?upan , u suvremenom smislu, politi?ka je funkcija u Republici Hrvatskoj , a predstavlja nositelja izvr?ne vlasti u ?upaniji . U povijesnom smislu, ?upan, odnosno veliki ?upan, ozna?ava visokog du?nosnika koji se nalazio na ?elu teritorijalno-organizacijskih jedinica u Hrvatskoj - ?upanija . Funkcija ?upana pojavljuje se i u mađarskoj tradiciji. U Republici Sloveniji , slovenski izraz ?upan odgovara hrvatskom izrazu gradona?elnik , odnosno ozna?ava ?elnika jedinice lokalne samouprave. Doslovni prijevod na strane jezike nije mogu? pa se upotrebljava najbli?i mogu?i pojam ( engleski : county prefect ; francuski : prefet ; talijanski : prefetto/presidente regionale ; njema?ki : Bezirkhauptmann , Landrat ).

Povijesni razvoj [ uredi | uredi kod ]

Naziv ?upan prvi se puta spominje u ranom srednjem vijeku , a ozna?avao je visokog du?nosnika koji je bio ili na ?elu ?upanije ili neposredno vezan uz vladara i dvor. Kao ?elnik ?upanije najva?nije je bila njegova sudska funkcija , dok nije posve jasna uloga ?upana koji je bio neposredno bio vezan uz vladara (u 9. stolje?u bio je odmah iza vladara, dok u 10. stolje?u tu du?nost preuzima ban ). ^[1] Naziv je vrlo vjerojatno slavenskog podrijetla, a prvotno je zacijelo ozna?avao rodovskog starje?inu ?upe kao rodovske zajednice. U ranom srednjem vijeku bilje?i se i na drugim ju?noslavenskim podru?jima od Slovenije do Srbije i Crne Gore .

U kasnijim razdobljima naziv ?upan odnosno veliki ?upan ozna?ava isklju?ivo du?nosnika na ?elu upravno-teritorijalne jedinice. ^[1] ?upanije su u osnovi bile vi?e sudske teritorijalno-organizacijske jedinice negoli upravne, jer su upravne poslove vr?ili sudski organi kao izvr?ni organi bana i Sabora. Ono ?to je spadalo u nadle?nost velikih ?upana koji su bili na ?elu ?upanije, i ?upanijskim slu?benicima, bilo je vr?enje sudskih funkcija. Svi poslovi ?upanije izvan sudskih ?inili su njezinu izvr?nu funkciju. Sabor je oduvijek rje?avao, vladao i upravljao zajedno s banom snagama ?upanije konzultiraju?i se međusobno u svim pitanjima javnog interesa, uprave, vojske i financija u tim ?upanijama. Kralj nije imenovao velike ?upane. U zagreba?koj i kri?eva?koj ?upaniji velikog je ?upana zapravo imenovao ban, jer je viceban, kojega je on prilikom instalacije birao, bio ujedno i veliki ?upan tih ?upanija. U vara?dinskoj su ?upaniji pak 1607. ? 1845. nasljedni veliki ?upani bili grofovi Erdody . To nije bitno mijenjalo status te ?upanije prema Saboru, jer su veliki ?upani po svojoj zakletvi bili u prvom redu sudski organi. Veliki ?upani su također imenovali vice?upana uz suglasnost ?upanijske skup?tine, vr?ili su nadzor nad njegovim radom, te radom plemi?kih sudaca i podsudaca, određivali su mjere radi pospje?ivanje rada sudstva, sazivali ?upanijske skup?tine i dr. Sve to nije bilo u protivnosti s nadle?nostima bana i Sabora jer se veliki ?upan ponajprije morao brinuti za ?uvanje zakonitosti i izvr?avanje saborskih i banskih odluka. Ban je 1715. izgubio pravo imenovanja velikog ?upana zagreba?kog i kri?eva?kog (vara?dinska je ?upanija ionako bila nasljedna) i to je pravo vra?eno kralju. Viceban je time izgubio na ugledu jer je prestao istodobno biti veliki ?upan zagreba?ki i kri?eva?ki. Vice?upani su sudili u građanskom i kaznenom postupku. U građanskom postupku bili su ovla?teni suditi u sporovima okupacije oranica, livada i ?uma ako sporna povr?ina nije bila ve?a od deset jutara, likvidnih dugova i zalo?nog prava , ako vrijednost duga ili zaloga nije bila manja od 25, a ve?a od 50 florena. U kaznenom postupku vice?upani su imali ius gladii tj. pravo kaznene sudbenosti pa su bili nadle?ni suditi zbog nasilja neplemi?a i plemi?a jednoselaca te zbog obe??a??enja. U vara?dinskoj ?upaniji sudili su i zbog svakog razbojstva, ?to je kasnije pro?ireno i na ostale ?upanije, zatim zbog krivotvorenja novca i nepravilnog mijenjanja novca, zbog izvoza robe ?iji je izvoz zabranio Sabor, zbog bijega kmeta sa svoga seli?ta i napokon vr?ili su istra?ni postupak za sve prijestupe i zlo?ine za koje je bio nadle?an Banski oktavalni sud.

Kad su 1745. oformljene viroviti?ka, srijemska i po?e?ka ?upanija (tzv. slavonske ?upanije; zagreba?ka, kri?eva?ka, vara?dinska smatraju se od 16. st. "hrvatskim" ?upanijama, iako su prije toga one predstavljale nukleus srednjovjekovne Slavonije); one su uređene prema ugarskom uzoru, njihove je velike ?upane imenovao kralj i one su direktno slale zastupnike na zajedni?ki sabor. 1756. preuređene su i ostale tri ?upanije. Utjecaj bana i Sabora na njih se smanjio. Velikog ?upana imenovao je i pla?ao kralj, a ostali ?upanijski slu?benici birali su se svake tre?e godine iz redova plemi?a u ?upanijskim skup?tinama na prijedlog velikog ?upana. To se zvalo restauracija. ^{[2] [3]}

Funkcija ?upana pojavljuje se i u mađarskoj tradiciji. ^[1]

Razvoj funkcije u Republici Hrvatskoj [ uredi | uredi kod ]

Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. godine ?upanije su određene kao jedinice lokalne uprave i samouprave. ^[4] ?upanijski sustav uveden je 1993. godine, ?emu je prethodilo dono?enje Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, ^[5] Zakona o podru?jima ?upanija, gradova i op?ina u Republici Hrvatskoj te provedba prvih lokalnih izbora 1993. godine. ^[6] Tijekom 1990-ih uloga ?upana bila je dvojaka ? istovremeno je bio ?elnik ?upanije (samoupravni djelokrug) te ?upanijskih ureda kao tijela dr?avne uprave (upravni djelokrug). ?upana je birala ?upanijska skup?tina ve?inom glasova svih ?lanova, dok je izbor ?upana potvrđivao Predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske . Ako je Predsjednik Republike odbio potvrditi izbor ?upana, ?upanijska skup?tina bila je du?na u roku od 14 dana izabrati drugog ?upana, a ako Predsjednik Republike ponovno ne bi potvrdio izbor ?upana, sam bi imenovao ?upana te ?upanije. ^[5] Takve odredbe bile su posljedica centraliziranog dr?avnog sustava.

Krajem 1990-ih dolazi do razdvajanje uprave od samoupravne uloge ?upana, pa ?upan postaje ?elnik tijela dr?avne uprave na podru?ju ?upanije koji vr?i nadzor zakonitosti rada i akata jedinica lokalne samouprave, a kojeg imenuje Predsjednik Republike, dok je ?upanijski na?elnik postao nositeljem izvr?ne vlasti u ?upaniji te obavljao dodijeljene poslove iz samoupravnog djelokruga ?upanije ^[7] (taj sustav nije nikad primijenjen).

Ustavnim promjenama 2001. godine nastavljen je postupak k stvaranju boljih pretpostavki za razvoj lokalne samouprave, odnosno njezinu sve ve?em osamostaljivanju (decentraliziranje). ^[6] ?upanija postaje jedinica podru?ne (regionalne) samouprave, a ?upan se od 2008. bira na neposrednim izborima i obna?a izvr?nu vlast u jedinicama podru?ne (regionalne) samouprave (?upanije); dok nadzor zakonitosti i dekoncentrirane ovlasti sredi?njih tijela prelazi u ruke, od Vlade imenovanog, pro?elnika Ureda dr?avne uprave koji se ustanovljuju u svakoj ?upaniji umjesto nekada?njih ?upanijskih ureda. ^[8]

Izbori i funkcije ?upana u Republici Hrvatskoj [ uredi | uredi kod ]

?upan je izvr?no tijelo ?upanije.

?upan i zamjenici ?upana biraju se na neposrednim izborima na vrijeme od ?etiri godine. Redoviti izbori ?upana odr?avaju se svake ?etvrte godine, istodobno s izborima za ?lanove predstavni?kih tijela jedinica lokalne i podru?ne (regionalne) samouprave. Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske. Mandat ?upana i njihovih zamjenika mo?e prestati i prije isteka ?etverogodi?njeg mandata, pa se u tom slu?aju provode prijevremeni izbori. ?upani se biraju ve?inskim izbornim sustavom u kojem cijelo podru?je ?upanije ?ini jednu izbornu jedinicu. Za ?upana je izabran kandidat koji na izborima dobije vi?e od 50% glasova bira?a koji su glasovali (prvi krug izbora). Ako niti jedan kandidat ne dobije ve?inu glasova u prvom krugu izbora, odr?avaju se ponovljeni izbori (drugi krug izbora) ?etrnaesti dan nakon dana odr?avanja prvoga kruga izbora. U drugom krugu izbora sudjeluju dva kandidata s najvi?e glasova u prvom krugu izbora. U drugom krugu izbora izabran je kandidat koji dobije ve?i broj glasova bira?a koji su glasovali. ^[9]

?upan zastupa ?upaniju. ?upan: ^[10]

• priprema prijedloge op?ih akata,
• izvr?ava ili osigurava izvr?avanje op?ih akata predstavni?kog tijela (?upanijske skup?tine),
• usmjerava djelovanje upravnih tijela ?upanije u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad,
• upravlja nekretninama i pokretninama u vlasni?tvu ?upanije kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom,
• odlu?uje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina ?upanije ?ija pojedina?na vrijednostne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlu?uje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najvi?e do 1.000.000 (jedan milijun) kuna, te ako je stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina planirano u prora?unu, a stjecanje i otuđivanje pokretnina i nekretnina provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
• obavlja i druge poslove utvrđene statutom.

Odgovoran je sredi?njim tijelima dr?avne uprave za obavljanje poslova dr?avne uprave prenijetih u djelokrug tijela ?upanije.

Aktualni popis ?upana hrvatskih ?upanija [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Dodatak:Popis ?upana hrvatskih ?upanija

Nakon provedenih lokalnih izbora 2009. godine, na kojima su građani po prvi puta neposredno birali ?upane i njihove zamjenike, od ukupno 20 ?upana i gradona?elnika Grada Zagreba (koji ima polo?aj ?upana), po strana?koj pripadnosti, deset ?upana je iz redova HDZ -a, pet iz redova SDP , tri iz redova HSS , dok po jednog ?upana imaju IDS , HDSSB i HNS .

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• Zakon o lokalnoj i podru?noj (regionalnoj) samoupravi ^{[ neaktivna poveznica ]} ( PDF )
• Zakon o izborima op?inskih na?elnika, gradona?elnika, ?upana i gradona?elnika Grada Zagreba
• Franjo Smiljani?, "O polo?aju i funkciji ?upana u hrvatskim srednjovjekovnim vrelima od 9. do 16. stolje?a", Povijesni prilozi 33., 33.-102. (2007)