Koncentracijski logor Auschwitz

Koordinate : 50°02′09″N 19°10′42″E  /  50.03583°N 19.17833°E  / 50.03583; 19.17833
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Auschwitz )
Koncentracijski logor Auschwitz
Koncentracijski logor Auschwitz
Ovaj ?lanak ili dio ?lanka nije pokriven izvorima .
Pomozite Wikipediji navođenjem odgovaraju?ih knjiga, ?lanaka u ?asopisima ili internetskih stranica .
Koncentracijski logor Auschwitz Birkenau
Svjetska ba?tina ? UNESCO
}}
Dr?ava Poljska
Godina uvr?tenja 1979. (3. zasjedanje)
Vrsta kulturno dobro
Mjerilo vi
Ugro?enost ?
Poveznica UNESCO:31
Koordinate 50°02′09″N 19°10′42″E  /  50.03583°N 19.17833°E  / 50.03583; 19.17833
Auschwitz na zemljovidu Poljske
Auschwitz
Auschwitz
class=notpageimage|
Lokacija Auschwitza u Poljskoj

Koncentracijski logor Auschwitz ( njem. Konzentrationslager Auschwitz ), skra?eno KL Auschwitz ( njem. KZ Auschwitz ) naziv je za najve?i sustav nacisti?kih koncentracijskih logora , logora za istrebljenje i prisilnog rada pod upravom Tre?eg Reicha na podru?ju okupirane Poljske, za vrijeme Drugog svjetskog rata i Holokausta . Nalazio se blizu grada O?wi?cim?a (njem. Auschwitz ), 50 km zapadno od Krakova i 286 km od Var?ave . U rujnu 1939. O?wi?cim je pripojen Njema?koj.

Kompleks se sastojao od tri glavna logora: Auschwitz I. koji je ?inio administrativni centar, Auschwitz II. (Birkenau), logor za istrebljivanje u kojem su bile plinske komore i krematorijske pe?i, Auschwitz III. (Monowitz) radni logor za konglomerat kemijskih tvrtki IG Farben ; te 45 satelitskih logora. [1] Logori su bili glavno mjesto ≫ kona?nog rje?enja ≪ i ≫?idovskog pitanja≪.

Zapovjednik logora Rudolf Hoß je na suđenju u Nurnber?kom procesu svjedo?io da je ubijeno 3 milijuna ljudi za vrijeme njegovog vođenja logora. Kasnije je smanjio tu brojku na oko 1,1 milijun. Godine 1990. dr. Franciszek Piper je procijenio da je bilo oko 1,1 milijun, od toga su oko 90% bili ?idovi iz svih zemalja Europe.

Ve?ina je ubijena u plinskim komorama Ciklonom B , drugi su bili ubijani izgladnjavanjem, prisilnim radom, manjkom higijene, pogubljenjima i medicinskim eksperimentima.

Ulaz u Auschwitz I. s poznatim sloganom " Arbeit macht frei "
Dolazak karpatskih ?idova u svibnju 1944. god.

Sa?etak [ uredi | uredi kod ]

Po?etkom 1940. nacisti?ka Njema?ka sagradila je nekoliko koncentracijskih logora i logora za istrebljivanje na podru?ju koje je bilo pod njihovom vlasti. Koncentracijski logor u Auschwitzu je imao veliku va?nost u holokaustu po?injenom nad ?idovima .

Postojala su tri glavna logora:

  • Auschwitz I., originalni dio logora i administrativni logor za cijeli logor. U njemu je ubijeno oko 70.000 ljudi, uglavnom poljskih i ruskih ratnih zarobljenika.
  • Auschwitz II. (Birkenau), logor za istrebljivanje, gdje je ubijeno otprilike 960.000 ?idova, 75.000 Poljaka i 19.000 Roma
  • Auschwitz III., slu?io je kao logor za radnike.

Kao i svim njema?kim koncentracijskim logorima i ovim je upravljao SS pod zapovjedni?tvom Heinricha Himmlera . Od prolje?a 1942., do jeseni 1944. godine, vlakovi su dovozili ?idove iz cijele Europe, koja je bila pod nacisti?kom okupacijom, na smaknu?e u plinskim komorama. [2] Zapovjednici logora su bili: Rudolf Hoß , do ljeta 1943., a kasnije Arthur Liebehenschel i Richard Baer . Hoß je tijekom Nurnber?kog procesa tvrdio kako je u logoru umrlo oko 3 milijuna ljudi (2,5 milijuna pogubljeno, a oko 500.000 preminulo od bolesti i gladi). [3] On je obje?en 1947. godine ispred ulaza u Auzchwitz I. Zapovjednice ?enskog logora koji je od mu?kog bio odijeljen tra?nicama bile su: Johanna Langefeld , Maria Mandel i Elisabeth Volkenrath .

Prema Harmonu i Drobnicku, procjene oko broja ?rtava se kre?u od 800.000 do 5 milijuna. Popis procjena u milijunima: 0,8-0,9; [4] 1, [5] 1-2,5; [6] 1,1 [7] [8] [9] 1,1-1,5; [10] 1,13; [11] 1,2-2,5; [12] 1,5-3,5; [13] 1,6; [14] [15] 2, [16] 2,3; [17] 2,5; [18] [19] 2,5-4; [20] [21] [22] [23] 2,8-4; [24] 3 (samo Poljaci), [25] iznad 3, [26] 3,5; [27] 3,5-4,5; [28] 4-5; [29]

Logor [ uredi | uredi kod ]

Auschwitz I. [ uredi | uredi kod ]

Oslobođeni logora?i u sije?nju 1945. god.
Ru?evine logora Auschwitz-Birkenau
Muzej Auschwitz-Birkenau
Unutra?nji izgled jedne od zgrada u logoru Auschwitz II.

Auschwitz I. je slu?io kao administrativni logor za cijeli logor. Osnovan je 20. svibnja 1940. na podru?ju stare poljske vojarane. 728 poljskih politi?kih zatvorenika iz Tarnowa bili su prvi stanovnici Auschwitza 14. lipnja te godine. Logir je prvo slu?io za ispitivanje pripadnika poljskog Pokreta otpora i ruske ratne zarobljenike. Od osnutka logor je imao između 13.000 i 16.000 zatvorenika, 1942. taj broj se popeo na 20.000. Ulaz u Auschwitz I je bio i sad je ozna?en znakom " Arbeit macht frei " ("Rad oslobađa").

SS je odabirao neke zatvorenike, ?esto njema?ke kriminalce, kao zatvorenike s posebnim privilegijama (tzv. kapo) koji su pazili na druge zatvorenike. Zatvorenike su ozna?avali raznim oznakama na odje?i. Svakim danom, osim nedjeljom koja je bila rezervirana za tu?iranje i ?i??enje, zatvorenici su radili u tvornicama oru?ja. Te?ki uvjeti rada, u kombinaciji sa slabom prehranom i higijenom dovodili su do velike smrtnosti zatvorenika.

Birkenau ili Auschwitz II. [ uredi | uredi kod ]

Nalazi se 3 km od Auschwitza I. i izgrađen je na mjestu malog poljskog sela Brzezinka (hrv. "Breza") kojeg su Nijemci uni?tili kako bi mogli pro?iriti logor

Gradnja Auschwitz II, ili Auschwitz-Birkenau, zapo?ela je na Brzezinki u listopadu 1941. godine.

Od tri logora uspostavljena u blizini Oswiecima, logor Auschwitz-Birkenau imao je najve?e ukupno zatvoreni?ko stanovni?tvo. Bio je podijeljen na deset odjeljaka razdvojenih elektrificiranim ogradama od bodljikave ?ice. Poput Auschwitza I, patrolirali su ga SS stra?ari, uklju?uju?i - nakon 1942 - SS rukovoditelje pasa.

Logor je sadr?avao odjeljke za ?ene; mu?karci; obiteljski logor za Rome deportiran iz Njema?ke, Austrije i protektorata Bohemije i Moravske; i obiteljski logor ?idovskih obitelji deportiranih iz geta Theresienstadt.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Shmuel Krakowski, "The Satellite Camps" in Gutman and Berenbaum, 1998., str. 50.
  2. ↑ Yisrael Gutman i Michael Berenbaum, Anatomy of the Auschwitz Death Camp , 1992., Indiana University Press, str. 6.
  3. ↑ Procesi Visokog suda za ratne zlo?ine Međunarodnog vojnog suda u Nurembergu, od 14. studenog 1945. do 1. kolovoza 1946., Prvi tom, str. 251.
  4. ↑ Reitlinger, Gerald . The Final Solution: The Attempt to Exterminate the Jews of Europe, 1939-1945. South Brunswick: T. Yoseloff, 1968, p. 500.
  5. ↑ Hilberg, Raul. The Destruction of the European Jews. Chicago: Quadrangle Books, 1961, p. 572.
  6. ↑ Encyclopedia Judaica, Jerusalem: Keter Publishing House, 1974. p. 855.
  7. ↑ Dawidowicz, Lucy. The War Against the Jews. New York: Bantam Books, 1979, p. 191.
  8. ↑ Piper, Franciszek. "The Number of Victims" in Anatomy of the Auschwitz Death Camp. Washington D.C and Bloomington: United States Holocaust Memorial Museum and Indiana University Press, 1994, pp. 68-72.
  9. ↑ Sofsky, Wolfgang. The Order of Terror: The Concentration Camp. Trans. William Templer. Princeton: Princeton University Press, 1997, p. 43 in Galleys.
  10. ↑ Sweibocka, Teresa. Auschwitz: A History in Photographs. Bloomington and Warsaw: Indiana University Press and Ksiazka I Wiedza, 1993, pp. 287-288.
  11. ↑ Hoss, Rudolf. Death Dealer: The Memoirs of the SS Kommandant of Auschwitz. ed. by Steven J. Palusky, trans. by Andrew Pollinger. Buffalo: Prometheus Books, 1992, p. 391.
  12. ↑ Weiss, A. "Categories of Camps, Their character and Role in the Execution of the Final Solution of the Jewish Question," in The Nazi Concentration Camps, Jerusalem: Yad Veshem, 1984, pp. 132.
  13. ↑ Bauer, Yehuda. A History of the Holocaust. New York: F. Watts. 1982. p. 215.
  14. ↑ Bauer, Yehuda. "Danger of Distortion, Poles and Jews alike are supplying those who deny the Holocaust with the best possible arguments," Jerusalem Post, 30 September 1989.
  15. ↑ Wellers, Georges. "Essai de determination du nombre de morts au camp d'Auschwitz" Le Monde Juif, Oct-December 1983, pp. 127-159.
  16. ↑ Billig, Joseph. Les camps de concentration dans l'economie du Reich hitlerien. Paris: Presses universitaires de France, 1973. pp. 101-102.
  17. ↑ Polaikov, Leon. Harvest of Hate Syracuse: Syracuse University Press, 1956, p. 202.
  18. ↑ "Auschwitz." The World Book Encyclopedia. Chicago: World Book, 1980.
  19. ↑ Kamenetksy, Ihor. Secret Nazi Plans for Eastern Europe. New Haven: College and University Press, 1961, p. 174.
  20. ↑ "Brestrafung der Verbrecher von Auschwitz," in Auschwitz: Geschichte und Wirklichkeit des Vernichtungslagers. Reinbek bei Hamburg: Rowolt, 1980, p. 211.
  21. ↑ Czech, D. "Konzentrationslager Auschwitz: Abriss der Geschichte," in Auschwitz: Geschichte und Wirklichkeit des Konzentrationslagers. Reinbek bei Hamburg: Rowolt, 1980, p. 42.
  22. ↑ Dunin-Wasowicz, Krzysztof. Resistance in the Nazi concentration camps, 1933-1945. Warsaw: PWN-Polish Scientific Publishers, 1982, p. 44.
  23. ↑ Obozy hitlerowskie na ziemiach polskich 1939-1945: informator encyklopedyczny. Warsaw: Panst. Wydaw. Naukowe DSP, 1979, p. 369.
  24. ↑ Madajczyk, Czeslaw. Polityka III Rzeszy w okupowanej Polsce; okupacja Polski, 1939-1945. Warsaw: Panstwowe Wydawn Naukowe, 1970, pp. 293-94.
  25. ↑ Gilbert, Martin. Atlas of the Holocaust. New York: Pergamon Press, 1988.
  26. ↑ Lane, Arthur Bliss. Saw Poland Betrayed: An American Ambassador Reports to the American People. Indianapolis: The Bobbs-Merrill Company, 1948, p. 39
  27. ↑ Bauer, Yehuda. "Foreword," in Muller, Filip. Eyewitness Auschwitz. New York: Stein and Day, 1979, p. xi.
  28. ↑ Kogon, Eugen. Der SS Staat. Berlin, 1974, p. 157.
  29. ↑ Friedman, Filip. This Was Oswiecim: The Story of a Murder Camp. Translated from the Yiddish original by Joseph Leftwich. London: The United Jewish Relief Appeal, 1946, p. 14.

Ostali projekti [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Auschwitz
v  • u
Svjetska ba?tina u Poljskoj
Kulturna ba?tina (14)
Sabirni logor Auschwitz (1979.) ? Drvene crkve u ju?noj Malopoljskoj (2003.) ? Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata 1) (2013.) ? Dvorana stoljetnice u Wroclawu (2006.) ? Crkve mira u Jaworu i ?widnici (2001.) ? Maniristi?ki samostan i hodo?asni?ki park Kalwaria Zebrzydowska (1999.) ? Krakovsko staro mjesto (1978.) ? Teutonska utvrda u Malborku (1997.) ? Park Muzakowski 2) (2004.) ? Tarnowskie Gory , rudnik i njegov vodovodni sustav (2017.) ? Srednjevjekovni dio grada Toru?a (1997.) ? Povijesno sredi?te Var?ave (1980.) ? Rudnici soli Wieliczke i Bochnie (1978.) ? Stari dio grada Zamo??a (1992.)
Poljska državna zastava
Prirodna ba?tina (1)

1)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Poljske i Ukrajine   2)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Poljske i Njema?ke   3)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Poljske i Bjelorusije  

Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Koncentracijski_logor_Auschwitz&oldid=6943344 "