Pravo Europske unije
, naziva se jo? i
europsko pravo
, ?ini ukupnost svih propisa va?e?ih u okviru
Europske unije
.
Izvori europskog prava
[
uredi
|
uredi kod
]
Hijerarhijski gledano, pravo EU uobi?ajeno se dijeli na primarno i sekundarno. Primarno pravo u pravnom sustavu EU najvi?eg je ranga, a sve ostale pravne norme temelje se i podređene su normama primarnoga prava.
Primarno pravo
?ine osniva?ki ugovori i op?a na?ela prava. Tu su uklju?eni i svi dodaci, protokoli, konvencije i izjave uz pojedine ugovore.
Sekundarno pravo
?ine pravni akti institucije EU i međunarodni sporazumi kojima se uređuju međusobni odnosi EU i drugih međunarodnih organizacija ili tre?ih dr?ava.
U izvore prava EU valja ubrojiti i sudsku praksu
Europskoga suda
.
Ukupnost pravnih propisa Europske unije skupno se naziva
acquis communautaire
(pravna ste?evina EU), a podjeljen je na 35 poglavlja za potrebe pregovora o pristupanju (u pregovorima za peto pro?irenje EU bio je podjeljen na 31 poglavlje).
Kada se govori o ugovorima o osnivanju (osniva?ki ugovori) misli se na sve
međunarodne ugovore
kojima su osnovane
Europske zajednice
i
Europska unija
i na kojima se temelje njihove ovlasti. Tim pojmom obuhva?eni su i sporazumi, odnosno ugovori kojma se mijenjaju i/ili dopunjuju osniva?ki ugovori. Tu spadaju jo? i svi ugovori o pristupanju.
Iako se o ugovorima govori u mno?ini, formalnopravno postoji samo jedan Ugovor - Ugovor o Europskoj uniji (poznatiji kao
Ugovor iz Maastrichta
), ?iji su sastavni dijelovi Ugovor o Europskoj zajednici i Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju (tzv.
Rimski ugovori
) te odredbe kojima se reguliraju nadle?nosti iz drugog i tre?eg stupa EU.
Osniva?ki ugovori su:
- Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i ?elik
(
Pari?ki ugovor
) iz
1951.
- Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici
(
Rimski ugovor
) iz
1957.
- Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju
(
Rimski ugovor
) iz
1957.
- Ugovor o spajanju
iz
1965.
- Jedinstveni europski akt
iz
1987.
- Ugovor o Europskoj uniji
(
Ugovor iz Maastrichta
) iz
1992.
- Ugovor iz Amsterdama
iz
1997.
- Ugovor iz Nice
iz
2001.
- Lisabonski ugovor
iz 2007.
- svi ugovori o pristupanju u ?lanstvo:
- s
Danskom
,
Irskom
i
Velikom Britanijom
iz
1972.
- s
Gr?kom
iz
1979.
- s
Portugalom
i
?panjolskom
iz
1985.
- s
Austrijom
,
Finskom
i
?vedskom
iz
1994.
- s
Ciprom
,
?e?kom
,
Estonijom
,
Latvijom
,
Litvom
,
Mađarskom
,
Maltom
,
Poljskom
,
Slova?kom
i
Slovenijom
iz
2003.
- s
Bugarskom
i
Rumunjskom
iz
2005.
- s
Hrvatskom
iz
2011.
Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i ?elik (Pari?ki ugovor) bio je jedan od izvora primarnog prava sve do polovice
2002.
godine. Njime je osnovana
Europska zajednica za ugljen i ?elik
. Taj je ugovor, za razliku od svih ostalih nabrojenih, bio sklopljen na 50 godina, te su dr?ave ?lanice odlu?ile ne obnoviti ga po isteku 2002. Europske nadle?nosti koje su bile utvrđene tim ugovorom nisu, međutim, nestale, ve? su raspodijeljene pod postoje?e Ugovore.
Ako bude usvojen Ustavni ugovor, njegovim stupanjem na snagu ukinut ?e se dosada?nji Ugovori (Ugovor o EU i Ugovor o EZ-u), te ?e se zamijeniti novim cjelovitim tekstom. Ugovor o Euratomu i dalje ?e ostati na snazi kao zaseban ugovor.
Prvi stup
Europske zajednice
|
Drugi stup
Zajedni?ka vanjska i sigurnosna politika
|
Tre?i stup
Policijska i pravosudna suradnja na kazenim stvarima
|
Obvezuju?i akti:
Neobvezuju?i akti:
|
- zajedni?ke strategije
- zajedni?ka stajali?ta
- zajedni?ke akcije
|
- zajedni?ka stajali?ta
- okvirne odluke
- odluke
- konvencije
|
|