Anoreksija

Izvor: Wikipedija
≫Anorexia nervosa≪ preusmjerava ovamo. Za druga zna?enja, pogledajte Anorexia nervosa (razdvojba) .
Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10 -CM F50.0, F50.00  Uredi na Wikipodatcima
MeSH D000856  Uredi na Wikipodatcima

Anoreksija je te?ak gubitak apetita ?iji su razlozi emocionalne prirode. Anorexia nervosa je poreme?aj jedenja u sredi?tu kojeg se nalazi preplavljuju?i strah od debljanja. Anoreksija ne nastaje zbog gubitka apetita ve? je rije? o borbi protiv gladi zbog stalno prisutnog i potpuno nerazumnog straha od debljanja koji ne popu?ta ni onda kad je mr?avost dostigla takve razmjere da je ugro?en ?ivot bolesnika. Iako je u sredi?tu bolesti hrana, anoreksija je bolest uma. ?esto zapo?inje relativno prirodnom ?eljom za gubitkom nekoliko kilograma. Budu?i da dijete samo privremeno ubla?avaju psiholo?ke probleme koji se nalaze u pozadini, bez njih uskoro nemogu?i unos hrane se postupno svodi na najmanju mogu?u mjeru ?ime gube od 15 do 60% normalne tjelesne te?ine sve dok se jelo posve ne ukine. Oboljela osoba postaje opsjednuta slikom svog tijela i ?esto do?ivljava sebe debelom iako je istina suprotna. Paradoks je da ona od priprave i konzumiranja hrane pravi obred . Oko polovice svih anoreksi?ara u nekom trenutku po?ne patiti od bulimije . Anoreksi?ari obi?no dolaze iz obitelji koje imaju visoke zahtjeve glede njihovih dostignu?a i ?esto tra?e savr?enstvo, slu?e?i se prisilom u mnogim vidovima ?ivota, osobito ?koli. Poricanje ?esto prati njihovu izrazitu usredoto?enost na to da ostanu mr?avi; anoreksi?ari u pravilu ne?e htjeti priznati da ne?to nije u redu, pa na izraze zabrinutosti drugih reagiraju ljutito ili obrambeno.

Uzroci [ uredi | uredi kod ]

Dok neka istra?ivanja ukazuju na to da geni mogu donekle predodrediti anoreksiju, ve?ina istra?iva?a vjeruje da su klju?ni psiholo?ki ?imbenici. Anoreksi?ari imaju nisku razinu samopo?tovanja i osje?aju se nedostojnima ljubavi. U adolestenciji takve osje?aje mogu pogor?ati hormonalne promjene, kulturolo?ke poruke koje veli?aju mr?avost te pritisci ili napetost unutar obitelji. Krajnost gladovanja mo?e biti na?in na koji anoreksi?ar poku?ava upravljati svojim ?ivotom - ne samo oblikuju?i svoj izgled nego i osporavaju?i sazrijevanje i svoj spolni razvoj.

  • Javlja se između 12. i 25. godine
  • 0,3 - 0,5% mladih ?ena, oko 1% adolescenata
  • 90-95% ?ene
  • ?e??e u svijetu mode i baleta
  • ?esto ih se opisuje kao dobre djevojke, koje se pristojno vladaju, savjesne su, tihe, perfekcionistice. [1]

Lije?enje [ uredi | uredi kod ]

Psihoterapija , redovito medicinsko pra?enje i vođenje prehrane trebali bi biti dijelom svakog programa lije?enja anoreksije. Lije?enje anoreksije ?e se razlikovati, a ovisno o stadiju u kojem se prepozna i pacijentovoj spremnosti na suradnju. Hospitalizacija je obi?no nu?na, ako je pacijent izgubio vi?e od 25% svoje uobi?ajene tjelesne te?ine. U sredi?tu lije?enja se nalazi prvenstveno individualna psihoterapija kako bi se otkrili emocionalni problemi i te?ko?e međuljudskih odnosa koji se mo?da nalaze u pozadini bolesti. Obiteljska terapija je također vrlo va?na, ako pacijent ?ivi s obitelji, a bihevioristi?ka terapija mo?e pomo?i da promijeni ?tetne navike. Osim toga trebalo bi postaviti cilj u obliku to?no određenog raspona te?ine, a va?ni su i prehrambena edukacija i medicinsko pra?enje. Osim cinkovog sulfata ?esto se propisuju i dodatne koli?ine ostalih hranjivih tvari, sredstva za poja?avanje apetita, antidepresivi , kao i sredstva protiv tjeskobe .

  • Bez tretmana ? smrtnost 20%
  • S tretmanom ? smrtnost 2-3%; 60% potpuni oporavak, 20% pokazuju fluktuiraju?i oblik gubljenja te?ine pra?en relapsom, a ?ak 20% razviju kroni?an oblik s pogor?anjem nakon godina
  • Smrt - rezultat gladovanja, samoubojstva (?ak 50%) ili neravnote?e elektrolita. [1]

"U jednom sistematskom pregledu terapija anoreksije nervoze (Treasure & Schmidt, 2001) autori nisu prona?li podatke o pobolj?anju ishoda putem farmakoterapije. Lijekovi (neuroleptici, tricikli?ni antidepresivi, ciproheptadin, cisaprid) mogu ?ak biti i ?tetni time ?to pove?avaju nekada ve? produ?eni QT interval. Ovo ne zna?i da za farmakoterapiju u terapiji anoreksije nervoze kompletno nema mjesta. Iako je anoreksija nervoza ve? du?e vrijeme priznata kao poseban poreme?aj, broj testiranja lijekova bio je prili?no ograni?en. Rasprostranjenost bolesti je mala, broj pacijenata koji tra?e pomo? je mali, i pri istra?iva?kom radu s populacijom sa slabim fizi?kim zdravljem mogu se javiti eti?ke dileme (Mayer & Walsh, 1998; van Furth, 1998)."

Literatura: "Osnovni priru?nik za poreme?aje ishrane: Anoreksija nervoza, Bulimija nervoza". Glavni stru?ni redaktor: Mr. sci. med. dr. Jelena Gudelj Raki?. Medicinska knjiga, Beograd 2009, str. 296-297.

Simptomi [ uredi | uredi kod ]

  • Znatan gubitak na te?ini
  • Strah od debljanja, ?ak i u omr?avljelom stanju
  • Pretjerano dr?anje dijeta i vje?banje
  • Iskrivljena slika o tijelu
  • Abnormalna zaokupljenost hranom , poput zbrajanja kalorija ili opsjednutog prou?avanja kuharica
  • Zatvor
  • Suha, ?u?kasta ko?a
  • Rast dlaka na licu i tijelu; gubitak dijela kose
  • Prestanak menstruacije
  • Potiskivanje spolne ?elje
  • Hladne ruke i stopala na uobi?ajenoj sobnoj temperaturi
  • Kroni?na nesanica ; neobja?njiv rast ili pad energije

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

     Molimo pro?itajte upozorenje o kori?tenju medicinskih informacija .
Ne provodite lije?enje bez savjetovanja s lije?nikom!