| Klasifikacija i vanjske poveznice
|
| MKB-10
-CM
|
G30.9, G30
|
| MeSH
|
D000544
|
Alzheimerova bolest
[1]
je te?ka, neizlje?iva,
degenerativna bolest
mozga
, koja mo?e uzrokovati smrt. Svojim napredovanjem dovodi do
demencije
, gubitka pam?enja, poreme?aja mi?ljenja, te promjena u pona?anju i osobnosti bolesnika.
U
SAD
-u bolest je ?etvrti uzrok smrti. Napada kratkotrajno pam?enje i uni?tava neurone i veze u mo?danoj kori ?to dovodi do zna?ajnog gubitka mo?dane mase. Bolest je prvi opisao psihijatar
Aloysius (Alois) Alzheimer
1906.
godine, a prvi ?ovjek koji je obolio od bolesti je ?ena
Auguste Deter
, koja je umrla
8. travnja
1906.
u 56. godini, koja je oko sedam godina prije smrti oboljela od Alzheimerove bolesti.
Postoje lijekovi za usporavanje i ubla?avanje bolesti u ranijim stadijima. Alzheimerova bolest je dvostruko ?e??a kod ?ena, a naj?e??a u dobi od preko 65 godina. Bolest u prosjeku traje 7 godina, katkad i do 20 godina. Autopsija ljudi koji su imali Alzheimerovu bolest pokazuje o?te?enja tzv. bazalne jezgre koja se nalazi u mo?danom deblu i proizvodi acetilholin, tvar koja je potrebna za prijenos impulsa s jedne mo?dane stanice na drugu. Za pam?enje je vrlo va?na dobra komunikacija među stanicama, a nema li dovoljno tvari koja tu komunikaciju omogu?uje, pam?enje i dosje?anje je vrlo te?ko.
[2]
Kada bolest napadne
um
, pam?enje je vrlo kratkotrajno. Informacije koje tada ?ovjek dobije zaboravlja u roku od nekoliko minuta, a i ?esto je razdra?ljiv i agresivan. Alzheimerova bolest se mo?e potpuno utvrditi nakon ?to se pregleda tkivo pod
mikroskopom
, ?to je mogu?e tek poslije smrti. Zbog toga, lije?nici se oslanjaju na druge tehnike da bi dijagnosticirali Alzheimerovu bolest. Dijagnoza po?inje time ?to se uklanjaju svi mogu?i uzroci gubitka pam?enja kao ?to su
depresija
,
alkoholizam
i upotreba
droga
.
Osoba se zatim podvrgava pregledima, uklju?uju?i i posebno skeniranje mozga, da bi se kao uzrok uklonili i drugi poreme?aji. Nakon toga, osoba ide na detaljniji pregled koji se zove neuropsiholo?ki pregled, a koji je napravljen tako da procijeni njegove sposobnosti da izvr?i određene
mentalne
zadatke. Lije?nici se također raspituju o medicinskoj pro?losti oboljelog da saznaju vi?e o nekim te?im bolestima u obitelji, ?to mo?e pomo?i u
dijagnosticiranju
bolesti.
Alzheimerova bolest i ostali oblici demencije pogađaju danas oko 24 milijuna ljudi u svijetu, a znanstvenici procjenjuju da bi do 2020. u svijetu moglo biti 43 milijuna oboljelih. Procjene za Hrvatsku kre?u se oko 80.000 oboljelih od demencije (2006. godina).
[3]
Poznatiji pacijenti su:
Ronald Reagan
i ameri?ki glumac
Charlton Heston
.