Uklanjanje granice u o?ujku 1938.
Govor Hitlera u Be?u 15. o?ujka 1938.
Anschluss
je naziv za pripojenje Austrije Njema?koj koje je izvr?eno u o?ujku
1938.
, a trajalo je do
1945.
godine.
Adolf Hitler
, koji je i sam rodom iz austrijskog grada
Braunau am Inn
, imao je veliku ?elju za pripojenjem Austrije Njema?koj ?to je i pokazao
1934.
god. kad je javno zahtijevao pripojenje Austrije. I sama politika tada?njeg Reicha je bila vođena pod sloganom:
"Svi Nijemci u jednoj dr?avi."
U samoj je Austriji Ustavom iz 1934. godine uspostavljen autoritarni jednopartijski re?im pod vodstvom Domovinske fronte (
Vaterlandische Front
), koji je bio idejno srodan fa?isti?kom re?imu u susjednoj Italiji i nacisti?kom u Njema?koj ? te ga se u literaturi i naziva "
austrofa?izam
". Austrofa?isti?ko vodstvo je međutim Austriju nastojalo vi?e oslanjati na Italiju, te ostaviti Austriju neovisnom dr?avom.
Njema?ka je vr?ila trgovinski, politi?ki i sigurnosni pritisak na Austriju, te je zaprijetila i invazijom. Fa?isti?ka Italija je sada bila u dobrim odnosima s Njema?kom, te nije davala uvjerljivu podr?ku
austrofa?isti?koj
vladi u Be?u. U takvoj geopoliti?koj situaciji, austrijski kancelar
Kurt Schuschnigg
je u velja?i 1938. godine imenovao austrijskog nacistu Arthura Seyss-Inquarta za ministra unutarnjih poslova. Istodobno je rehabilitirano oko 17.000 nacista koji su se proteklih godina na?li na udaru austrijskih vlasti.
Poku?avaju?i se ipak oduprijeti sjedinjenju, Kurt Schuschnigg je potom raspisao narodni
referendum
o pitanju pripojenja, za 13. o?ujak 1938. godine. Kako bi osigurao podr?ku snaga koje su se protivile pripojenju Njema?koj, odlu?io je Schuschnigg opet dozvoliti rad drugih
politi?kih stranaka
, među kojima je najzna?ajnija bila Socijaldemokratska partija. S obzirom na to da je procjena bila da je nacisti?ka propaganda za sjedinjenje bila najvi?e prihva?ena među mladima, Schuschnigg je propisao da mlađi od 24 godine nemaju pravo glasa.
Hitler
je na ove korake austrofa?isti?kog vodstva reagirao davanjem ultimatuma da Schuschnigg do 11. o?ujka u podne odstupi s vlasti i preda vlast austrijskim nacistima, pod prijetnjom njema?ke invazije. Kancelar Schuschnigg i Predsjednik Republike Austrije Wilhelm Miklas su do kraja dana obojica podnijeli ostavke, ali su njema?ke vojne snage u zoru 12. o?ujka 1938. godine svejedno u?le u Austriju. Austrijske vlasti su naredile austrijskim vojnim snagama da ne pru?aju nikakav otpor.
Ve? 12. o?ujka 1938. godine je Hitler i sam do?ao u Austriju, ukru?en naoru?anom pratnjom od 4.000 ljudi: vrlo entuzijasti?an do?ek stanovni?tva ga je uvjerio da nema potrebe da Austriju svede na status marionetske dr?ave, nego je bilo mogu?e odmah krenuti s potpunim pripojenjem.
Austrijski
parlament
je iza pono?i s 12. na 13. o?ujak izabrao Arthura Seyss-Inquarta za kancelara, te je ve? 13. o?ujka izglasao zakone koji svode Austriju na status dijela Njema?ke, pod imenom "
Ostmark
": Hitler ?e Seyss-Inquarta postaviti za ?efa (
Reichsstatthalter
) te njema?ke savezne dr?ave.
Makar je
Anschluss
ve? bio proveden 13. o?ujka 1938. godine, nacisti su za 10. travnja 1938. godine raspisali referendum o pripojenju
Tre?em Reichu
, koji se odr?ao kako u Austriji ("Ostmarku"), tako i u Njema?koj. Referendum je odr?an pod strogim nadzorom nacista tako da su oni doslovno vidjeli tko je zaokru?io "ZA", a tko "PROTIV" pripajanja Njema?koj.
?idovi
i registrirani ljevi?ari ? sveukupno oko jedne desetine bira?a ? nisu smjeli glasovati. Zbog ovakve stroge kontrole rezultati referenduma su bili nevjerojatni, ?ak 99,7 % stanovni?tva Austrije izjasnilo se za pripojenje.
Zapadne sile nisu ni?im odgovorile na ovakav razvoj situacije, iako je
Versajskim ugovorom
bilo izri?ito zabranjeno ujedinjavanje Austrije i Njema?ke.