Balkanska federacija

Balkanska federacija ili Balkanska konfederacija bila je politi?ki projekt dr?avnog ujedinjenja zemalja Balkanskog poluotoka . Tijekom povijesti za Balkansku federaciju su se uglavnom zalagali ljevi?ari zemalja u okru?enju, među kojima ova ideja i danas ima svoje zastupnike. ^[1]^[2]

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Politi?ka pozadina [ uredi | uredi kod ]

Tijekom razdoblja postojanja Osmanskog carstva postojala je jedinstvena zemljopisna cjelina, bez unutra?njih granica. Tijekom 19. stolje?a na Balkanu dolazi do stvaranja nacionalnih dr?ava i uspostavljanju međudr?avnih granica .

Novonastale nacionalne dr?ave na Balkanu prihvatile su strategiju ?irenja vlastitog teritorija . U 19. stolje?u u politi?kom ?ivotu Balkana pojam nacije shva?en je kao etni?ka zajednica koja se treba ponovo sakupiti iz svojih povijesnih pred-osmanskih dijelova; tako je Gr?ka trebala postati " Velika Gr?ka " , Bugarska " Velika Bugarska " , a Srbija " Velika Srbija " . Takva politika je bila isklju?iva prema nacionalnim manjinama i povezana s etni?kim ?i??enjem .

Nastanak ideje Balkanske federacije [ uredi | uredi kod ]

Ideja Balkanske federacije razvila se tijekom 19. stolje?a unutar socijaldemokratskog pokreta balkanskih dr?ava, kao alternativa nacionalnim ekspanzijama novoformiranih dr?ava. ^[3] Pioniri ove ideje su bili Hristo Botev u Bugarskoj i Svetozar Markovi? u Srbiji. ^[4] Jedan od prvih zagovornika Balkanske federacije, Svetozar Markovi?, je upozoravao da srpski narod ?ivi izmije?an s drugim balkanskim narodima, bez jasno određenih zemljopisnih i etnografskih granica , te bi stoga morao ?uzeti ulogu osvaja?a“ prema susjedima ako te?i stvaranju Velike Srbije . ^[5]

1893. u Solunu je osnovana VMRO , ?iji je cilj bio oslobođenje i ujedinjenje ?itave Makedonije ( egejske , pirinske i vardarske ), ^[6] koja bi postala sastavni dio Balkanske federacije. ^[7]

1894. je u Francuskoj konstituirana "Liga za Balkansku konfederaciju", u kojoj su sudjelovali gr?ki , bugarski , srpski , rumunjski i armenski socijalisti. Za predsjednika lige je izabran gr?ki socijalist Pavlos Argyriades (gr. Πα?λο? Αργυρι?δη?), koji je podr?avao makedonsku autonomiju unutar Balkanske federacije, kao jedino odr?ivo rje?enje makedonskog pitanja koje je uzrokovalo nesuglasice između Gr?ke , Srbije i Bugarske . ^[8]^[9]

Balkanska socijalisti?ka federacija [ uredi | uredi kod ]

Po?etkom 20. stolje?a , veliki broj lokalnih komunisti?kih stranaka prihva?a stvaranje Balkanske federacije za svoj politi?ki cilj, ?ime ova ideja dobiva podr?ku. ^[4]

1909. godine u Solunu dolazi do ujedinjenja prete?no ?idovske "Socijalisti?ke radni?ke asocijacije" s dvjema bugarskih socijalisti?kih skupina, ?ime je oblikovana "Socijalisti?ka radni?ka federacija otomanskih radnika". Do raspada je do?lo 1913.

U sije?nju 1910. u Beogradu je odr?an prvi kongres socijaldemokratskih partija Balkana sa sudionicima iz Srbije, Bugarske, Rumunjske, Turske, Crne Gore, Makedonije, hrvatskih i slovenskih zemalja Austro-Ugarske . Sudionici Kongresa su se slo?ili da ostvarenje zajedni?kog su?ivota raznih kultura i nacija ima za zada?u ukidanja iscrtanih granica. Takozvano nacionalno pitanje su odredili kao demokratsko pravo svakog naroda na ostvarenje svojeg politi?kog i nacionalnog jedinstva. U izrazito nacionalno i vjerski mje?ovitim krajevima Balkanskog poluotoka smatrali su da je jedino mogu?e rje?enje svih nacionalnih pitanja naroda Balkana u zajedni?koj federalnoj dr?avi . ^[10]

Balkanska komunisti?ka federacija [ uredi | uredi kod ]

Oktobarska revolucija u Rusiji, koja je stvorila dr?avu bez nacionalnog predznaka, oja?ala je revolucionarni internacionalizam na Balkanu. Novoosnovana Tre?a Internacionala (poznatija kao Komunisti?ka Internacionala ili skra?eno Kominterna ) je okupila u svojim redovima revolucionarne socijaliste sa svih krajeva Balkana. Kominterna je prihvatila stvaranje balkanske federacije kao osnovu svoje politike prema Balkanu. Balkanska komunisti?ka federacija je podređena interesima Sovjetskog Saveza , sve do njenog raspu?tanja 1939.

Tijekom Drugog svjetskog rata postojala je inicijativa da se pove?u narodno-oslobodila?ke borbe jugoslovenskih, albanskih, bugarskih i gr?kih partizana . Svetozar Vukmanovi? Tempo je kao delegat Centralnog Komiteta Komunisti?ke Partije Jugoslavije i Vrhovnog ?taba NOVJ 1943. u Makedoniji radio na formiranju Balkanskog ?taba, u cilju zajedni?ke narodno-oslobodila?ke borbe balkanskih naroda i budu?eg udru?ivanja u Balkansku federaciju.

Nakon Drugog svjetskog rata je između novih komunisti?kih vlasti FNRJ Jugoslavije , NR Bugarske , NR Rumunjske i NR Albanije , uz aktivno sudjelovanje SSSR -a, razmatrano ujedinjenje u Balkansku federativnu republiku, koja bi uklju?ila i Gr?ku u slu?aju pobjede partizana u gr?kom građanskom ratu . Tito je u to vrijeme vrlo aktivno radio na stvaranju Balkanske federacije. Jugoslavija je pomagala gr?ke partizane i radila na ujedinjenju Albanije s Jugoslavijom.

U razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata komunisti?ki vođe Josip Broz Tito i Georgi Dimitrov radili su na projektu spajanja dviju zemalja u balkanski Federativne Republike. Kao ustupak jugoslavenskoj strani bugarske su vlasti pristale na priznanje razli?itosti bugarske nacionalnosti i jezika od Makedonaca i makedonskog jezika . To je bio jedan od uvjeta za Bledski sporazum potpisanog između Jugoslavije i Bugarske 1. kolovoza 1947. U studenom 1947, pod pritiskom Jugoslavena i Sovjeta, Bugarska je također potpisala sporazum o prijateljstvu s Jugoslavijom . ^[11]^[12]^[13] Bugarska vlada bila je prisiljena ponovno prilagoditi svoje stajali?ta sovjetskim interesima na Balkanu. ^[12]

Nakon rezolucije Informbiroa u lipnju 1948. godine, kojom je osuđeno Titovo politi?ko djelovanje, dolazi do prekida odnosa FNR Jugoslavije s ostalim socijalisti?kim zemljama Balkana, i prekida pregovora o savezu.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ Nikos Stefanidis: Ja sam za balkansku federaciju Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 28. srpnja 2012. ( Wayback Machine ) Andrej Gruba?i?, No State, No Nation: Balkan Federation Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 13. velja?e 2021. ( Wayback Machine )
↑ Balkan federation: a history of the movement toward Balkan unity in modern times, Smith College studies in history, Leften Stavros Stavrianos, Archon Books, 1964, p. 149.
↑ Dr Branko Nadoveza, Balkanski socijalisti i Balkanska federacija, Beograd, 1997. ISBN 86-7244-050-1
↑ ^a ^b L.S. Stavrianos, The Balkan Federation Movement A Neglected Aspect
↑ Velika Srbija ili balkanska federacija (Holm Zundhausen, Istorija Srbije od 19. do 21. veka)
↑ "Prinos kъm istoriяta na Makedonskata Mlade?ka Taйna Revolюcionna Organizaciя", Kosta Cъrnu?anov, Makedonski Nau?en Institut, Sofiя, 1996.
↑ R. J. Crampton, A short history of modern Bulgaria
↑ L.S. Stavrianos, “Balkan Federation. A history of the movement towards Balkan unity in modern times”, Menasha, Wisconsin 1944, str. 150-1.
↑ Dimitris Livanios, The Macedonian Question: Britain and the Southern Balkans 1939-1949
↑ L.S. Stavrianos, “Balkan Federation. A history of the movement towards Balkan unity in modern times”, Menasha, Wisconsin 1944, Appendix C, Resolution of the congress, str. 186.
↑ Niel Simpson, Macedonia;Its Disputed History,Aristoc Press.1994
↑ ^a ^b Ramet, Pedro. 1989. Religion and Nationalism in Soviet and East European Politics . Duke University Press. str. 374. ISBN 0822308916
↑ Neil, Simpson. 1994. Macedonia; Its disputed history . Aristoc Press. str. 89. ISBN 0646204629

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Holm Sundhausen, Velika Srbija ili balkanska federacija ( srp. )

[1] Nikos Stefanidis: Ja sam za balkansku federaciju Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 28. srpnja 2012. ( Wayback Machine ) Andrej Gruba?i?, No State, No Nation: Balkan Federation Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 13. velja?e 2021. ( Wayback Machine )

[2] Balkan federation: a history of the movement toward Balkan unity in modern times, Smith College studies in history, Leften Stavros Stavrianos, Archon Books, 1964, p. 149.

[3] Dr Branko Nadoveza, Balkanski socijalisti i Balkanska federacija, Beograd, 1997. ISBN 86-7244-050-1

[Stavrianos-4] L.S. Stavrianos, The Balkan Federation Movement A Neglected Aspect

[5] Velika Srbija ili balkanska federacija (Holm Zundhausen, Istorija Srbije od 19. do 21. veka)

[6] "Prinos kъm istoriяta na Makedonskata Mlade?ka Taйna Revolюcionna Organizaciя", Kosta Cъrnu?anov, Makedonski Nau?en Institut, Sofiя, 1996.

[7] R. J. Crampton, A short history of modern Bulgaria

[8] L.S. Stavrianos, “Balkan Federation. A history of the movement towards Balkan unity in modern times”, Menasha, Wisconsin 1944, str. 150-1.

[9] Dimitris Livanios, The Macedonian Question: Britain and the Southern Balkans 1939-1949

[10] L.S. Stavrianos, “Balkan Federation. A history of the movement towards Balkan unity in modern times”, Menasha, Wisconsin 1944, Appendix C, Resolution of the congress, str. 186.

[autogenerated1-11] Niel Simpson, Macedonia;Its Disputed History,Aristoc Press.1994

[Pedro-12] Ramet, Pedro. 1989. Religion and Nationalism in Soviet and East European Politics . Duke University Press. str. 374. ISBN 0822308916

[Simpson-13] Neil, Simpson. 1994. Macedonia; Its disputed history . Aristoc Press. str. 89. ISBN 0646204629

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]