnevne tiskovine primjerice, izlazile jednom stranicom na latinici, a drugom na ?irilici, odnosno slu?aj je bio da su naizmjenice bili latini?ni i ?irili?ni ?lanci u novinama i ?asopisima.

Srbiziranje i "poslu?benjivanje" jezika je dovelo do toga da su ve? do Titove smrti ikavski izgovor i ??akav?tina sasvim nestali u govoru među Muslimanima (odnosno Bo?njacima), kako među starijim, tako i među mlađim stanovni?tvom, i zamijenjeni su ijekavskim izgovorom jata. Otuđenje od ikavskog izgovora je doseglo takva mjerila da se je ikavski izgovor i ??akav?tinu osje?alo previ?e "hrvatskim", a o tome da je taj govor postojao među Muslimanima ? Bo?njacima se znalo tek kao o događajima iz nekih predaja iz pretpro?log stolje?a, i to među obrazovanijima. Takva kretanja su se nastavila i u dana?njici, u 21. stolje?u.

Raspadom SFRJ i ratom u Bosni i Hercegovini otpo?ela je kona?na standardizacija bo?nja?koga jezika, i to u rje?nicima Alije Isakovi?a, pravopisu Senahida Halilovi?a i Gramatici bosanskoga jezika D?evada Jahi?a, Ismaila Pali?a i Halilovi?a. Odlike su bo?nja?koga standardnoga jezika, po propisima tih djela, ?e??a poraba islamskih orijentalizama ("turcizmi") i uvedba fonema "h" u stanovitom broju rije?i (lahko, mehko prema lako, meko) kao odraz posebnosti govora Bo?njaka-Muslimana prema dana?njem standardnom hrvatskom i srpskom jeziku. Po svojoj fizionomiji bo?nja?ki je standard zasnovan na zapadnoj novo?tokav?tini (?to se, katkad, zbog politi?kih razloga i povezanosti s bo?nja?kom nacionalnom zajednicom u Sand?aku marginalizira ili pre?u?uje); u stilizaciji je nekih rje?idaba, prvenstveno, preslovljavanja stranih izraza bli?i srpskom nego hrvatskomu jeziku (Kipar, hemija,..), no, generalno izbjegava crkvenoslavizme (op?tina, sve?tenik, ...). Uo?ljiva je, također, slabija normiranost (ra?unar, [11] kompjuter, [12] ra?unalo [13] ) koja se iskazuje u leksi?koj i pravopisnoj zbrci u bo?nja?kim medijima i tisku.

Ra?irenost bo?nja?koga jezika

Gradovi s najve?im brojem govornika bo?nja?koga su: Sarajevo , Tuzla , Zenica , Biha?, Novi Pazar , Tutin , Carigrad .

Izvan Bosne i Hercegovine brojne su enklave u kojima se govori bo?nja?ki jezik:

Prijepori oko imena

Podrobniji ?lanak o temi: Pitanje naziva bo?nja?kog jezika

Ime bo?nja?koga jezika je predmet spora bo?nja?kih jezikoslovaca (i politi?ara) s hrvatskim i srpskim. Naime, bo?nja?ki jezikoslovci i politi?ari inzistiraju na nazivu "bosanski jezik" i kako ga pod tim imenom trebaju rabiti i Srbi i Hrvati .

Dio hrvatskih jezikoslovaca ( Zvonko Kova? , Ivo Pranjkovi? , Josip Sili? ) ih podr?ava. Ve?ina pak hrvatskih jezikoslovaca ( Radoslav Kati?i? , Dalibor Brozovi?   ↓ 1 i Tomislav Ladan ) dr?i da je naziv " bo?nja?ki jezik " jedini prikladan te da su shodno tomu bosanski jezik i bo?nja?ki jezik dvije razli?ite stvari. Dr?avne ustanove Republike Hrvatske , poput Dr?avnoga zavoda za statistiku , koji rabi izraz " bo?nja?ki jezik " pri popisu stanovni?tva 2001. godine, [1] dok pri popisu stanovni?tva 2011. godine rabi izraz " bosanski ". [14]

Mi?ljenje ve?ine srbijanskih jezikoslovaca jest da je " bo?nja?ki jezik " jedini odgovaraju?i naziv, [15] a o tom pitanju postoji jo? od 1990. godine isti stav. [16]

Izvorni tekst Ustava Federacije Bosne i Hercegovine navodi na engleskom jeziku naziv Bosniac language , [17] te se naziv Bosniac language navodio do 2002. godine kada ga je Amandmanom XXIX. na Ustav Federacije izmijenio Wolfgang Petritsch . [18] Izvorni tekst Ustava Fedracije Bosne i Hercegovine dogovoren je u Be?u. Kre?imir Zubak i Haris Silajd?i? , potpisali su isti 18. o?ujka 1994. [19] oko kojega je postignut dogovor na sastancima u Be?u od 4. o?ujka do 14. o?ujka 1994. godine.

Vidi jo?

Bilje?ke

  1. ↑ 1  
≫Prije ne?to vi?e od desetak godina akademik Dalibor Brozovi? polemizirao je s ?etvoricom bo?nja?kih intelektualaca (Munib Maglaji?, Abdulah Sidran, Muhamed Filipovi?, Senahid Halilovi?) koji su ga u 'Dnevnom avazu' optu?ili da osporava 'postojanje bosanskoga jezika'. 'Smatrao sam da bi - ako se jezik Srba zove srpskim i jezik Hrvata hrvatskim - i jezik Bo?njaka trebalo nazivati bo?nja?kim jer naziv bosanski sugerira da je rije? o jeziku cijeloga stanovni?tva BiH, a to nije istina', uzvratio je Brozovi?.≪ [20]

Izvori

  1. ↑ a b Dr?avni zavod za statistiku RH Popis stanovni?tva 2001., stanovni?tvo prema materinskom jeziku
  2. ↑ Pojam "bosanski jezik" u poglavlju "jezik" ?lanka "Bosna i Hercegovina" u Hrvatskoj enciklopediji , pristupljeno 30. travnja 2014. "Danas su u BiH slu?beni standardni jezici bosanski, hrvatski i srpski. Hrvatski i srpski ne razlikuju se od jezi?ne prakse u Hrvatskoj i Srbiji. Muslimani Bo?njaci prihva?aju bos. jezik, kojemu bi zato to?nije odgovarao naziv bo?nja?ki
  3. ↑ Bo?nja?ki jezik , Proleksis enciklopedija , pristupljeno 26. kolovoza 2023.
  4. ↑ Dalibor Brozovi? : Odnos hrvatskog i bosanskoga odnosno bo?nja?koga jezika , Jezik br.47, 1999., str. 13
    " Prema tome, Hrvati imaju pravo nazivati jezik svojih susjeda Bo?njaka bo?nja?ki. Po naj?e??em obrascu da je jezik Francuza francuski, Talijana talijanski, Nijemaca njema?ki, Rusa ruski, pa onda i Hrvata hrvatski i Srba srpski, i na koncu, jezik Bo?njaka bo?nja?ki . "
  5. ↑ ?imun Musa: Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni polo?aj u dru?tvu ,
    " Pitanje naziva ≫bosanski jezik≪ pitanje je koje ?e sigurno jo? dugo biti tema polemika, ali je neprijeporno da svaki narod mo?e zvati svoj jezik kako smatra da ga treba zvati (Brozovi? 1999b:15/16), iako je uobi?ajeno da se naziv jezika izvodi iz naziva naroda (Nijemci ? njema?ki jezik, ?panjolci ? ?panjolski jezik, itd.). Isto tako, svaki narod prevodi naziv stranog jezika na svoj jezik. Tako Slovaci svoj jezik zovu slovenskim, a Hrvati ga prevode kao slova?ki, Bo?njaci svoj jezik zovu bosanskim, a Hrvati ga zovu bo?nja?kim , itd. Za?to se u hrvatskom prijevodu Ustava Federacije BiH bo?nja?ki jezik naziva bosanskim, objasnio je sudac Vrhovnog suda Federacije BiH Mirko Bo?kovi? u svom ?lanku pod nazivom Tajnikov doprinos nazivu bosanski jezik objavljenom u glasilu Matice hrvatske iz Mostara, Motri?ta, broj VII(1998)" "
  6. ↑ Hrvatski prijevod Ustava ?upanije posavske (?lanak 10.), Zapadno-hercegova?ke ?upanije (?lanak 10.), Hercegova?ko-neretvanske ?upanije (?lanak 8.) i Hercegbosanske ?upanije (?lanak 10.) ispravno upotrebljava naziv ≫bo?nja?ki jezik≪. "
  7. ↑ a b http://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue , 17. izdanje. Pristupljeno 17. rujna 2013.
  8. ↑ http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bos Ethnologue (16th)
  9. ↑ Samard?ija, Marko. Neko? i nedavno : odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnoga jezika , Biblioteka "Dometi", Izdava?ki centar Rijeka, Rijeka, 2002., str. 117., ISBN 953-6066-97-1
    Wikicitati ≫... u 63. ?lanku Ustava NR BiH ovako glasi: "Zakoni i drugi op?ti propisi Narodne Republike Bosne i Hercegovine objavljuju se na srpskom ili hrvatskom jeziku". 128 ≪
    ( Samard?ija, 2002., 117. )
  10. ↑ Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Pro?i??eni tekst), Slu?beni list Republike Bosne i Hercegovine, 5/93. od 14. o?ujka 1993., URL: http://republikabih.net/content/Ustav_Republike_BiH.pdf   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 22. svibnja 2011. ( Wayback Machine )
  11. ↑ Halilovi?, Senahid. Pravopis bosanskoga jezika , Kulturno dru?tvo Bo?njaka ?Preporod“, Sarajevo, 1996., str. 471.
    Wikicitati ≫ ra?unar, instr. jd. ra?unarom ≪
    ( Halilovi?, 1996., 471. )
  12. ↑ Halilovi?, Senahid. Pravopis bosanskoga jezika , Kulturno dru?tvo Bo?njaka ?Preporod“, Sarajevo, 1996., str. 296.
    Wikicitati ≫ kompjuter
    kompjuterizacija
    kompjuterski ≪
    ( Halilovi?, 1996., 296. )
  13. ↑ Halilovi?, Senahid. Pravopis bosanskoga jezika , Kulturno dru?tvo Bo?njaka ?Preporod“, Sarajevo, 1996., str. 471.
    Wikicitati ≫ ra?unalo, instr. jd. ra?unalom ≪
    ( Halilovi?, 1996., 471. )
  14. ↑ Dr?avni zavod za statistiku ? Popis stanovni?tva 2011. Pristupljeno 17. rujna 2013. godine.
  15. ↑ Odluka Odbora za standardizaciju srpskog jezika iz 1998.
  16. ↑ Svein Mønnesland, ≫Language Policy in Bosnia-Herzegovina≪, (str. 135. ? 155.). U knjizi koju su uredili: Annikki Koskensalo, John Smeds, Rudolf de Cillia, Angel Huguet, Language : Competence?Change?Contact = Sprache : Kompetenz ? Kontakt ? Wandel , Berlin ; Munster : Lit Verlag, 2012., ISBN 978-3-643-10801-2 , str. 143.
    Wikicitati ≫Already in 1990 the Committee for the Serbian language 9 decided that only the term 'Bosniac language' should be used officially in Serbia, and this was confirmed in 1998.≪
    ( str. 143. )
  17. ↑ Bosnia and Herzegovina : essential texts , 3rd revised and updated ed., Office of the High Representative, Sarajevo, 2000., ( COBISS.BH ) , str. 67.
    Wikicitati ≫Article 6
    (1) The official languages of the Federation shall be the Bosniac language and the Croatian language. The official script will be the Latin alphabet.≪
  18. ↑ ( engl. ) http://www.ohr.int/decisions/statemattersdec/default.asp?content_id=7475   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 13. svibnja 2002. ( Wayback Machine ) Pristupljeno: 17. rujna 2013.
  19. ↑ ( engl. ) "Constitution of the Federation of Bosnia and Herzegovina", Vienna, 18 March 1994, 33 ILM   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 2. rujna 2013. ( Wayback Machine ) 740 (1994.).
  20. ↑ Marko Cura? , Neretvanska deklaracija o bosanskome jeziku nastavak prijepora na kulturno-jezi?nom planu , Hrvatski tjednik , 19. svibnja 2016., broj 608., str. 50.

Vanjske poveznice

v  • r  • u
Slavenski jezici
isto?noslavenski
zapadnoslavenski
ju?noslavenski
umjetni jezici
rekonstruirani jezici
† = izumrli jezici
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bo?nja?ki_jezik&oldid=6806515 "