Gjirokastra
,
Gjirokaster
ili
Gjinokaster
[1]
(đirokastra;
gr?.
Αργυρ?καστρο(ν)
, latini?no:
Argyrokastro
ili
Argyrokastron
;
tal.
Argirocastro
;
tur.
Ergiri
), grad u ju?noj
Albaniji
, sjedi?te
Gjirokastrskoga distrikta
i
Gjirokastrskoga okruga
.
Grad ima oko 43.000 stanovnika, uklju?uju?i i brojnu
gr?ku
zajednicu. Ovaj je stari grad upisan na listu
Svjetske ba?tine
kao ?rijedak primjer dobro sa?uvanog otomanskog grada, koji su sagradili veleposjednici”.
Pogled s tvrđave
Gjirokastra je stari grad s tragovima ljudske naseljenosti koja datira unazad do
prvog stolje?a pr. Kr.
Nalazi se na padinama planine
Mali i Gjere
(??iroka planina”). Grad je vjerojatno osnovan negdje u
12. stolje?u
oko tvrđave na brdu. Pod vladavinom
Bizanta
, razvio se u glavni trgova?ki centar poznat kao Argyropolis (?Srebrni grad”) ili Argyrokastron (?Srebrni zamak”). Bio je dio
Epirske Despotovine
u
14. stolje?u
, prije nego ?to je
1417.
pre?ao u
otomanske
ruke. Godine
1811.
zauzeo ga je
Ali pa?a
, a u kasnom
19. stolje?u
postao je sredi?te otpora turskoj vladavini.
Skup?tina u Gjirokastri
, klju?ni događaj albanskog oslobodila?kog pokreta, odr?ana je u ovom gradu
1880.
godine.
Godine
1914.
Jorgos Hristakis Zografos
, biv?i ministar vanjskih poslova
Gr?ke
, objavio je u Gjirokastri stvaranje samostalne dr?ave
Sjeverni Epir
, koji su ve?inom naseljavali Grci. Gjirokastra je progla?ena glavnim gradom samostalne dr?ave, iako je nastupaju?i
Prvi svjetski rat
uni?tio dr?avu, koju su osvojile
francuske
trupe, da bi je kasnije poklonile Albaniji,
1918.
godine.
Za vrijeme
balkanskih ratova
,
Prvog svjetskog rata
i
Drugog svjetskog rata
, Gjirokastru su u raznim prilikama osvajali
Italija
,
Gr?ka
i
Njema?ka
prije nego ?to je vra?ena pod stalnu albansku kontrolu
1944.
Poslijeratni
komunisti?ki
re?im razvio je grad kao industrijski i trgova?ki centar i dodijelio mu status ?grada muzeja” zahvaljuju?i ?injenici da je on bio rodno mjesto diktatora
Envera Hoxhe
. Gjirokastra je pretrpjela te?ku ekonomsku krizu po okon?anju komunisti?ke vladavine
1991.
Naro?ito ju je
1997.
pogodio kolaps globalne "
piramide sre?e
", koji je destabilizirao cjelokupno
albansko gospodarstvo
. U gradu je do?lo do nasilnih antivladinih prosvjeda;
16. prosinca
1997.
godine Hoxhinu rodnu ku?u dignuli su u zrak nepoznati antikomunisti?ki napada?i. Stanovni?tvo grada je opalo od
1990-ih
, a mnogi su se Grci odselili u
Gr?ku
. Međutim, jo? uvijek je zna?ajna njihova prisutnost u gradu, kao i njihov velik kulturni utjecaj.
Kultura i zanimljivosti
[
uredi
|
uredi kod
]
Mnoge ku?e u Gjirokastri odlikuje karakteristi?an lokalni stil zbog kojega je grad stekao naziv ?kamenog grada”, jer ve?ina starih ku?a ima krovove prekrivene kamenim plo?ama. Zbog va?nosti Gjirokastre u komunisti?kom re?imu, njezin je gradski centar sa?uvan od drasti?nog mijenjanja i ru?enja koji su pogodili druge gradove u Albaniji, ali njegov status ?grada muzeja” na?alost nije u potpunosti sa?uvao stari grad. Mnoge povijesne zgrade su oronule, i jo? se malo ?ini na njihovoj obnovi.
Tvrđava dominira gradom i nadgleda strate?ki va?an put du? rije?ne doline. Otvorena je za posjetitelje i u njoj se nalazi vojni muzej u kojem je izlo?eno zaplijenjeno oru?je i predmeti iz doba komunisti?kog otpora protiv njema?ke okupacije.
Gjirokastra ima i stari
bazar
koji je izvorno sagrađen u 17. stolje?u, ali je renoviran u 19. stolje?u nakon po?ara. Danas u Gjirokastri ima preko 20
muzeja
, a u njemu se odr?ava i Festival narodne glazbe.
Kada je grad prvi put nominiran za upis na listu Svjetske ba?tine
1988.
godine, stru?njacima je zasmetao veliki broj modernih građevina koje su remetile izgled starog grada. Povijesna je jezgra kona?no upisana na popis
2005.
godine, 15 godina poslije prve nominacije.
-
Sat-kula na tvrđavi
-
-
D?amija na
pazaru
iz 1757. (jedina sa?uvana u gradu)
-
Tradicionalna ku?a
-
Gjirokastra je glavni grad
Gjirokasterskog okruga
, jednog od 12
okruga u Albaniji
. On je prete?ito trgova?ko sredi?te s ne?to industrije, uglavnom prehrambene, ko?ne i tekstilne.