?ume mangrova
su
?ume
stabala raznih vrsta mangrova, koje su vrlo otporne na
sol
morske vode, a rastu u obalnim podru?jima koja zahva?aju
plime i oseke
.
Zbog vrlo ekstremnih uvjeta koji vladaju u podru?jima koju zahva?aju plime i oseke, u ?umama mangrova su se razvile ne ba? raznovrsne ali zato vrlo produktivne zajednice visoko specijaliziranih ?ivih bi?a. Razgranato
korijenje
mangrova kao i
sedimenti
koji se skupljaju između korijenja su ?ivotni prostor i kolijevke za razvoj mnogobrojnih vrsta. To su va?na mjesta za
mrije?tenje
i odrastanje mnogih vrsta
riba
i
rakova
od kojih ?e neki kasnije nastanjivati
koraljne grebene
ili druge
ekosustave
obalnih voda. Najve?e rasprostranjenosti ?uma mangrova su podru?ja
estuarija
velikih rijeka u toplim podru?jima s puno
ki?e
. Du? obala s
aridnom klimom
, na
koraljnim otocima
i na sjevernim i ju?nim zavr?ecima
suptropskih
podru?ja razvili su se ni?i, grmoliki oblici mangrova.
Brojne "proizvode" ekosustava ?uma mangrove ljudi skupljaju i koriste (neke vrste
rakova
i
?koljki
). Osim toga, ovi su sustavi od iznimne va?nosti za obnovu
ribljeg
fonda kao i drugih oblika ?ivota u
moru
. Pored toga, ?ume mangrova daju i određenu za?titu od
erozije
obala.
Na primjeru zadnjeg razornog
tsunamija
pokazalo se, da su ljudska naselja u podru?jima cjelovitih (neo?te?enih ljudskim utjecajem) ?uma mangrova zna?ajno manje stradala od onih, gdje tih ?uma vi?e nema.
?ume mangrova su u velikim dijelovima svijeta ugro?ene postavljanjem i sve ve?im ?irenjem "bazena" za intenzivni, industrijski uzgoj raznih vrsta
kozica
. Sljede?i problem predstavlja zagađenje
naftom
(
Panama
,
Perzijski zaljev
), ali i isu?ivanje podru?ja gdje rastu ?ume mangrova radi gradnje novih naselja u obalnim podru?jima. U zadnje se vrijeme ponovo po?umljavaju podru?ja na kojima su nekada postojale te ?ume (
Vijetnam
,
Tajland
,
Indija
,
Filipini
). Usprkos tim naporima i dalje se uni?tavaju ?ume mangrova. U zadnjih 20 godina povr?ine pod tim ?umama smanjene su za oko 25%.