Bjesno?a ili bjesnilo ^[1] ( lat. rabies , Lyssa) je akutna bolest sredi?njeg ?iv?anog sustava sisavaca uzrokovana neurotropnim virusom koji se mo?e na?i u slini zara?enih ?ivotinja. Od bjesno?e naj?e??e obolijevaju psi , vukovi , ma?ke i lisice , ali i ?i?mi?i . Budu?i da se uzro?nik bjesno?e nalazi u slini zara?ene ?ivotinje, zaraza se lako ?iri ugrizima zara?enih ?ivotinja. Bjesno?u također mo?e dobiti i ?ovjek.

Znatno rjeđe, usred ujeda bijesnih pasa ili vukova, obolijeva i krupna stoka koja uklju?uje konje, svinje i koze, no ta se pojava naj?e??e događa u Indiji i u Ju?noj Americi . One međusobno gotovo nikad ne prenose bjesno?u. Preno?enje bjesno?e s oboljelog ?ovjeka na zdravog ?ovjeka je vrlo rijetko, no, među ljudima se sve rjeđe sre?e bjesno?a.

Bjesno?a se javlja u dva razli?ita oblika, oba obja?njiva ?injenicom da virus napada ?iv?ani sustav. Javlja se u vidu jednog jako razdra?enog stanja, po kojem bolest i dobila ime. Oba oblika se javljaju vi?e-manje kod svih ?ivotinja koje imaju bjesno?u.

Prvi znaci bjesno?e kod ?ovjeka javljaju se nakon ?to je rana nakon ugriza sisavca zarasla, a inkubacija traje od oko nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Ako je rana bila na licu, znaci bjesno?e mogu se javiti ve? 14. dana poslije ugriza, ali ako su rane na prstima noge, do pojave prvih znakova bjesno?e mo?e pro?i i dva mjeseca, a za to vrijeme rana zaraste. Ponekad se oko o?iljka javljaju bolovi, mravljenje ili peckanje, ali sama rana je neosjetljiva.

U cilju prorjeđivanja bjesno?e provodi se za?titno cijepljenje pasa i ma?aka.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• http://www.medicina.hr/clanci/Bjesnoca.htm   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 3. studenoga 2005. ( Wayback Machine )