Polo?aj Banata u Europi
Karta Banata
Banat
(
rumunjski
:
Banat
,
srpski
:
Банат
ili
Banat
,
mađarski
:
Banat
ili
Bansag
,
njema?ki
:
Banat
,
slova?ki
:
Banat
,
banatskobugarski
:
Banat
) je pokrajina u
Rumunjskoj
,
Srbiji
(
Vojvodini
) i
Mađarskoj
. Naziv Banat zna?i "pokrajina kojom upravlja
ban
".
Banat se prote?e od rijeke Tise do Karpata. Rijeka
Tisa
na zapadu dijeli Banat od
Ba?ke
. Na jugu je omeđen rijekom
Dunav
, na istoku
Karpatskim gorjem
, a na sjeveru rijekom
Mori?
.
Zna?ajniji gradovi u njemu su (s brojem stanovnika):
Rumunjskoj je nakon
prvog svjetskog rata
dodijeljen isto?ni Banat dok je zapadni dodijeljen
Kraljevini SHS
. Taj dio kasnije je pripao Srbiji. Banat je također nacionalno ?arolik. Tu ?ive
Rumunji
,
Srbi
,
Mađari
,
Nijemci
(?iji se broj znatno smanjio nakon 2. svjetskog rata),
Bugari
(
banatski Bugari
),
Hrvati
i brojni drugi narodi.
Ra?trkane diljem Banata se nalaze i hrvatske zajednice, podrijetlom iz raznih krajeva Hrvatske i BiH. Najpoznatiji su
Kra?ovani
, a u Banatu se nalaze i Hrvati koji su nastanjivaju posjede koje je bila dobila Zagreba?ka biskupija za posjede oduzete u Pokuplju.
Krajnji jugoistok Mađarske se nalazi u Banatu.
Srbijanski dio Banata
[
uredi
|
uredi kod
]
Rumunjski dio Banata
Rumunjski Banat obuhva?a i podru?je obronaka Karpatskih planina. Nacionalna je slika ne?to homogenija nego u ostatku Banata. Banat uglavnom obuhva?a nizinska podru?ja. Uglavnom se uzgajaju
?itarice
(preko 40%), zatim
?e?erna repa
,
industrijsko bilje
,
duhan
i
kukuruz
. Klima je umjerena i sli?na kao i u hrvatskom dijelu prostoru
Panonske nizine
, naravno ne?to je kontinentalnija i su?a s jakim vjetrovima u hladnijem djelu godine.
Banat je dugo bio pod
turskom
okupacijom tako da je nakon protjerivanja Turaka u 18. st. u njemu ?ivilo samo par desetaka tisu?a ljudi. Zanimljivo je da Banatom nikad nije upravljao ban, nego je to trebala postati banovina.
Najve?i grad Banata je
Temi?var
, a planinskog djela ove regije
Lugoj
.