?iril i Metod

?iril i Metod
Rođen	826. / 827. i 815. ; Solun
Preminuo	14. velja?e 869. i 6. travnja 885. ;
Kanoniziran	Rimokatoli?ka Crkva ; Pravoslavna Crkva ; Anglikanska Crkva ; Luteranska Crkva
Spomendan	14. velja?e u katoli?anstvu, anglikanstvu i luteranizmu ; 11. svibnja u pravoslavlju
	Portal o kr??anstvu

Sveti ?iril ( gr?. : Κ?ριλλο? ; 826. / 827. ? 14. velja?e 869. ) i Sveti Metod ( gr?ki : Μεθ?διο? ; 815. ? 6. travnja 885. ), kr??anski misionari i sveci .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Bra?a ?iril (pravo ime Konstantin, ime ?iril uzeo je nakon zaređenja) i Metod, obojica su rođena u Solunu . Poznati su i kao Solunska bra?a, Sveta bra?a i slavenski apostoli. Njihov otac Lav bio je visoki bizantski vojni zapovjednik (drungar). Najraniju mladost proveli su u Solunu koji je u to vrijeme bio posve okru?en Slavenima . Metod je postao upravitelj jedne arhontije u isto?noj Makedoniji , dok je ?iril, odgojen na carskom dvoru, nakon zavr?enih filozofskih i teolo?kih studija bio postavljen za bibliotekara Svete Sofije u Carigradu i u?itelja filozofije na carigradskoj visokoj ?koli.

Godine 851. ?iril je postao ?lan bizantskog poslanstva arapskom kalifu u Samari, a 856. u doba politi?kih i crkvenih trzavica Metod je napustio svoj polo?aj arhonta i povukao se u samostan na Olimpu u Maloj Aziji . Malo kasnije za njim je do?ao i ?iril. Po nalogu bizantskog cara Mihaela III. , 860. oba brata su oti?la kao misionari među tursko-tatarske Hazare u ju?noj Rusiji .

Neposredno nakon povratka iz Rusije anga?irani su za novu misiju kod Slavena. Naime, 862. poslanstvo moravskog kneza Rastislava od cara Mihaela III. zatra?ilo je biskupa i sve?enike koji ?e propovijedati na slavenskom jeziku kr??ansku vjeru . Zadatak je bio velik i delikatan. Na podru?jima prostrane Rastislavljeve dr?ave ?irili su kr??anstvo ve? od po?etka 9. stolje?a njema?ki sve?enici iz regensbur?ke i pasaunske dijeceze. Rastislav, boje?i se njihovog politi?kog utjecaja, tra?i u Bizantu oslonac protiv kralja Ludviga Njema?kog , ispod ?ije se vlasti ogor?enom borbom istrgao. Rastisavljeva koncepcija i?la je za tim da samostalna moravska crkva s doma?im klerom i vlastitim liturgijskim jezikom postane brana svakom stranom utjecaju.

Bizant je donekle udovoljio Rastislavovoj ?elji i poslao mu ?irila i Metoda. Bra?a su se za ovaj posao ozbiljno spremili; ?iril je sastavio prvo slavensko pismo ( glagoljicu ) i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna (koji su od djetinjstva dobro znali) preveli su najnu?nije crkvene knjige. Na taj su na?in stvorili prvi slavenski knji?evni jezik i postavili temelje slavenskoj knji?evnosti. Godine 863. bra?a kre?u na put i sti?u 864. knezu Rastislavu koji ih je gostoljubivo primio, ali uspjeh njihove misije, mnogobrojni u?enici i narodne simpatije izazivaju reakciju njema?kog klera. Protiv slavenskih misionara po?inje borba njema?kog sve?enstva. Glavni argument protivnika slavenske liturgije bila je tzv. trojezi?na teorija prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se mogu vr?iti vjerski obredi: hebrejski , gr?ki i latinski .

Nakon trogodi?njeg boravka u Moravskoj bra?a polaze na put kako bi biskup zaredio Metoda i nove slavenske sve?enike. Do?av?i u Panoniju neko vrijeme su se zadr?ali na dvoru kneza Kocelja kako bi ga upoznali sa svojim radom na slavenskoj crkvenoj knjizi. Stekav?i i tu mnogo u?enika polaze u Veneciju gdje su morali voditi o?tru polemiku s tamo?njim "trojezi?njacima" . Odatle ne kre?u za Carigrad, gdje je car Mihael III., a vlast preuzeo Vasilije Makedonski , ve? odlaze u Rim . Papa Hadrijan II. vidi u slavenskim misionarima dobre pomaga?e u borbi protiv osiljenih i neposlu?nih njema?kih nadbiskupa i njihova suverena te ih prima sve?ano. U Rimu se ?iril razboli i uskoro kao redovnik umire u Rimu (sahranjen je u crkvi sv. Klementa, gdje je i danas sa?uvan njegov grob). Hadrijan je odobrio slavensku slu?bu, a Metoda poslao 869. knezu Kocelju, ?ak ga prilikom njegovog drugog boravka u Rimu posvetio za panonskog nadbiskupa. Time je zapadni Ilirik trebao biti izdvojen iz jurisdikcije salzbur?kog nadbiskupa i podvrgnut izravno Rimu.

?im je Metod do?ao u Panoniju, njema?ki ga sve?enici napadaju kao heretika , a kada je stigao u Moravsku (gdje je Rastislava zbacio njegov sinovac, njitranski knez Slavopuk) njema?ki biskupi pozivaju Metoda na svoju sinodu, osuđuju ga i bacaju u tamnicu, gdje je ostao 2,5 godine. Godine 873. Metod je na papin nalog pu?ten iz tamnice, ali je slavenska liturgija zabranjena. Kako je Metod ipak nastavio svoju djelatnost te se slavensko bogoslu?lje sve vi?e ?irilo po Moravskoj podignuta je protiv njega optu?nica u Rimu. Metod je 879. pozvan pred papu da se opravda. Papa Ivan VIII. , nastoje?i da ne o?teti rimske pozicije u Moravskoj i ostaju?i kod odluka svojega prethodnika Hadrijana, potvrdio je slavensko bogoslu?lje bulom Industriae tuae iz 880. godine. ^[2] Isto je u?inio i 882. carigradski patrijarh Focije koji se u to doba bio pomirio s papom.

Metod prevodi u Moravskoj na slavenski jezik Bibliju . Nakon njegove smrti u Moravskoj je zabranjena slavenska liturgija, a knez Svatopluk je prognao njegove u?enike. Neki od njih prodani su u ropstvo , a neki su se uspjeli skloniti u Bugarsku , Makedoniju , Ra?ku i primorsku Hrvatsku gdje su nastavili svoj rad. Prijevodom liturgijskih i biblijskih knjiga udarili su ?iril i Metod temelje slavenskoj pismenosti.