Alojz Jembrih

Izvor: Wikipedija
Alojz Jembrih i Klaudija Sedar , slovenska jezikoslovka, u Murskoj Soboti na simpoziju prve prekomurske knjige Mali katechismus ( 1715. ); 7. listopada 2015.

Alojz Jembrih ( Vara?din , 11. lipnja 1947. ) hrvatski je kroatolog , knji?evni povjesni?ar , jezikoslovac , slavist i filolog .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Osnovnu ?kolu pohađao je u Gregurovcu i Mihovljanu . U Zagrebu je zavr?io klasi?nu gimnaziju. Na filozofskom fakultetu u Be?u studirao je slavistiku, povijest umjetnosti i filozofiju. Godine 1977. doktorirao je u Be?u iz slavenske filologije disertacijom o Antunu Vramcu .

U Hrvatskoj , u Zagrebu radio je u zvanju znanstvenog asistenta na Institutu za staroslavenski jezik od 1978. do 1980. Potom radio je u Zavodu za hrvatski jezik do 1983. Od 1. lipnja 1983. do 14. listopada 1996. bio je docent Filozofskog fakulteta Sveu?ili?ta u Ljubljani , u Sloveniji i predavao hrvatski jezik na katedri za slavistiku. 1997. godine na Sveu?ili?tu u Zagrebu promaknut je u zvanje izvanrednoga profesora za hrvatski jezik . Od 1997. predaje hrvatski jezik na Odsjeku za razrednu nastavu i pred?kolski odgoj u ?akovcu u Visokoj u?iteljskoj ?koli. Od prosinca 1998. zaposlen je na Hrvatskim studijima Sveu?ili?ta u Zagrebu. Trenuta?no u svojstvu redovitog profesora u trajnom zvanju za povijest hrvatske knji?evnosti. [1] [2]

Djelatnost [ uredi | uredi kod ]

Alojz se Jembrih bavi istra?ivanjem povijesti i produkta kajkavske knji?evnosti. Usredoto?uje se ne isklju?ivo na jezikoslovne deskripcije, ve? u radovima predo?uje izvore, poredbene paralele i biografske podatke, kao i kulturolo?ke i povijesne ?injenice. Jembrihov doprinos hrvatskoj filologiji i slavistici svakako je na podru?ju povijesti hrvatskoga jezika, leksikografije, dijalektologije i povijesti hrvatske knji?evnosti.

Za pretisak s pogovorom Alojza Jembriha priredio je dvije gradi??anskohrvatske knjige Grgura Mekini?a i Jurja Dam?i?a . Bavi se i prou?avanjem hrvatske protestantske knji?evnosti ura?kog prevoditeljskog kruga te je priredio za pretisak ?etiri djela Stjepana Konzula . Od 1986. do 1991. godine boravio je u Njema?koj i istra?ivao arhivsku građu o Pavlu Skali?u , njema?kim predlo?cima Mekini?evih pjesmarica i djelatnosti hrvatskih protestanata.

Priredio je za tisak i mnoge kajkavske knjige Antuna Vramca, Katarine Pata?i? , Petra Berkea , Jurja Maljevca , Mihalja ?iloboda i ?tefana Fu?ka .

Zadu?io je povijest hrvatske leksikografije pretiskom rje?nika Libellus alphabeticus ( 1756. ). Surađivao je i u izradbi Rje?nika hrvatskokajkavskoga knji?evnoga jezika. Opisao je govor Gregurovca u Hrvatskom zagorju s Mijom Lon?ari?em 1982. ? 1983. godine. Predavao je u Slavenskom seminaru Sveu?ili?ta u Njema?koj, Austriji i Sloveniji. Na Znanstvenom Institutu gradi??anskih Hrvatov potaknuo je izdavanje knjige Gradi??anskohrvatske studije ( 1996. ).

Jembrih u Matici hrvatskoj na predstavljanju knjige "Tri prijatelja iz Novog Zrina" 7. prosinca 2022.

?lan je Dru?tva hrvatskih knji?evnika , Matice hrvatske i Kajkavskog spravi??a te suradnik Znanstvenoga instituta Gradi??anskih Hrvatov u ?eljeznom (Eisenstadt) i Zavoda za znanstveni rad HAZU u Vara?dinu.

Djela [ uredi | uredi kod ]

  • ?ivot i djelo Antuna Vramca ( 1981. )
  • Hrvatski filolo?ki aspekti ( 1990. )
  • Hrvatsko-slovenske knji?evnojezi?ne veze ( 1991. )
  • Kajkaviana Croatica - Hrvatska kajkavska rije? (urednik, 1996. )
  • Na izvori gradi??anskohrvatskoga jezika i knji?evnosti ( 1997. )
  • Hrvatski filolo?ki zapisi ( 1997. )
  • Na izvorima hrvatske kajkavske knji?evne rije?i ( 1997. )
  • Razgovaranje: Pretisak i transkripcija djela Razgovaranje meju Papistu i jednim Luteran(om) tikanim 1555. g. ( 2005. )
  • Toma? Miklou?i? ( 2012. )

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. Osobna stranica na poslu?itelju Hrvatskih studija , pristupljeno 6. srpnja 2017.
  2. Bro?ura simpozija "Od Grgura Mekini?a do Alojza Jebriha", Protestantizam med tada?njimi zapadnougarskimi Hrvati, 9. juni 2017., Hrvatski centar, Schwindgasse 14, 1040 Be?/Wien

Vanjske povezanice [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]