?a?a absinta
, izvorno
L'Absinthe
(
francuski
za
absint
) ili
Ispija?i absinta
, je slavno
ulje na platnu
koje je naslikao
Edgar Degas
. Neki od prvih naziva slike bili su:
Skica francuskog Cafea
, ili
Figure u Cafeu
, no Degas je
1893.
god. promijenio naziv u
L’Absinthe
(ime po kojem je poznata do danas). Slika se nalazi u muzeju
d'Orsay
u
Parizu
.
Nasllikana je
1876.
god., a prikazuje dvije figure, mu?karca i ?enu, koji sjede od sredi?ta prema desnom dijelu slike. Mu?karac nosi ?e?ir, gleda desno izvan platna, dok formalno odjevena ?ena, također sa ?e?irom gleda odsutno prema dolje. ?a?a pomenute zelenkaste teku?ine stoji na stolu ispred njih. Slika zapravo predstavlja jako izre?enu socijalnu otuđenost osoba u brzorazvijaju?em Parizu.
?ena na slici je glumica
Ellen Andree
, a mu?karac,
Marcellin Desboutin
, bio je
slikar
,
grafi?ar
i u isto vrijeme, poznati pari?ki
boem
. Cafe ispred kojeg se nalaze je kasnije prepoznat kao Cafe de la Nouvelle-Athenes u
Parizu
.
Manetov
portret Marcellina Desboutinsa iz 1875. god. (Museu de Arte de
Sao Paulo
).
Nakon ?to je 1876. god. prvi put izlo?ena, do?ivjela je napad kritike koji su je nazvali ru?nom i neumjesnom. Smje?tena je u skladi?te do izlo?be 1892. god. kada je skinuta s blind-rama. Ponovno je izlo?ena 1893. god. u
Engleskoj
, sada pod nazivom “L'Absinthe”, i ondje je izazvala kontroverze. Egleska kritika je prikazane likove smatrala ?okantno poni?enima i neumjesno odjevenima. Mnogi od njih, kao ?to su
William Blake Richmond
i
Walter Crane
, su sliku smatrali ?amarom op?em moralu, ?to je bilo u skladu s viktorijanskim shva?anjem francuske umjetnosti. Drugi su koristili sliku kao lo? primjer ispijanja absinta i
francuske umjetnosti
. Tako je spisatelj
George Moore
opisao ?enu sa slike:
“Koja
kurva
!” Dodao je, “pri?a nije ugodna, ali je odgojna.”
Pablo Picasso
je slici dao svojevrsno priznanje 1901. god., na po?etku svoje ?Plave faze“, naslikav?i
Ispija?e absinta
, ulje na platnu koje je sada u muzeju
Ermita?
u
Sankt-Peterburgu
. Sli?nu odu dao je i ameri?ki slikar
Edward Hopper
svojom slikom
Automat
iz 1927. god.
"?elim biti klasi?ni slikar modernog ?ivota"
, rekao je Edgar Degas pojasniv?i svoje te?nje na ovoj slici. Mo?emo re?i da je uspio prikazati razvoj francuskih
kafea
u drugoj polovici 19. stolje?a, ali i
alkoholizam
koji je harao popularnim mjestima i u pari?kom dobrostoje?em stale?u kojem su pripadali i neki slikari. Tema koja odzvanja djela
Maupassanta
ili
Zole
(
Jazbina
).
Poruka je nagla?ena svakim elementom
likovne kompozicije
. Degas inovativno koristi
perspektivu
, ali i smje?taj likova koje je namjerno asimetri?no uokvirio ?ime je ?elio naglasiti izoliranost likova. Na ovo je vjerojatno utjecao i razvoj
fotografije
(koju je Degas uveliko koristio), ali se mo?e prona?i i na mnogim drugim njegovim slikama:
Trkali?te
(1876.), ili
Arabeska
(
pastel
, 1876.) itd. (obje se danas nalaze u Musee d'Orsay).
Degas dakle ?ini odmak u tradicijskom prikazivanju teme zanemaruju?i konvencije
?anra
u potpunosti (za razliku od
Courbeta
nekoliko godina ranije).
- Barnaby Conrad III.;
Absinthe History in a Bottle
, 1988., Chronicle books.
ISBN
0-8118-1650-8
str. 43. ? 50.
- Phil Baker,
The Book of Absinthe: A Cultural History
, 2001., Grove Press books.
ISBN
0-8021-3993-0
str. 121. ? 124.
- Green Fairy: The symbol of liberte
? Analiza slike
L'Absinthe
kao primjera “nervoznog straha da ?e dekadentni ?ivot s kontinenta sti?i do britanskih otoka.”