Euroazijski Avari
(poznati i pod imenom
Obri
),
[1]
nomadski
narod podrijetlom iz Sredi?nje
Azije
. Postoje dvije grupe Avara, euroazijski (o kojim govori ovaj ?lanak) i
Kavkaski Avari
, ?itelji dana?njeg
Dagestana
.
Prema
kineskim
izvorima, oko
400.
godine osnovan je savez plemena
Dzut ? Dzut
, najvjerojatnije među Ujgurima koje su u Bizantu nazivali
Ogorima
. Ovladali su zemljom
hunskog
plemena
Sabira
otkuda se jedna grupa oko
460.
godine pokrenula prema
Kaspijskom
i
Crnom moru
. Tada se i po prvi put pojavljuje ime Avari u europskoj povijesti. Avari se ponovno pojavljuju
557.
godine kada nude pomo?
Bizantu
u borbi protiv drugih barbarskih plemena. Car
Justinijan
ih pla?a za borbu protiv Bugara koji su u?estalo upadali u bizantske teritorije. Po?to pobjeđuju
Bugare
na rijeci
Donu
, prodiru na u??e rijeke
Dunav
, gdje pot?injavaju sebi Slavene.
Bajan
, osniva? avarske dr?ave
567.
godine prelazi
Karpate
i u savezu s
Langobardima
uni?tava
Gepide
i zauzima podru?ja isto?no od Dunava. Kada su Langobardi napustili
Panoniju
, Avari ostaju jedini gospodari ovog podru?ja i ?ire svoju vlast prema
Dalmaciji
ali i prema
?e?koj
i prema
Alpama
. Iako su bilo malobrojni, vrlo brzo su pot?inili sva
slavenska
plemena koja su se tu na?la.
Uz povremene upade u
Furlaniju
i u
Frana?ku dr?avu
, Avari su uglavnom najve?i problem predstavljali Bizantu, pa su pod Bajanom ovladali bizantskim upori?tima u Panoniji,
Sirmijumom
i
Singidunumom
, a u?estalo su upadali preko starih rimskih putova i u Dalmaciju. Njihov najve?i pothvat je bio neuspjeli napad na
Carigrad
626.
godine, u kojem su osim Avara sudjelovali i
Slaveni
i Gepidi, nakon ?ega su odba?eni s velikim gubicima. Porazom kod Carigrada i po?inje prestanak njihove mo?i. Avari se razdjeljuju, ali ipak u Panoniji uspijevaju sa?uvati jo? dva naredna stolje?a svoju mo?, sve do
796.
godine kada
Karlo Veliki
(vidi:
Frana?ko-avarski ratovi
) ulazi u Panoniju i uni?tava Avare, koji poslije toga i zauvijek nestaju.
Avari su bili organizirani po rodovima i plemenima na ?ijem su se ?elu nalazili
tarhani
. Na ?elu vi?e rodova i plemena se nalazio
kagan
, a u ratnim pohodima pored njega je postojao jo? i
jugur
, kao prvi zapovjednik. Avari su imali brze konje i bili su odli?ni jaha?i, ?to im je i omogu?ilo nadmo? nad broj?ano ja?im Slavenima. Bitke su vodili uglavnom na otvorenim prostorima, a gradili su i velike logore, utvrđene zemljanim nasipima iz kojih su mogli vr?iti ispade na sve strane. Kada su im se oko
570.
godine pridru?ili Bugari i Huni, mogli su imati oko 50 tisu?a.
Odnosi Avara i Hrvata
[
uredi
|
uredi kod
]
Prema djelu
O upravljanju carstvom
bizantskog
cara
Konstantina VII. Porfirogeneta
iz
10. stolje?a
navodi se da je Hrvate u Dalmaciju pozvao bizantski car
Heraklije
u 7. stolje?u kako bi iz iste istjerali Avare, ?to je uspje?no sprovedeno.
- ↑
Evgenij Kvatèrnik
.
Isto?no pitanje i Hrvati: Histori?no-pravna razprava.
, Zagreb : ?tamparna Dragutina Albrechta, 1868., str. 77.
≫Ako je velika ona pobjeda Hrvatah na sjeveru, u Velikoj Hrvatskoj nad Obri ste?ena, imala za posljedicu onaj veliki povjestni posljedak (resultat), da je neizravno zasjekla i u sudbinu isto?noga pitanja tim: ?to se je na temelju one pobjede Heraklij potaknuta vidio prizvati se na pomo? toga pobjedonosnoga naroda proti tomu istomu svojemu krutomu nepriatelju, Obru: to je dolazak istih tih Hrvatah na jugo-istok Europe, odazvav?ih se pozivu Heraklija, kao i vi?egodi?nje bojevanje njihovo u Dalmaciji, i izravni, kamo li odlu?niji, posljedak u rie?enje istoga pitanja imalo.≪
(
Kvaternik, 1868., 77.
)