Baalbek
(
arapski
: ??????) je
grad
u dolini
Bekaa
u
Libanonu
, na sjeverozapadnom obronku planina Antilibanona i isto?no od rijeke
Litani
, oko 85 km sjeveroisto?no od
Bejruta
i 75 km sjeverno od
Damaska
. Najpoznatiji je po izvrsno sa?uvanim ruinama
hramova
(jedni od najve?ih ikada sagrađeni), tada
rimskog
grada
Heliopolisa
(
gr?ki
: ?λιο?πολι? za "Grad
Helija
", boga sunca), jednog od najve?ih sveti?ta
Carstva
. Zbog toga je Baalbek upisan na
UNESCO
-ov
popis mjesta svjetske ba?tine u Aziji i Oceaniji
jo? 1984. godine.
Hramski kompleks u antici
Danas se svake godine odr?ava Međunarodni festival glazbe u Baalbeku
[1]
Plan hramskog kompleksa
Podrijetlo grada nije u potpunosti utvrđeno, ali se zna da rije?
Baal
na
feni?kom
zna?i "gospodin" ili "vladar", a davao se
semitskim
nebeskim bo?anstvima. Stoga
Baalbek
mo?e zna?iti "Bo?anstvo Beka (podru?je doline u kojoj se nalazi)" ili "Bo?anstvo grada", ovisno o prijevodu.
Feni?anski
grad Baalbek je bio malo poljoprivredno naselje i mjesto ?tovanja feni?kog trojstva bogova, a tijekom
helenizma
(poslije 64. pr. Kr.) postao je poznat kao sveti?te boga Sunca, Heliopolis. On je do?ivio svoj vrhunac za vrijeme
Rimskog Carstva
kada su se tisu?e hodo?asnika dolazile pomoliti u njegovim kolosalnim hramovima, nastalih u dva stolje?a, a koji su neki od najljep?ih primjera
rimske arhitekture
. Neki povjesni?ari navode kako je plan sveti?ta vjerojatno plod samog cara
Augusta
koji je ?elio uklopiti lokalna vjerovanja u rimsku vjeru kakao bi ostvario ja?i integritet Carstva. Hodo?asnici su se molili
romaniziranom
trojstvu feni?kih nebeskih bo?anstava
Baal
-?ama?a (
Hadad
),
Ante
(
Astarta
) i
Alina
, predstavljenih kao
Jupiter
,
Venera
i
Merkur
.
God. 634.
Arapi
su osvojili Baalbek i od kamenja s lokaliteta izgrađena je velika
d?amija
na akropoli, koja je kasnije pretvorena u
citadelu
, te je grad preimenovan u
Alkala
(arapski za "Utvrda"). Sljede?ih stolje?a Baalbekom su vladale razne islamske dinastije koje su namjerno raznosile njegovu građu, dodaju?i srednjovjekovne građevine, pri ?emu im je pomoglo i nekoliko potresa u 12. stolje?u. Ve?ina dana?njih utvrda i d?amija potje?u iz vremena
mamelu?kog
sultana
Kalavuna
(1282.).
Timur Veliki ga je opusto?io 1400. godine, a od 1517. godine je potpao pod
osmansku vlast
. Od 18. stolje?a ga posje?uju Europljani i njegove ruine su sna?no utjecale na stilski pravac
neoklasicizam
.
Baalbek je stradao tijekom
Izraelsko-libanonskog rata 2006.
godine kada su Izraelski vojnici, uz podr?ku helikoptera, napali bolnicu u kojoj su se skrivali pripadnici Hezbolaha koji su oteli dva izraelska vojnika.
[2]
Panorama Velikog dvori?ta hramskog kompleksa
Bakhov
hram
Danas se Baalbe?ka
akropola
sastoji od ostataka vi?e
hramova
izvanredne umjetni?ke i arhitektonske vrijednosti koji svjedo?e o stilskoj metamorfozi spoja tra?kih i gr?ko-rimskih vjerovanja, ali i spoju rimske arhitekture s ve? postoje?im planom. Rimske građevine su izgrađene preko ranijih ru?evina, na uzdignutoj platformi od 24
monolitna
kamena, od kojih najte?i te?i vi?e od 800 tona.
Glavni hram je bio posve?en Jupiteru Heliopotanusu, a imao je 104 (kasnije jo? 50), 20 metara visoka, granitna
korintska stupa
(uvezeni iz
Asuana
u
Egiptu
) koji su potpuno okru?ivali
celu
, te divovsko kamenje terase. Zapo?et je za vrijeme cara Augusta, a dovr?en za
Nerona
, oko 60. godine. Uz njega je spojen Bakhov hram (oko 120. ? 25.) s rasko?nim i velikim
reljefnim
ukrasima te
portalom
s prikazima figura iz
Bakhovog
djetinjstva. Njih spaja Veliko dvori?te iz vremena cara
Trajana
(98. ? 117.) koje je nekad bilo okru?eno sa 128 ru?i?astih granitnih stupova od kojih je ostalo samo ?est (ostale je bizantski car
Justinijan
dao prenijeti u
Konstantinopol
kako bi se ugradili u
Aja Sofiju
oko 532. ? 37.). Kru?ni Venerin hram (
tolos
) iz 3. stolje?a se razlikuje ne samo svojim oblikom ve? i skladno??u, osobito među megalomanski velikim hramovima. Ukra?eno je raznim motivima ?koljaka, golubica i drugih simbola koji se povezuju s venerinim kultom. Tijekom bizantske vlasti, ovaj hram je pretvoren u crkvu
sv. Barbare
.
Sve ?to je ostalo od slavnog Merkurovog hrama su isklesane kamenite stube na brdu ?eih Abdulah.
Odeon
se nalazi ju?no od akropole, u mjestu danas poznatom kao Boustan el Kan, i smatra se jednim od najveli?anstvenijih
arheolo?kih
lokaliteta na
Bliskom istoku
.
Akropola se nalazi unutar arapskih zidina, ali za?ti?en je i lokalitet između ?etvrti sjverozapadno od zidina (Boustan el Kan), rimskih građevina i
mamelu?ke
d?amije
Ras-al-Ain.
Baalbek ima ugovore o partnerstvu sa sljede?im gradovima: