Adis Abeba
je
glavni grad
Etiopije
(
amharski
:
Adis Ababa
"novi cvijet"
oromski
Finfinne
) To je najve?i grad u Etiopiji, s 3.384.569 stanovnika prema popisu stanovni?tva iz
2008.
[3]
Adis Abeba je jedan od dva
etiopska
grada uz
Dire Dawu
koji je organiziran kao posebna upravna jedinica - grad
ras gez astedader
, te ima vlastitu regionalnu upravu -
Kilil
.
Adis Abeba je sjedi?te
Afri?ke unije
a bila je sjedi?te i prethodne organizacije
Organizacije afri?kog jedinstva
, od samog utemeljenja
1963.
Zbog tog Adis Abebu ?esto zovu
politi?ka prijestolnica Afrike
, radi njena povijesnog, diplomatskog i politi?kog zna?aja za kontinent.
[4]
U gradu ?ive ljudi iz razli?itih regija Etiopije, vi?e od 80 naroda koji govore 80 razli?itih jezika i pripadaju raznim vjerskim zajednicama. Adis Abeba je sjedi?te Sveu?ili?ta Adis Abeba.
Grad le?i u podno?ju planine Entoto na prosje?nih 2 400 m. Najni?a to?ka u gradu je kod
Zra?ne luke
Bole
- 2.326 m, na jugu grada, ali sjeverni dijelovi grada na planini Entoto le?e na 3.000 m.
Adis Abeba je zapravo bio odabir carice
Taytu Betul
, a grad je osnovao njezin mu? car
Menelik II.
1886.
Prvotno ime grada (
Finfinne
) preuzeto je od imena dijela starog naselja zvanog
hora Finfinne
("vru?a vrela") na
oromskom jeziku
.
Menelik, je isprva bio samo kralj
Pokrajine ?oa
, u to vrijeme osnovao je vojni logor na planini Entoto za vojne operacije prema jugu svog kraljevstva. Osobno je posjetilo taj kraj
1879.
godine, i imao prilike razgledati ostatke
srednjovjekovnog
grada, i ru?evine nedovr?ene kamene crkve, koji su svjedo?ili o etiopskoj prisutnosti u tim krajevima prije razaraju?ih napada Ahmad Grana. Njegov interes za to podru?je se pove?ao kad je njegova ?ena Taytu po?ela graditi crkvu na planini Entoto, tako da je i on izgradio drugu crkvu do nje.
Spomenik Arat Kilo
Neposredna okolica Adis Abebe nije bila ba? poticajna za osnutak ve?eg grada zbog nedostatka drva za ogrjev i vode, tako da je prvo naselje izgrađeno na ju?noj planinskoj padini
1886.
Carica Taytu izgradila je svoju skromnu rezidenciju pored "Filwoha" (termalnih izvora), jer je u?ivala u kupkama. Ostatak dvora i uprave kraljevstva naselio se u blizini njezina doma, Menelik II. pro?irio je ?enin dom tako da je otada to postala slu?bena Carska pala?a. Ime grada je izmijenjeno u Adis Abeba, slu?beno je postao glavni grad Etiopije kada je
Menelik II.
postao car Etiopije. Jedan od najve?ih i najljep?ih doprinosa cara Menelika II., Adis Abebi koja je i danas vidljiva, je sadnja brojnih stabala
eukaliptusa
du? gradskih ulica.
[5]
Talijanske
trupe okupirale su Adis Abebu
5. svibnja
1936.
, za vrijeme drugog
Drugog talijansko-abesinskog rata
. Nakon toga Adis Abeba bila je glavni grad
Talijanske Isto?ne Afrike
od
1936.
do
1941.
Grad su oslobodile jedinice
britanske
vojske i etiopske snage lojalne caru
Selasiju
u svibnju
1941.
Nakon
Drugog svjetskog rata
, do?lo je do pravog vala antikolonijalisti?kih pokreta u Africi ranih
1960-ih
. Etiopija kao prakti?ki jedina neovisna afri?ka zemlja, imala je posebnu te?inu u afri?kim o?ima. Car
Haile Selasije
osobno se anga?irao da se osnuje
Organizacija afri?kog jedinstva
1963.
, on je pozvao novu organizaciju da ima svoje sjedi?te u Adis Abebi. Valja ista?i da je u to vrijeme tada?nja
FNR Jugoslavija
, imala među prvim afri?kim zemljama odli?ne odnose s tada?njom Etiopijom
Haile Selasija
i izda?no je pomagala. Ve? je
1958.
Splitsko
poduze?e Pomgrad obnovilo i dogradilo luku
Assab
u Etiopiji (danas
Eritreja
)
[6]
Tako je i Pala?a
Organizacije afri?kog jedinstva
iz
1964.
bila djelo na?ih građevinara, kao jedan od prvih reprezentativnih objekata izgrađenih po Africi. I nakon transformacije iz
2002.
nova organizacija
Afri?ka unija
ima isto sjedi?te. U toj pala?i ima sjedi?te i Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Afriku. Adis Abeba je također i sjedi?te
Vije?a Isto?nih pravoslavnih crkava
od
1965.
Etiopija se ?esto naziva kolijevkom ?ovje?anstva zbog velikog broja najstarijih fosilnih nalaza
hominida
poput
Lucy
[7]
Dosad se dr?alo da je sjevernoisto?na Afrika posebice regija
Afarkolijevka
?ovje?anstva, međutim najnovije DNK analize pomaknule su stani?te prvih ljudi blizu dana?nje Adis Abebe.
[8]
Nakon analize DNK provedene na gotovo 1.000 ljudi diljem svijeta, geneti?ari i drugi znanstvenici utvrdili su da su se prvi ljudi pro?irili iz prakolijevke blizu dana?nje Adis Abebe prije nekih 100.000 godina.
[9]
Jedan od najpoznatijih simbola Adis Abebe je
Spomenik Yekatit 12
(Spomenik ?rtvama fa?izma) iz
1955.
na Trgu ?rtava (Sidist Kilo) rad
kipara
Antuna Augustin?i?a
uz pomo?
Frane Kr?ini?a
. Taj spomenik bio je poklon predsjednika
Tita
Etiopskom narodu, u to vrijeme Etiopija i onda?nja
Jugoslavija
gajile su veliko prijateljstvo između ostalog i na osnovu istog pro?ivljenog iskustva, jer su obje bile ?rtve talijanskog
fa?izma
. Ovaj spomenik je podignut kao uspomena na ?rtve masakra nad građanima Adis Abebe kojeg je izvela talijanska vojska
19. velja?e
1937.
u znak odmazde zbog neuspjelog atentata na talijanskog potkralja
mar?ala
Grazianija.
[10]
Katedrala Sv. Jurja
Nacionalni muzej Etiopije
Adis Abeba ima brojne muzeje u ustanove dr?avnog zna?aja od kojih vrijedi spomenuti; Etiopski nacionalnom muzej (u njemu se ?uva
Lucy
), Etiopsku Nacionalnu knji?nicu, Etiopski Etnografski Muzej (biv?a carska pala?a), Muzej Adis Abebe, Etiopski Prirodoslovni muzej, Etiopski ?eljezni?ki muzej i Nacionalni Po?tanski muzej.
Etiopska Nacionalna Banka
Poznate građevine Adis Abebe su Katedrala sv. Jurja (iz
1896.
), Katedrala Svetog Trojstva (neko? najve?a crkva Etiopske pravoslavne crkve) tu su pokopani
Sylvia Pankhurst
, car Haile Selasije, ?lanovi carske obitelji i heroji borbe protiv Talijana.
Tu je i Menelikova stara carska pala?a koja je i dalje slu?beno sjedi?te vlade, preko puta nje nalazi se
Dvorana Afrika
(Africa Hall) iz
1964.
tu je osnovana
Organizacija afri?kog jedinstva
, nju su izgradili
jugoslavenski
građevinari.
U susjedstvu je Nacionalna Pala?a neko? znana kao Jubilarna Pala?a (građena za Srebrni jubilej cara Haile Selassie
1955.
) danas je slu?bena rezidencija predsjednika Etiopije.
Sjedi?te etiopske savezne policije
U neposrednoj blizini katedrale Presvetog Trojstva je zgrada Parlamenta s tornjem za sat, izgrađena je za vrijeme vladavine cara Haile Selasija. Preko puta parlamenta nalazi se
Dvorana Shengo
, izgrađena za vrijeme vojnog re?ima
Derg
Mengistu Haile Mariama
kao nova zgrada parlamenta. Dvorana Shengo je najve?a monta?na zgrada na svijetu, izgrađena je u
Finskoj
. Danas se koristi za velike skupove i priredbe. U istoj ?etvrti Piazza nalazi se
Kazali?te Hager Fikir
, najstarije kazali?te u Etiopiji.
Zgrada Etiopske radio televizije
U gradskoj ?etvrti Merkato gradi se najve?a tr?nica na otvorenom u Africi. tu se nalazi i velika
Anwar
d?amija
, najve?a d?amija u Etiopiji. U istoj ?etvrti je i rimokatoli?ka katedrala Svete obitelji. Nedaleko zra?ne luke Bole podignuta je crkva Spasitelje svijeta (Medhane Alem) druga po veli?ini u Africi.
Kazali?te Hager Fikir (travanj 2006)
?ivo sredi?te grada
Gospodarstvo Adis Abebe je raznovrsno, prema slu?benim statisti?kim podacima savezne vlade, oko 119.197 stanovnika radi u trgovini, 113.977 u industriji, 80.391 u ku?noj radinosti, 71.186 u gradskoj upravi, 50.538 u transportu i komunikaciji, 42.514 u obrazovanju, zdravstvu i socijalnim slu?bama, 32.685 u hoteljerstvu i ugostiteljstvu, a 16.602 u poljoprivredi.
Mnogi siroma?ni Etiopljani osobito oni iz osiroma?enih sela dolaze u Adis Abebu prosja?iti. U najnovije vrijeme vlada ?ini napore da smanji njihov broj, nastoja?i ih obrazovati i osigurati im radna mjesta. Unato? prosjacima Adis Abeba je relativno ?ist i siguran grad, s malim postotkom sitnog kriminala (d?eparenje i maloljetni?ke provale).
[11]
U novije vrijeme de?ava se bum izgradnje visokih zgrada, trgova?kih centara i spa hotela.
Na temelju preliminarnih rezultata popisa stanovni?tva iz
2007.
, Adis Abeba ima ukupno 2.738.248 stanovnika, od toga 1.304.518 mu?karaca i 1.433.730 ?ena.
[3]
U Adis Abebi ?ivi 22.9% svog gradskog stanovni?tva Etiopije, tu ?ive sve etiopske etni?ke grupe, jer je glavni grad, nema zabilje?enih međuetni?kih sukoba.
Najve?i dio stanovnika Adis Abebe su vjernici
Etiopske tevahedo crkve
(74.7%), potom slijede
Muslimani
(16.2%),
Protestanti
(7.8%),
Rimokatolici
(0.5%), dok su svi ostali 0.8%, slijedbenici nekih drugih vjera ( hinduizma, judaizma ili ne?eg drugog).
[3]
Sveu?ili?te Adis Abeba osnovano je
1950.
prvotno se zvalo
University College of Addis Abeba
,
1962.
je preimenovano u Sveu?ili?te Haile Selasije, kad je on darovao svoju pala?u Genete Leul sveu?ili?tu. Dana?nji naziv nosi od
1975.
Dana?nje sveu?ili?te ima ?est kampusa u Adis Abebi a sedmi u gradu
Debre Zeit
(oko 45 km od grada), Sveu?ili?te ima brojne podru?nice u mnogim gradovima diljem Etiopije.
Unutar Sveu?ili?ta djeluje Institut za etiopske studije i Etnografski muzej. Grad ima i brojne kvalitetne privatne fakultete; Admas College, Ethiopian Civil Service College i Unity University.
Adis Abeba ima subtropsku planinsku klimu, ukratko to je klima s blagim temperaturnim razlikama od 10 °C, ne?to poput vje?nog prolje?a na afri?ki na?in.
| Klimatolo?ki srednjaci za Adis Abeba
|
| mjesec
|
sij
|
velj
|
o?u
|
tra
|
svi
|
lip
|
srp
|
kol
|
ruj
|
lis
|
stu
|
pro
|
godina
|
| srednji maksimum,
°C
|
28
|
30
|
29
|
31
|
33
|
34
|
31
|
29
|
27
|
33
|
27
|
28
|
34
|
| srednja dnevna temperatura,
°C
|
24
|
24
|
25
|
25
|
25
|
23
|
21
|
21
|
22
|
24
|
23
|
23
|
23
|
| srednji minimum,
°C
|
6
|
8
|
9
|
10
|
10
|
9
|
10
|
10
|
9
|
7
|
6
|
5
|
8
|
| oborine,
mm
|
13
|
38
|
66
|
86
|
86
|
137
|
279
|
300
|
191
|
20
|
15
|
5
|
1.236
|
| Izvor: BBC Weather,
[12]
podaci za
1999.
|
Javni gradski prijevoz je kaoti?an i slabo organiziran, odvija se autobusima i plavo i bijelim taksijima. Posebnost Adis Abebe su minibus taksiji za najmanje dvanaest osoba, s dvoje slu?benika; voza?em i weyalom koji je zadu?en za naplatu i dogovor o vo?nji.
Adis Abeba ima novu međunarodnu
zra?nu luku
Bole (
IATA
: ADD,
ICAO
: HAAB), otvorenu
2003.
Ona je i sjedi?te doma?eg zra?nog prijevoznika
Ethiopian Airlines
.
[13]
Stara zra?na luka Lideta u zapadnom dijelu grada danas se uglavnom koristi za manje zrakoplove i helikoptere.
Jedna od zanimljivosti grada je i mala ?eljezni?ka stanica izgrađena za prugu
D?iibuti
- Adis Abeba u slikovitom stilu francuskih kolodvora
19. stolje?a
-
Ulica u Adis Abebi
-
Pogled iz Hotela Sheraton na grad
-
Sveu?ili?te Adis Abeba
-
Pogled na Adis Abebu
-
Ulica Churchill
-
Zgrada etiopske elektre
-
Etiopska komercijalna banka
-
Pogled iz zraka na Adis Abebu
-
Hotel Taytu
-
Stadion Adis Abeba
- Nikos Papatakis, (
1918.
-) Gr?ki filmski redatelj
- Meseret Defar
, (
1983.
-) etiopska atleti?arka, olimpijska pobjednica u utrci na 5000 m iz
Atene 2004.
i svjetska rekorderka u utrci na 5000 m (
Zlatna liga Oslo 2007.
)
- Liya Kebede, (1978.-) etiopski supermodel
- Noah Samara, izvr?ni direktor kompanije Worldspace
- Tilahun Gessesse, poznati etiopski pjeva?
- Asrat Woldeyes, kirurg/profesor i osniva? stranke AAPO
- Haile Gebrselassie
(1973), etiopski trka? na srednje i duge pruge, olimpijski pobjednik iz
Atlante 1996.
i
Sydneya 2000.
na 10000 m.
- ↑
[1]
[
neaktivna poveznica
]
- ↑
Central Statistical Agency of Ethiopia, Census 2007.,pdf
(PDF)
. Ina?ica
izvorne stranice
(PDF)
arhivirana 5. prosinca 2012
. Pristupljeno 16. travnja 2010.
- ↑
a
b
c
Central Statistical Agency of Ethiopia, Census 2007.,pdf
(PDF)
. Ina?ica
izvorne stranice
(PDF)
arhivirana 5. prosinca 2012
. Pristupljeno 16. travnja 2010.
- ↑
Arhivirana kopija
. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 24. travnja 2012
. Pristupljeno 17. travnja 2010.
CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu (
link
)
- ↑
[Richard Pankhurst: The Ethiopians: A History (Peoples of Africa), Wiley-Blackwell, 2001.,
ISBN
0631224939
, str. 195]
- ↑
Ivan Celmi?: SJE?ANJE NA GRADNJU LUKE LATAKIJA U SIRIJI, ?asopis Građevinar, str. 8
(PDF)
. Ina?ica
izvorne stranice
(PDF)
arhivirana 12. prosinca 2007
. Pristupljeno 17. travnja 2010.
- ↑
African tribe from Ethiopia populated rest of the world
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 12. svibnja 2009. (
Wayback Machine
).
- ↑
Humans Moved From Africa Across Globe, DNA Study Says
- ↑
Around the world from Addis Ababa
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 25. velja?e 2008. (
Wayback Machine
)
- ↑
Addis Ababa city administration
. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 7. o?ujka 2012
. Pristupljeno 17. travnja 2010.
- ↑
Overseas Security Advisory Council - Ethiopia 2007 Crime and Safety Report
.
- ↑
Average Conditions Addis Ababa, Ethiopia
- ↑
Company Profile
. Ina?ica
izvorne stranice
arhivirana 5. listopada 2012
. Pristupljeno 17. travnja 2010.
Vodi?:
Addis Ababa
na
Wikivoyageu