Sir Bernard Arthur Owen Williams (Westcliff, Essex, Ujedinjeno Kraljevstvo , 21. rujna 1929. ? Rim , 10. lipnja 2003. ) bio je britanski filozof .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Mladost i obrazovanje [ uredi | uredi kod ]

Williams je rođen 21. rujna 1929. godine u Westcliffu. Nakon zavr?etka srednje ?kole (Chigwell School), namjeravao je na Oxfordu studirati klasi?ne jezike, ali ubrzo se posve?uje filozofiji. Nakon zavr?etka studija godinu dana provodi u Kanadi kao pilot aviona Spitfire .

Znanstveni rad [ uredi | uredi kod ]

Nakon povratka iz Kanade predava? je na Londonskom sveu?ili?tu, 1967. godine postaje profesor filozofije na Cambridgeu , a 1979. rektorom King's koled?a. Godine 1988. odlazi u Kaliforniju na Sveu?ili?te Berkeley kao gostuju?i predava?, a po?etkom devedesetih postaje profesorom moralne filozofije na Oxfordu.

Williams svoje filozofske interese razvija u suprotnosti s oxfordskim dominantnim strujanjima polovice 20. stolje?a, gdje se o filozofiji morala raspravljalo isklju?ivo u okvirima metaetike, ?to je Williams smatrao pojednostavljivanjem pristupa najva?nijim pitanjima etike. Nesklon utilitarizmu, Williams zastupa tezu da u utilitaristi?kom shva?anju moralnosti nema mjesta za pojam osobnog integriteta.

Također smatra kako je tjelesni kontinuitet nu?an uvjet za postojanje osobnog identiteta. Bavi se pitanjima moralne filozofije. Smatra da podru?je moralnosti nije imuno na slu?ajnost i sre?u , ali i da opravdanje određenih postupaka isto tako mo?e ovisiti upravo o sre?i. Ovakav stav smatran je napadom na kantovsku tradiciju unutar koje se mogu?nost postojanja moralne sre?e uop?e ne dopu?ta.

Williams je isticao kako moralna filozofija ne treba svoju vlastitu teoriju , a raznim eti?kim pitanjima poput relativizma i objektivnosti , preispituje Aristotelovo i Kantovo utemeljenje etike i daje o?tru kritiku suvremene moralne filozofije. Bit ove kritike njegovo je uvjerenje kako ideje racionalnosti utjelovljene u suvremenoj moralnoj filozofiji ne mogu udovoljiti zahtjevima suvremenog svijeta. Tvrdi kako u rje?enju tog pitanja mogu pomo?i eti?ke ideje anti?ke Gr?ke s kojima, prema njegovom mi?ljenju, suvremena civilizacija jo? uvijek dijeli mnogo zajedni?kog. ^[1]

Djela [ uredi | uredi kod ]

Williams je napisao petnaestak samostalnih knjiga, nekoliko stotina znanstveno-stru?nih ?lanaka i recenzija. Djela su mu prevođena na mnoge jezike. ^[2] Izbor va?nijih naslova Bernarda Williamsa: ^[3]

• Morality (1972.)
• Problems of the Self (1973.)
• Utilitarianism: For and Against (s J. J. C. Smartom ) (1973.)
• Descartes: The Project of Pure Enquiry (1978)
• Moral Luck (1981.)
• Ethics and the Limits of Philosophy (1985.)
• Shame and Necessity (1993.)
• Making Sense of Humanity (1995.)
• Truth and Truthfulness (2002.)
• Smisao pro?losti: ogledi o povijesti filozofije ( The Sense oh the Past: Essays in the History of Philosophy , 2006.) ^[4]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Bilje?ke i literatura

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Mre?na mjesta

• Bernard Williams, Smisao pro?losti: ogledi o povijesti filozofije   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 4. o?ujka 2016. ( Wayback Machine ), osvrt i ulomci iz knjige, Matica hrvatska