Antun (Ante) Rakija? (?   ^{↓ 1} ? klanac Ljup?a kraj Pla?koga , 11. listopada 1871. ), bio je hrvatski revolucionar , jedan od vođa Rakovi?koga ustanka .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Ante Rakija? bio je sin umirovljenoga kapetana kojega je austrijska vlast tjerala zbog nekakvih disciplinskih prekr?aja, a on je svoje ogor?enje prama Austriji prenio i na sina. ^[2] Bio je pravoslavnim vjernikom . Ante Rakija? bio je kao dje?ak u ?tajerskome Grazu na ?kolovanju. Bio je izu?io dva zanata, mesarski i pekarski . Dne 25. lipnja 1864. godine upoznao se je Ante Rakija?, tada austrijski vojni bjegunac iz svoje jedinice stacionirane u Peschieri , s Eugenom Kvaternikom u Torinu . Eugen Kvaternik do?ao je u svezu s Antom Rakija?em prijeko ?asnika Ma?urani?a, sinovca bana Ivana Ma?urani?a , koji je u to vrijeme kao austrijski vojni bjegunac slu?io u Mađarskoj legiji. ^{[3] :str. 330.} Eugen Kvaternik u Anti Rakija?u prona?ao je tada svoga glavnoga pomaga?a te je svojemu Dnevniku ^{[3] :podrubnica 303 na str. 787.} o Rakija?u napisao:

≫Nije me providnost badava stavila u doticaj sa Rakija?em, po?tenim i goru?im Hrvatom.≪ ^{[3] :str. 794.}

U studenome 1864. godine u Torinu planirali su Kvaternik i Rakija? ustanak u Hrvatskoj za prolje?e 1865. godine. Kvaternik je Rakija?a poslao u Dalmaciju i Vojnu krajinu . Rakija? se je trebao prebaciti u domovinu i pristupiti daljnjim pripremama za ustanak. Pribavio si je putovnicu, koju je dobio od pruskoga konzula , za sve austrijske zemlje, te je oti?ao iz Torina u Anconu . ^{[3] :str. 798.} U Anconu je oti?ao 12. sije?nja 1865. godine. ^{[4] :str. 43.} U Anconi ?ekao je prigodu za prebacivanje u Dalmaciju. Njegov se je boravak u Anconi neo?ekivano oduljio, te je tek u o?ujku 1865. godine Rakija? krenuo iz Ancone brodom kapetana Prospe Babarovi?a iz Milne . S njim je stigao u Milnu na Bra?u i kod njega se zadr?ao nekoliko dana, potom je oti?ao u Split , Lloydovim parobrodom, a odatle u Sinj . U Sinju, gdje se nije dugo zadr?ao, bio je kod franjevaca , no njegovi revolucionarni planovi ne naiđo?e kod njih na razumijevanje ali ga oni nisu izdali ve? su ga uputili u Pola?u , između Knina i Vrlike , kod prote Marka Kuli?i?a. Putovao je i predstavljao se kao Svetolik Proti?, beogradski trgovac koji je do?ao kupovati vino, a to mu je ime bilo upisao i u putovnici. U Pola?i je toga prolje?a boravio u ku?i prote Marka Kuli?i?a.   ^{↓ 2}

≫Rakija? je bio crnomanjast, nosio je uz brkove i bradu, ovisok, stasit, prikladan u licu. Koliko sam mogao primijetiti Rakija? je bio temperamentan i nagao. (prof. Kosta Kuli?i?)≪ ^{[3] :str. 802.}

Njegov boravak u Dalmaciji nije dugo trajao jer ga je u Pola?i uhitila ?andarmerija , te je zavr?io u zatvoru u Kninu a kasnije u tamnici i tako nije niti dospio u Vojnu krajinu. Zadarski vojni sud osudio ga je na jedanaest mjeseci te?ke tamnice, a zbog bijega iz vojske na 50 batina. ^{[3] :str. 805.} Nakon izdr?ane kazne bio je vra?en u svoju vojnu jedinicu na talijanskome rati?tu odakle je ponovno pobjegao, a po?etkom 1867. godine ponovno je uspostavio kontakt, u Milanu , s Eugenom Kvaternikom koji je planirao novi ustanak u Hrvatskoj. Bio je to Kvaternikov i Rakija?ev drugi poku?aj ustanka u Hrvatskoj. U Hrvatsku je krenuo krajem o?ujka 1867. godine i trebao je stvoriti organizaciju ustanka, te pripremiti teren za Kvaternikov dolazak. U travnju javio se je Rakija? Kvaterniku iz Poljica , a nakon toga Kvaternik nije imao od njega glasa niti ikakvih vijesti o njemu. Rakija?eva misija i ovoga puta bila je neuspje?na jer je bio uhi?en i osuđen na robiju te je poslan na izdr?avanje kazne u mjesto Komoran , u Ugarskoj . Nije dugo bio na robiji jer je bio obuhva?en op?om amnestijom koja je bila progla?ena prigodom krunidbe Franje Josipa I. za kralja Ugarske i Hrvatske, 8. lipnja 1867. godine. Eugen Kvaternik također bio je obuhva?en tom amnestijom te se je iz emigracije u Hrvatsku vratio 2. srpnja 1867. godine. U prosincu 1867. godine javio se je Rakija? Kvaterniku iz Komorana. Nakon toga vratio se je Rakija? u Hrvatsku, bio je u svezi s Kvaternikom i putovao po Krajini ?ire?i prava?ke ideje. ^{[3] :str. 54.} U domovini je Rakija? bio u te?koj materijalnoj situaciji i bez stalnoga namje?tenja, radio je razne poslove na kojma se nije dugo zadr?avao. Neko vrijeme bio je u Petrinji kod tetke a odatle oti?ao je u Zagreb gdje je do?ao 3. sije?nja 1870. godine. Nakon Zagreba oti?ao je u Vranovinu gdje je bio u slu?bi kod Bacha i tu je ostao do travnja iste godine odakle je oti?ao u Ogulin gdje je bio mjesec dana. Nakon Ogulina boravio je u Zagrebu. Eugen Kvaternik u svojemu dnevniku zabilje?io je 9. svibnja 1870. godine da je Rakija? "stigao iznenada kao grom" te ga je "neugodno dirnuo njegov dolazak" a do?ao je iz Osijeka gdje je radio, te re?e kako "u slu?bi ne mo?e ostati u Osijeku, jer je i prete?ka i prosta, i pogibeljna uz ma?ine" . ^{[3] :str. 823., 826.} Dana 28. svibnja 1870. godine Eugen Kvaternik napisao je u svojemu dnevniku: "Uran nemiran također sa sudbine svoje, nemogu? se glede slu?be i slu?bovanja ni?ega do?epati. I pi?i i brzojavljaj danas, jedva mu se kojom krajcarom pomo?i mo?e" . ^{[3] :str. 828.} Kod svoje sestre, koja je bila udata za trgovca u Oto?cu, bio je u lipnju i srpnju htiju?i se tu zaposliti i smiriti, no doskora javio je Bachu kako se ne ?e kod ?ogora primiriti te da "odstuplja" od djelovanja ?to je Kvaternik zabilje?io u dnevniku 15. srpnja 1870. godine. ^{[3] :str. 828.} Jedno vrijeme bio je i stra?me?trom   ^{↓ 3} gradske policije u Karlovcu gdje ga je namjestio gradski kapetan Fabijani , posredstvom Eugena Kvaternika. ^[5] Oko polovice listopada 1870. godine putovao je po Krajini i agitirao za ustanak vrativ?i se u prosincu u Zagreb. ^{[4] :str 54. [6]}

Rakovi?ki ustanak i smrt [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Rakovi?ki ustanak

Ustanak je po?eo tri dana ranije od dogovorenoga dne 7. listopada 1871. godine, uve?er, kada su do?li iz Karlovca Ante Rakija?, Eugen Kvaternik i Rudolf Fabijani u Bro?anac gdje je bila osnovana Privremena narodna hrvatska vlada. ^{[7] :str. 124.-125.} U toj vladi Eugen Kvaternik bio je regentom , Ante Rakija? ministrom rata, Petar Vrdoljak ministrom unutarnjih poslova, Vjekoslav Bach ministrom financija, Rade ?ui?   ^{↓ 4} glavnim vojnim zapovjednikom ustani?ke vojske a Antun Turkalj velikim ?upanom ogulinskim.

Ustanak se je ranom zorom 8. listopada 1871. godine pro?irio na Rakovicu gdje je do?ao Kvaternik s ustanicima i s razvitim hrvatskim barjakom . U Rakovici je u ku?i trgovca Ive Vu?i?a bio određen glavni stan hrvatske vlade. Istoga dana Eugen Kvaternik objavio je Proglas narodne hrvatske vlade . Ustanku su se uz Rakovicu pridru?ila i sela Bro?anac, Brezovac , Ma?vina , Plav?a Draga i Mo?ila . ^{[3] :str. 604.} Također istoga dana u Dre?nik po?li su Rakija? i Rade ?ui? s tri stotine ustanika kako bi pridobili selo za ustanak, no nije im uspjelo. Dne 9. listopada , u rano jutro, po?ao je Kvaternik s ove?om skupinom ustanika prijeko Pla?koga u Ogulin htiju?i povesti sa sobom cijelu tamo?nju kompaniju s kojom bi u?li u Karlovac te odatle u Zagreb gdje bi proglasili slobodnu hrvatsku dr?avu, no nije im uspjelo oti?i dalje od Pla?koga u koji su u?li 10. listopada 1871. godine, oko podne. ^{[3] :str. 608.} Iz Pla?koga su se morali povu?i. Dne 10. listopada 1871. godine progla?en je prijeki sud te su se ustani?ki redovi po?eli osipati i od prvotnih 1.700 ustanika s Kvaternikom ostalo je njih oko 400.

Ante Rakija?, Eugen Kvaternik i Vjekoslav Bach 11. listopada 1871. godine ubijeni su u zasjedi koju su im postavili Milo? Kosanovi? i Maksim Mom?ilovi? zajedno s tridesetak ostalih izdajnika iz ustani?kih redova, a u dosluhu s c. kr. majorom Stankom Ra?i?em . Bili su na putu iz Pla?koga prijeko Ljup?a klanca i Mo?ila kada su se toga dana, u zoru, ostatci ustanika uputili prema granici kako bi prebjegli u Osmansko Carstvo . Rakija? na konju, Kvaternik i Bach u ko?iji s kojima je bio i zarobljeni pla??anski trgovac Jovo Trbojevi?, bili su na ?elu kolone a Rade ?ui? jahao je na za?elju kolone. Kada su do?li do Mom?ilovi?a ku?a odjeknuo je pucanj iz pu?ke. Pogođen prvim hitcem "Rakija? je po?eo glavinjati na konju, ali je jo? imao toliko snage, da prema Vrdoljakovom svjedo?anstvu, za koje je saznao od u?esnika i o?evidaca, prozbori: ‘Ne poginusmo bra?o od carskih pu?akah, van kroz neveru, nevera je bra?o, svi propadosmo!’" . ^{[3] :str. 625.} Nakon prvoga odjeknuo je i drugi pucanj pogodiv?i opet Rakija?a koji pade s konja. Nakon Rakija?a ubijen je Eugen Kvaternik, te potom i Vjekoslav Bach, a Rade ?ui?, ranjen, na konju zamakao je u ?umu.

Tijela ubijenih Rakija?a, Kvaternika i Bacha na mjestu ubojstva oplja?kana su, a potom ba?ena u jarak pokraj ceste. Nakon neke dobi njihova tijela prevezena su u Rakovicu i zakopana u zajedni?ku grobnicu pokraj ceste ?to vodi za Dre?nik gdje su ostali u neobilje?enome grobu 50 godina. Godine 1921. , o pedesetoj obljetnici Rakovi?koga ustanka, u organizaciji Dru?be "Bra?a hrvatskoga zmaja" , posmrtni ostatci Ante Rakija?a i njegovih suboraca Eugena Kvaternika i Vjekoslava Bacha preneseni su u Zagreba?ku katedralu i pokopani uz Petra Zrinskoga i Franu Krstu Frankopana . ^{[8] [9]}

Spomen [ uredi | uredi kod ]

• 1933. : Podignut je spomenik Eugenu Kvaterniku i ustanicima u Rakovici koji je izradio kipar Marijan Matijevi?.
• Na mjestu gdje su 50 godina bili zakopani Eugen Kvaternik, Ante Rakija? i Vjekoslav Bach, 8. listopada 2011. godine, otkriveno im je spomen-obilje?je a postavili su ga ?lanovi Dru?be "Bra?a hrvatskoga zmaja". ^[10]

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

1. ^{↑ 1}   "On je (i to prema Kvaternikovu svjedo?anstvu u Dnevniku) navodno rođen u Predgradi u Hrvatskom Zagorju i to prema jednom neprovjerenom navodu rujna mjeseca 1840 (...)" . ^{[3] :str. 330.} "Odgovor bi svakako trebalo tra?iti u Grazu, gdje se nalazi vojni arhiv Austro-Ugarske i gdje je Rakija? bio u konviktu." ^{[3] :str. 817.}
2. ^{↑ 2}   O Rakija?evu boravku u Pola?i i u ku?i kod prote Kuli?i?a pisao je Kuli?i?ev sin Kosta u feljtonu Jedna tajna o Anti Rakija?u koji je izlazio u zagreba?kim Novostima u brojevima od 11., 12., 13. i 16. kolovoza 1928. godine. ^{[3] :str. 801.-802.} "Kad je Rakija? do?ao u Pola?u, bilo je ve? po?elo prolje?e i sje?am se da nije htio postiti. Bila je ?ini mi se korizma, i?ao je u crkvu, slu?ao liturgiju i krstio se po pravoslavnu." ^{[3] :str. 802.}
3. ^{↑ 3}   Stra?me?tar u konjani?tvu je istovrijednica naredniku u pje?a?tvu. "U vojsci Austro-Ugarske Monarhije ?in narednika postojao je u pje?a?tvu, dok je u konjani?tvu kori?ten naziv Wachtmeister, ?to je u hrvatski preuzeto kao stra?me?tar. Izvorno je Wachtmeister bio zapovjednik stra?e na razini satnije te se kasnije razvio u vojni ?in. Stra?me?tar se također javlja ve? u Gazophylaciumu kao ?sztrasa mester“ , uz niz ekvivalentnih termina na latinskom i gr?kom: ?vigiliarum præfectus, præfectus vigilium, noytostrategus, drundarius, phrurarchus“. Stra?me?tar kao slu?beni hrvatski naziv ?ina javlja se odmah po osnivanju Oru?ni?tva 1850. godine. Nakon stvaranja Domobranstva 1868. godine i na mađarskome i na hrvatskome jeziku upotrijebljen je doslovan prijevod njema?koga termina Wachtmeister (mađarski ?rmester, hrvatski stra?me?tar), no nakon nekoliko godina u hrvatskom se dijelu Domobranstva uvodi naziv narednik, dok u mađarskom dijelu ostaje naziv ?rmester." ^[11]
4. ^{↑ 4}  Nije bio prisutan na sjednici kojom je predsjedao Eugen Kvaternik kada je formirao svoju revolucionarnu, privremenu vladu. ^{[3] :str. 572.}

Izvori [ uredi | uredi kod ]