Apalachee , pleme Ameri?kih Indijanaca nekada nastanjeno oko zaljeva Apalachee na sjeverozapadu Floride a kasnije ih nalazimo i po dr?avama Georgia , ^[1] Alabama , ^[2] Louisiana ^[3] i Oklahoma . ^[4] Jezi?no Apalachee pripadaju porodici Muskhogean , a po kulturi plemenima Jugoisto?nih ratara, uzgajiva?a kukuruza. Godine 1650. moglo ih je biti oko 7.000 ^[5] a ?ivjeli su u 19 naselja ‘towns’.

Ime [ uredi | uredi kod ]

Ime Apalachee danas se najvi?e prevodi kao "people on the other side" u aluziju na Apalachee River, ili mo?da, dr?i Swanton, od Choctaw naziva apelachi , "a helper."

Sela [ uredi | uredi kod ]

Aute , Ayubale , Bacica , kod Wacissa River. Bacuqua , Calahuchi ,no?da Apalachee ? Cupayca , Ibitachuco , Iniahica , Ochete , Ocuia , Ospalaga , Patali , Talimali , Talpatqui , Tomoli , Uzela , na ili blizu Ocilla River. Yapalaga , Ychutafun , na Apalachicola River. Yecambi .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Apalachee su bili napredni ratari koji su te?ko stradali 1702. I 1704. godine. Prvo su 1702. napadnuti od Creeka (vjerojatrno Alabama Indijanaca) i Engleza , da bi 1704. Englezi iz Caroline i Alabama Indijanci zatrli ovaj narod. Od 7,000 Apalachee Indijanaca preostalo je tek 400 pre?ivjelih, ?panjolski garnizon St. Mark s 32 ?lana posade je uni?ten a posada je zarobljena. Od ?panjolaca Alabame su 17 ?lanova posade zapalili, među kojima su bila i 3 franjevca. Pukovnik Moore odveo je sa sobom dio pre?ivjelih Apala?ija u Ju?nu Karolinu gdje su naseljeni kod New Windsora , ostatak je pobjegao na podru?je Mobila ( Mobile ) gdje su dobili zemlju da se nasele. Nakon kratkog vremena Apala?i iz Ju?ne Karoline vra?aju se ku?i i nastanjuju u podru?ju Pensacole , gdje su bli?e svojim rođacima iz Mobile. Godine 1718. niknulo je novo Apala?i naselje kod San Marcos de Apalache a 1728. jo? dva, svi gravitiraju prema Pensacoli Utemeljenju novih naselja Apala?ija poma?u im prijatelji ?panjolci. Godine 1764. , godinu dana nakon ?to su francuski i ?panjolski posjedi isto?no od rijeke Mississippi pripali Velikoj Britaniji, Apala?i moraju napu?tati ovaj kraj i odlaze u Louisianu gdje su ih ?panjolci naselili uz rijeku Red River , zajedno s plemenom Houma između Bayou d'Arro i Bayou Jean de Jean. Ve?ina ove zemlje ipak se rasprodaje 1803. , Apala?i su pali na ?a?icu du?a koja se raspr?ila a dio ih se priklju?io Muskogeema u Oklahomi .

Po uni?tenju Apala?ija brojno stanje im je iznosilo 50 (u Louisiani 1800. ); 50 (u Louisiani 1900.); 1996. i 2000. ima ih 300 naseljenih u Louisiani, ali nisu punokrvni.

?ivot i obi?aji [ uredi | uredi kod ]

Apala?i su bili izvrsni ratnici i ratari ?ija su se velika polja kukuruza nalazila oko Tallahasseeja . Kukuruz su dr?ali u velikim komunalnim nastambama a izvozili su ga ?ak na Kubu. Do mesa su dolazili lovom, a glavna lovina bio im je bjelorepi jelen. Nasljeđe je kod njih bilo matrilinearno. Tokom menstrualnog perioda ?ene su bile zatvorene u posebnim ku?ama bez prozora. ?ivjeli su u strahu od duhova.

Glavna hrana Apala?ija bili su kukuruz , grah i 'squash'-tikve. Polja su za sadnju pripremali mu?karci, a oni su se bavili i lovom na medvjede, jelene i manju divlja?. ?ene su se osim sadnjom bavile i sakupljanjem oraha i drugog bilja. Odje?a se kod mu?karaca sastojala od prega?a dok su ?ene nosile ?panjolski 'moss skirt'.

Igra loptom poznata je kao i kod drugih Jugoisto?nih plemena kao Choctaw i Seminole , a svaka ekipa mogla je imati i po stotinu igra?a. Loptica Apala?ija bila je veli?ine loptice za golf , napravljena je od gline i op?ivena ko?om. U religiji se također ne razlikuju od drugih plemena ovoga kraja, uklju?uju?i i velike ceremonijalne 'mounde', svaki mound imao je strukturu na vrhu. Vidi slike [1]   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 12. rujna 2006. ( Wayback Machine )

Apalachee danas [ uredi | uredi kod ]

U novije vrijeme razni ostaci Apalacheeja okupili su se i danas formiraju dva plemena od kojih obadva ?ive u dr?avi Louisiana, to su: 1. Apalachee Indians of Louisiana i 2. Apalachee Indian Tribe.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• The Apalachee Trail