Arhont
(
gr?ki
:
arkhon
) naslov je najvi?ih du?nosnika u mnogim
gr?kim
anti?kim
polisima
.
U
Ateni
su arhonte birali najprije do?ivotno, poslije na 10 godina, a od 683. g. pr. Kr. na godinu dana. Otada se kolegij arhonata sastojao od devet ?lanova:
eponim
po kojem su se datirale godine (imao je i sudske ovlasti, kasnije postaje najva?nijim arhontom),
basileus
(obna?ao je razne ceremonijalne i vjerske funkcije kao podsjetnik na nekada?njeg kralja - bazileja), polemarh (uglavnom vojne ovlasti, u VI. st. pr. Kr. ve?inu stvarnih vojnih funcija preuzeli su stratezi) i ?est tesmoteta.
Prva trojica arhonta obavljali su razne du?nosti u sudstvu, administraciji, vojsci i kultnim obredima, a tesmoteti su obavljali sudske du?nosti, koje nisu ulazile u ovlasti prve trojice arhonata. Nakon prestanka slu?be arhonti su postajali ?lanovi
areopaga
.
Arhonti su prvotno zastupnici plemstva, a poslije i najbogatijih građana. Nakon reforme atenskog
ustava
487. g. pr. Kr., kolegij arhonata otvara se postepeno i za sve ostale građane.
U kasnijoj povijesti, naziv arhont upotrebljavao se u vrlo raznolikim zna?enjima.
Kod
?idova
arhontima su se nazivali ?lanovi
sinedrija
u
Jeruzalemu
i predstojnici ?idovskih op?ina u
dijaspori
(u
Rimu
,
Antiohiji
,
Aleksandriji
idr.
U
Bizantu
naziv "arhont" nose visoki civilni dostojanstvenici, ?inovnici u administraciji, vi?i ?asnici
temata
, poneki crkveni dostojanstvenici i dr. Vidi pojam
arhontija
.
U bizantskim izvorima nazivom "arhont" ozna?uju se i strani vladari; tako npr.
Konstantin Porfirogenet
naziva kne?eve
Hrvata
,
Srba
,
Zahumljana
i
Dukljana
.
