Billy Wilder
(pravim imenom
Samuel Wilder)
(
Sucha
,
22. lipnja
1906.
?
Beverly Hills
,
27. o?ujka
2002.
), bio je
austrijsko
-
ameri?ki
filmski redatelj i scenarist
?idovskog
podrijetla, ?ija je karijera trajala preko 50 godina. Najvi?e je ostao zapam?en kao majstor inteligentnih
komedija
.
Billy Wilder rodio se u gradu
Sucha
(od
1965.
Sucha Beskidzka) u tada?njoj
Austro-Ugarskoj
kao sin Maxa Wildera i Eugenije Dittler.
[1]
Nakon ?to je napustio fakultet
novinarstva
u
Be?u
, preselio se u
Berlin
, gdje je po?eo honorarno pisati kriminalisti?ke i sportske pri?e za lokalne novine te je ubrzo dobio redovni posao u berlinskom tabloidu. Nakon dolaska
nacista
na vlast, Wilder se preselio u Francusku te zatim u
SAD
. Wilderova majka, baka i o?uh su umrli u koncentracijskom logoru u
Auschwitzu
.
[2]
Nakon dolaska u Hollywood
1933.
godine, Wilder je dijelio stan s glumcem, također emigrantom,
Peterom Lorreom
. Ubrzo je zapo?eo karijeru kao
scenarist
te je njegov prvi uspjeh bila satira
Nino?ka
(
1939.
), za koju je nominiran za
Oscara
.
1942.
debitirao je kao redatelj filmom
The Major and the Minor
, a
1945.
njegova je drama
Izgubljeni viked
, koja je obradila tabu temu alkoholizma, osvojila
Oscara
i
Zlatni globus
za najbolji film i re?iju, nagrade koje je osvojio i filmom
Apartman
(1960.).
1950-ih
Wilder je ve?inom snimao komedije, među kojima je osobito bila zapa?ena
Neki to vole vru?e
. ?esto je surađivao sa scenaristom I.A.L. Diamondom.
Od
1970-ih
karijera mu je u silaznoj putanji. 1970. snima svoj projekt snova, krimi komediju
Privatni ?ivot Sherlocka Holmesa
, u originalu dugu preko tri sata, skra?enu od producenata za punih sat vremena. Posljednja istaknuta ostvarenja Billyja Wildera su filmovi
Avanti!
(1972.) i
Fedora
(1978.).
Wilder je osvojio 6
Oscara
, 3
Zlatna globusa
i
BAFTA
-u. Preminuo je
2002.
s 95 godina u SAD-u.
Izabrana filmografija
[
uredi
|
uredi kod
]