Baskijski jezik
(ISO 639-3:
eus
; baskijski:
euskara
,
[2]
[3]
katkad i
euskera
[1]
[4]
ili
eskuara
[5]
) je izolirani jezik
[6]
kojim govore
Baski
, narod nastanjen u
Pirenejima
u sjevernoj
?panjolskoj
i jugozapadnoj
Francuskoj
te neutvrđen broj u dijaspori. Baskijski je
izolirani jezik
koji ne pripada niti jednoj poznatoj jezi?noj porodici. Ima oko milijun govornika, a za oko 700?000 je materinski jezik. Govornici sebe na baskijskom nazivaju
Euskaldunak
.
Prvi pisani spomen baskijskog jezika dolazi iz
rimskog razdoblja
i to na jeziku zvanom
akvitanski
.
[7]
Baskijski jezik je izoliran, tj. ne mo?e se povezati ni s jednim drugim jezikom. Rije?i sli?ne suvremenom baskijskom se nalaze na podru?ju gdje se danas govori baskijski (u imenima) jo? u rimsko doba.
Postoje mnoge teorije kojima se baskijski povezuje s raznim jezicima, ali nijedna nije op?enito prihva?ena.
Za razliku od ve?ine europskih jezika, knji?evnost na baskijskom jeziku je relativno novijeg datuma.
[8]
Prva knjiga na baskijskom jeziku
Linguae vasconum primitiae
, autora
Bernarta Etxeparea
tiskana je van Baskije, to?nije u
Bordeauxu
1545.
[9]
Prvi prijevod Novog zavjeta na baskijski napravio je godine 1571.protestantski sve?enik
Joannes Leizarraga
?iji je prijevod bio napravljen na mje?avini sjevernih dijalekata.
[9]
Prvu gramatiku baskijskog jezika (to?nije gipuskoanskog dijalekta) napisao je
Larramendi
. Njen naslov na ?panjolskom "
Imposible vencido
" ("Nemogu?e svladano") ukazuje s koliko su se te?ko?a susretali jezikoslovci koji su pro?avali baskijski jezik. U dvadeset prvom stolje?u danas postoje brojne gramatike baskijskog jezika. Ve?inom su na baskijskom, francuskom ili ?panjolskom, no postoje i manja djela na drugim jezicima kao ?to su engleski, ruski, nizozemski i mađarski.
Baskijski se govori u nekoliko sjevernih pokrajina
?panjolske
koje ?ine tzv.
Euskadi
(
Autonomnu pokrajinu Baskiju
), te u susjednim podru?jima
Francuske
. Međutim, ve?a upotreba baskijskog je tek na sjeveru Autonomne pokrajine. Također se govori i u pokrajini
Nafarroa
, koja ima zaseban status i gdje je slu?beni u sjeverni dijelovima.
Baskijski se stolje?ima povla?io pred
romanskim jezicima
, ?to se donekle zaustavilo u posljednje vrijeme.
Dvojezi?ni prometni znaci u francuskom dijelu Baskije
Na slici je prikazan postotak stanovni?tva koji zna baskijski.
Ne zna se granica ove regije u anti?ko doba, ali na temelju toponima i epigrafa mo?e se zaklju?iti da se u doba Rimskog osvajanja zapada Pirinejskog poluotoka protezao do rijeke Garonne na sjeveru (uklju?uju?i jugozapadnom dijelu dana?nje Francuska), barem do
doline Aran
istoku (sada
gaskonjsko
govorno podru?je Katalonije), uklju?uju?i i zemlje s obje strane Pirineja.
[10]
Ju?ne i zapadne granice nisu utvrđene.
Rekonkvista
je privremeno suzbila ovu tendenciju su?avanja kada su kr??anski gospodari pozvali sjeverne iberijske narode ? Baske, Asturijance i "Franke" ? na kolonizaciju novosovojenih posjeda. Baskijski jezik postao je glavni svakodnevni jezik, dok su ostali jezici poput ?panjolskog, gaskonskog, francuskog ili latinskog imali prednost u upravi i visokom obrazovanju.
Do 16. stolje?a baskijski govorni prostor je smanjen u osnovi na dana?njih sedam pokrajina Baskije, osim na ju?nom dijelu Navare, jugozapadnom dijelu Alave i zapadnom dijelu Biskaje, uklju?uju?i i neke dijelove Bearna.
[11]
Godine 1807., baskijski se i dalje govorio u sjevernoj polovici Alave ? uklju?uju?i i njen glavni grad
Vitoria-Gasteiz
[12]
te na velikom podru?ju u sredi?njoj Navari, ali u ove dvije pokrajine baskijski je do?ivio nagli pad koji ga je gurnuo prema sjeveru. U Francuskoj Baskiji, baskijski se jo? govorio u cijelom podru?ju, osim u Bajoni i nekim selima okolo uklju?uju?i i neke koje grani?ne gradove u Bearnu.
U 20. stolje?u, međutim, uspon baskijskog nacionalizma potaknuo je rast interesa za jezik kao znak etni?kog identiteta, te s uspostavom autonomnih vlada u ?panjolskoj Baskiji, nedavno je napravila skroman povratak. U ?panjolskom dijelu, ?kole na baskijskom jeziku za djecu te baskijski nastavni centri za odrasle su donijeli jezik na podru?ja kao ?to su Encartaciones u
Biskaji
i Ebro Ribera u Navarri, gdje se ne zna da se ikad prije govorio, a u Francuskoj Baskiji ove ?kole i centri su gotovo zaustavili opadanje jezika.
Teze o povezanosti s drugim jezicima
[
uredi
|
uredi kod
]
Danas ne postoji nijedan jezik srodan baskijskom. Jezikoslovci su, međutim, na osnovu gramati?kih sli?nosti postavili nekoliko teorija o podrijetlu jezika. Prema tim teorijama baskijskom su srodnici sljede?i jezici:
- iberski
? jo? jedan drevni jezik koji se nekada govorio na
iberijskom poluotoku
, pokazuje nekoliko sli?nosti s
akvitanskim
i baskijskim
- gruzijski
? veza baskijskog s
kartvelskim jezicima
na jugu Kavkaza jezika koja je danas diskreditirana. Hipoteza je nadahnuta postojanjem
Kavkaske Iberije
- vaskonski jezici
? prema ovoj teoriji baskijski jezik je jedini pre?ivjeli dio ?ire porodice vaskonskih jezika
- Sjeveroisto?ni kavkaski jezici
? prema ovoj teoriji, koju je iznio francuski jezikoslovac
Michel Morvan
, baskijski je daleki srodnik ovih jezika poput
?e?enskog
- Dene-kavkaski jezici
? na temelju mogu?eg kavkaske veze, neki jezikoslovci, primjerice John Bengtson i Merritt Ruhlen, predlo?io uklju?uju?i i baskijski u Dene-Kavkasku natporodice jezika, ali ova predlo?ena superporodica uklju?uje i jezike iz Sjeverne Amerike i Euroazije, i njeno postojanje je vrlo kontroverzno
Baskijski je priznat u
?panjolskoj
u
autonomnoj zajednici Baskiji
te u dijelu
Navare
ima slu?beni status, ali ne i u
Francuskoj
. U francuskom dijelu Baskije baskijski jezik se rabi na dvojezi?nim prometnim znacima, oglasima, radio-postajama i sl. No, u sudstvu, upravi se rabi isklju?ivo francuski. Priznavanje i standardizacija jezika se zbila tek u 20. stolje?u.
Baskijski se pi?e latinicom, u koju su slova
C
,
Q
,
V
,
W
,
Y
uklju?ena, ali se ne koriste, osim kod zapisivanja stranih rije?i i imena. Dodano je slovo
n
, a digrafi
dd
,
ll
,
rr
,
ts
,
tt
,
tx
,
tz
imaju posebno zna?enje.
Potpuna abeceda je:
- Aa Bb Cc Dd Ee Ff Gg Hh Ii Jj Kk Ll Mm Nn Nn Oo Pp Qq Rr Ss Tt Uu Vv Ww Xx Yy Zz
Glasovni sustav baskijskog se razlikuje od narje?ja do narje?ja, i pokazuje velike utjecaje susjednih
romanskih jezika
. Sustav standardnog narje?ja je sljede?i:
|
|
bilabijalni
|
dentalni
|
alveolarni
|
palatalni
|
velarni
|
laringalni
|
| ploziv
|
p
b
|
t
d
|
|
tt
-
it
-
dd
-
id
-
|
k
g
|
|
| frikativ
|
f
|
s
|
|
|
|
h
|
Sustav samoglasnika je vrlo jednostavan:
|
|
prednji
|
srednji
|
stra?nji
|
| zatvoren
|
i
|
|
u
|
| srednji
|
e
|
|
o
|
| otvoren
|
|
a
|
|
Ve?ina baskijskih suglasnika se izgovara poput hrvatskih, no ima i nekih iznimaka:
x
se izgovara kao hrvatsko
?;
z
se izgovara kao hrvatsko
s
(zvuk nalik na?em
z
ne postoji);
tz
se izgovara kao hrvatsko
c
;
tx
se izgovara kao hrvatsko
? '
ili
? '
;
ts
se izgovara kao hrvatsko
c '
ili kao umek?ano
? ';
il
se izgovara kao hrvatsko
ilj
;
in
se izgovara kao hrvatsko
inj
;
U baskijskom jeziku ne postoje sljede?i zvukovi koji se u hrvatskom bilje?e znakovima:
d?, đ, v, z, ?
.
Baskijski je
ergativni jezik
.
Ve?ina baskijskih glagola ima
perifrasti?nu konjugaciju
. To zna?i da se re?enice tvore po principu "nfinitiv + glagolski nastavak".
Glagolski nastavak u ovom slu?aju ozna?avao pade? subjekta i objekta.
Primjeri:
ikusi
? "vidjeti";
Ikusten zaitut
? "Ja te(be) vidim";
Ikusi zaitut
? "Ja te(be) vidio/vidjela";
Ikusten nauzu
? "Ti me(ne) vidi?";
Ikusi nauzu
? "Ti si me(ne) vidio/vidjela".
Primjer glagola s obi?nom konjugacijom:
| Hrvatski
|
Baskijski
|
| biti
|
izan, egon
|
| imati
|
ukan
|
| do?i
|
etorri
|
| i?i
|
joan
|
| imati
|
eduki
|
| znati
|
jakin
|
Poput romanskih jezika Iberskog polotoka baskijski ima 2 oblika glagola
biti
:
izan
i
egon
.
Uporaba oblika
izan
Identifikacija objekta/osobe:
Etxe hauek tenpluak
dira
? "Ove ku?a su hramovi".
Opisivanje zna?ajki:
Etxe handia
da
? "Ku?a je velika" ili kakvo?e:
Ibon pobrea
da ?
"Ibon je siroma?an".
Nacionalnost:
John Amerikarra
da
eta ni Kroaziarra
naiz
? "John je Amerikanac, a ja sam Hrvat"
Neosobni izrazi:
Beharrezko
da
? "Nu?no je".
Kao pomo?ni glagol biti u "
continuous
" obliku glagola:
Zu ikasten ari
zara
? "Ti u?i?"
Uporaba oblika
egon
Mjesto (lokacija):
Liburuak mahaian
daude ?
"Knjige su na stolu".
Privremeno stanje/okolnost:
Leihoa irekita dago
? "Prozor je otvoren".
Zdravstveno stanje:
Gaixorik
nago
"Bolestan sam".
Baskijski posjeduje vrlo malo
prijedloga
ve? se takve konstrukcije zamjenjuju pade?nim oblicima.
Upitne zamjenice
kao u ?panjolskom imaju i jedninu i mno?inu.
"tko" =
nor
(jednina),
nortzuk
(mno?ina):
- Nor zara zu? ? "Tko si ti?";
- Nortzuk gara gu ? ? "Tko smo mi?";
odakle =
nongoa
,
nongoak
.
Primjer nekoliko brojeva:
Baskijski pokazuje jasno
Vigesimalni sistem
(dvadesetorski sistem)
40 = 2 x 20, 60 = 3 x 20, 80 = 4 x 20, 90 = 4 x 20 + 10
| 1
|
bat
|
11
|
hamaika
|
10
|
hamar
|
| 2
|
bi
|
12
|
hamabi
|
20
|
hogei
|
| 3
|
hiru
|
13
|
hamahiru
|
30
|
hogeita hamar
|
| 4
|
lau
|
14
|
hamalau
|
40
|
berrogei
|
| 5
|
bost
|
15
|
hamabost
|
50
|
berrogeita hamar
|
| 6
|
sei
|
16
|
hamasei
|
60
|
hirurogei
|
| 7
|
zazpi
|
17
|
hamazazpi
|
70
|
hirurogeita hamar
|
| 8
|
zortzi
|
18
|
hemezortzi
|
80
|
laurogei
|
| 9
|
bederatzi
|
19
|
hemeretzi
|
90
|
laurogeita hamar
|
| 10
|
hamar
|
20
|
hogei
|
100
|
ehun
|
| hrvatski
|
baskijski
|
| ponedjeljak
|
astelehen
|
| utorak
|
astearte
|
| srijeda
|
asteazken
|
| ?etvrtak
|
ostiral
|
| petak
|
ostegun
|
| subota
|
larunbat
|
| nedjelja
|
igande
|
| hrvatski
|
baskijski
|
| sije?anj
|
Urtarril
|
| velja?a
|
Otsail
|
| o?ujak
|
Martxo
|
| travanj
|
Apiril
|
| svibanj
|
Maiatz
|
| lipanj
|
Ekain
|
| srpanj
|
Uztail
|
| kolovoz
|
Abuztu
|
| rujan
|
Irail
|
| listopad
|
Urri
|
| studeni
|
Azaro
|
| prosinac
|
Abendu
|
Dijalekti baskijskog jezika
Baskijski jezik ima nekoliko narje?ja:
Izumrli:
U pro?losti je postojao broj pid?ina na osnovi baskijskog ili pod utjecajem baskijskog. U 16. stolje?u baskijski moreplovci su koristili
baskijsko-islandski pid?in
u komunikaciji s Islandom.
[15]
U kontaktu s domoroda?kim stanovni?tvom oko
rijeke sv. Lovrijenca
nastao je
baskijsko-algonkijski pid?in
.
[16]
| Gure Aita
(
O?ena?
)
Gure Aita, zeruetan zarena:
santu izan bedi zure izena,
etor bedi zure erreinua,
egin bedi zure nahia,
zeruan bezala lurrean ere.
Emaiguzu gaur
egun honetako ogia;
barkatu gure zorrak,
guk ere gure zordunei
barkatzen diegun ezkero;
eta ez gu tentaldira eraman,
baina atera gaitzazu gaitzetik.
|
Esklabu erremintaria
(
Joseba Sarrionandia
)
Sartaldeko oihanetan gatibaturik
erromara ekarri zinduten, esklabua,
erremintari ofizioa eman zizuten
eta kateak egiten dituzu.
Labetik ateratzen duzun burdin goria
nahieran molda zenezake,
ezpatak egin ditzakezu
zure herritarrek kateak hauts deitzaten,
baina zuk, esklabu horrek,
kateak egiten dituzu, kate gehiago.
Rob Kova?
Zarobljen u ki?nim ?umama istoka,
doveli su te u Rim, robe,
i dali ti posao kova?a,
i sad radi? lance.
Crveno ?eljezo koje nosi? u pe?
mo?e se modelirati kako ?eli?,
mo?e? praviti ma?eve,
da bi njima ljudi mogli lomiti lance,
ali ti, robe,
ti pravi? lance, nove lance.
- ↑
a
b
http://servicios.elcorreo.com/euskera/
- ↑
http://www.buber.net/Basque/Euskara/
- ↑
Arhivirana kopija
. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 17. kolovoza 2014
. Pristupljeno 30. travnja 2014.
CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu (
link
)
- ↑
http://www.aprendereuskera.com/Curso_de_Euskera_2009.pdf
- ↑
http://asignoret.free.fr/eskuara.html
- ↑
Mughal, Muhammad Aurang Zeb. 2012. Spain. Steven L. Denver (ed.), Native Peoples of the World: An Encyclopedia of Groups, Cultures, and Contemporary Issues, Vol. 3. Armonk, NY: M .E. Sharpe, str. 674-675.
- ↑
A Student Grammar of Euskara, Jon D. Patrick &lIari Zubiri Ibarrondo str. 20
- ↑
Beginner's Basque, Wim Jansen,
ISBN
0781809339
, str. 25
- ↑
a
b
Wim Jansen, str. 25
- ↑
Zuazo, Koldo (2010). El euskera y sus dialectos. Zarautz (Gipuzkoa): Alberdania. str. 16.
ISBN
978-84-9868-202-1
.
- ↑
Zuazo, Koldo (2010). El euskera y sus dialectos. Zarautz (Gipuzkoa): Alberdania. str. 17.
ISBN
978-84-9868-202-1
.
- ↑
Zuazo, Koldo (2012). Arabako euskara. Andoain (Gipuzkoa): Elkar. p. 21.
ISBN
978-84-15337-72-0
.
- ↑
Documentation for ISO 639 identifier: bsz
. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 2. listopada 2008
. Pristupljeno 26. rujna 2009.
- ↑
Documentation for ISO 639 identifier: bqe
. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 2. listopada 2008
. Pristupljeno 26. rujna 2009.
- ↑
Deen 1937.
- ↑
Bakker 1987
- Agirre Sorondo, Antxon. 1988.
Tratado de Molinologia: Los molinos en Guipuzcoa
. San Sebastian: Eusko Ikaskunza-Sociedad de Estudios Vascos. Fundacion Miguel de Barandiaran.
- Azurmendi, Joxe
. 1997. "Die Bedeutung der Sprache in Renaissance und Reformation und die Entstehung der baskischen Literatur im religiosen und politischen Konfliktgebiet zwischen Spanien und Frankreich" In: Wolfgang W. Moelleken (Herausgeber), Peter J. Weber (Herausgeber):
Neue Forschungsarbeiten zur Kontaktlinguistik
, Bonn: Dummler.
ISBN
978-3537864192
- Bakker, Peter. 1987. A Basque Nautical Pidgin: A Missing Link in the History of Fu.
Journal of Pidgin and Creole Languages
2(1):1?30.
- Bakker, Peter, et al. 1991.
Basque pidgins in Iceland and Canada. Anejos del Anuario del Seminario de Filologia Vasca "Julio de Urquijo"
, XXIII.
- Deen, Nicolaas Gerard Hendrik. 1937.
Glossaria duo vasco-islandica
. Amsterdam. Reprinted 1991 in
Anuario del Seminario de Filologia Vasca Julio de Urquijo
, 25(2):321?426.
- Hualde, Jose Ignacio. 1984. Icelandic Basque pidgin.
Journal of Basque Studies in America
5:41?59.
- Morvan, Michel. 2004. Noms de lieux du Pays basque. Paris.