Uporaba tuđica na Wikipediji prakti?no je ovakva:

• nove tuđice bez ikakvoga obrazlo?enja, npr. anglizam benefit koji rabe na?i slabo pismeni politi?ari i gospodarstvenici dopu?teno je brisati odnosno mijenjati odgovaraju?im hrvatskim rije?ima (npr. korist) bez previ?e obrazlaganja, osim u sa?etak napisati lektura ili ne?to sli?no.
  • u Klai?evom Rje?niku stranih rije?i ni u Ani?evom Rje?niku nema benefita, dok u prvom postoje beneficij i beneficije . Ako politi?ari nisu nikad ?uli za rije? korist, treba ih uputiti da kad neki politi?ar po?ini kazneno djelo pogodovanja odnosno zloporabe polo?aja, to obi?no ?ini zbog svojeg koristoljublja.  
• udoma?ene tuđice, posebno one za koje nema odgovaraju?a hrvatska rije? valja promatrati kao hrvatske rije?i, npr. hrvatske internetske stranice jedne popularne tvrtke za proizvodnju i prodaju namje?taja prodaju u odjelu Sofa i fotelja između ostaloga sljede?e: Sofe na razvla?enje, Modularne sofe, Po?ivaljke, Podno?nici i taburei, Fotelje. Hrvatska je rije? tu samo po?ivaljka, sofa, divan, otoman, kanape (ili kanabe) su turskoga porijekla, kau? (nespomenut na doti?nim stranicama) je engleskoga porijekla. Trgovine se tu ?esto snalaze tako da prodaju dvosjede i trosjede, a a ?to su to dvosjed i trosjed - ne zna se. Udobni namje?taj za dvije ili vi?e osoba?   Osim po?ivaljke (koja se u govoru slabo ili nikako rabi) kau? i sofa su vi?e-manje dio hrvatskoga jezika. Divan, otoman, kanape - ne toliko, ili ne - uop?e.
• udoma?ene tuđice za koje postoji odgovaraju?a hrvatska rije?, ima ih zaista puno, npr. sport-?port, internacionalni-međunarodni, sekretar-tajnik, komitet-vije?e ili odbor itd, nije po?eljno ru?no mijenjati jednu rije? drugom, nego se takve zamjene rade programski botom na velikom broju ?lanaka.

Neka ovi primjeri budu ovdje, konkretni primjeri ne bi trebali biti dio pravila ali ih je korisno navesti kao ilustraciju na stranici za razgovor. Speedy Gonsales 19:14, 30. listopada 2015. (CET) Odgovor

?ini mi se da se jezi?na praksa u dosta slu?ajeva ustalila unato? dvo/trostrukostima u pravopisima. Npr. google u .hr domeni pokazuje:

Jedna od dvije varijante se u svim ovim slu?ajevima mo?e proglasiti ustaljenom. -- Elephantus ( razgovor ) 14:18, 26 kolovoza 2005 (CEST)

Ne?emo biti isklju?ivi. Ako Babi?, Ani? ili tko god od mjerodavnih pravopisaca ka?e da ne?to mo?e, onda mo?e. Ovu manjinsku varijantu forsira stara garda, u koju spada i Mir . Kako stvari stoje, ?ini se da im prijeti poraz zbog pukog izumiranja, ali nikad se ne zna... -- Zmaj 14:30, 26 kolovoza 2005 (CEST)

Dajmo ovako sud. Ono sa "tc" bi moglo i za?iviti. Evo primjera. Vjerojatno vam je poznato koliko se napora ?inilo dok se djecu nau?ilo da se po (onda?njem) pravopisu ka?e "meci", a ne "metci" (jer su djeca uporno izgovarala "metci", ne "meci"). Iako, po meni ovaj drugi oblik, nije nikako bio pogrje?an. To je bilo nasilno fonetiziranje, jer u izgovoru se "tc" izgovaralo bli?e glasu "c", nego ?isto "tc", ali opet ne kao ?isto "c". A s druge strane, ostavljalo je dvojbe u slu?ajima "reci", "peci" i sl.. Kubura 20:58, 27. velja?e 2006. (CET) Odgovor

Stoga ovo pravopisno rje?enje sa zadr?avanjem oblika "dc", "tc" ... u pade?u smatram zbilja prakti?nim. Izgovor ?e biti kakav bude, zna?enje rije?i ?e ostati jasno, a djeci jedno pravilo za u?iti manje. Kubura 20:58, 27. velja?e 2006. (CET) Odgovor

?to se ti?e zaprjeka, pogrje?aka i sl., i to bi moglo na?i svoje upori?te. ?injenica jest da su nas u socij.pravopisu u?ili da se u kratkom slogu "rije" izgovara kao "re", ?to je opet bilo nasilno fonetiziranje. "Ije" se zbilja ne izgovori u takvim slogovima, ali bi se ijekavski izgovorilo kao "rje", kao ?to je kod "rje?enje". Tim jezi?nim nasiljem je zapravo bio izba?en tre?i umek?ani suglasnik iz hrvatskog, "rj" (pored "lj" i "nj"). Na koncu konca, ne zaboravimo da izvorno, "ije", slavni "jat", nisu 3 glasa, nego je to izvorno dvoglas, "ie", i ne izgovara se tvrdo. Kubura 20:58, 27. velja?e 2006. (CET) Odgovor

A Ani?ev pravopis, koliko znam, nije predlo?en za slu?beni, nego je okolnim putem distribuiran na tr?i?te, kao nekakva knjiga. O Ani?u sam ve? pisao, hrvatstvo duha mu nisu osporavali, ali njegovo jezi?no oblikovanje u djetinjstvu mu je bilo u U?icu, u Srbiji. Njemu je bli?i srbijanski oblik. Kubura 20:58, 27. velja?e 2006. (CET) Odgovor

Najprije dopusti da ti se zahvalim za golem prinos u stvaranju ove hrvatske ina?ice slobodnodostupne enciklopedije.

Oprosti, ve? nekoliko puta pro?itao sam tekst ?Wikipedija:Pravopis“, ali me nekoliko stvari i dalje zbunjuje, dovodi u nedoumicu.

1. Najprije pi?e?:"Pravopis na hrvatskoj Wikipediji je slu?beni hrvatski. To je 4. izdanje pravopisa Babi?-Finka-Mogu? (B-F-M)", onda nabraja? jo? 3 druga pravopisa. Ne?to kasnije pi?e?:"Dakle, koriste se ova 2 pravopisa". Gle, to zvu?i proturje?no: najprije ka?e? decidirano da je na hrvatskoj Wikipediji slu?beni pravopis "4. izdanje... B-F-M", a nekoliko re?enica dalje da se koriste oba. Mo?e? li to malo stilski dotjerati da ne zbunjuje?

2. Napisao si "mislim da bi trebalo izbaciti taj ekavizam (potrjeba, vrjemena", valjda si mislio "jekavizam", a ne "ekavizam"? Ti bi zelio da se izbaci jekavizam u rije?ima potrjeba, vrjemena i sl. i da se umjesto njih pi?e i govori potreba, vremena i sl.? Jesi li tako? Jer ovako ispada da si zapravo zagovornih izbacivanja ekavizama potreba, vremen i sl., a da si zagovornih pisanja vrjemena, potrjeba i sl.?

Jo? su tri stvari "sadr?ajno" nejasne

3. Pi?e? "Manji odmak od pisane, jo? do kraja nedovoljno ustanovljene norme - da". Ako je ne?to norma, onda je to pravilo, propis, pa makar on dopu?tao i dvostrukosti ili vi?estrukosti. Mo?da bi bilo bolje da napi?e? "Manji odmak od pisane, jo? do kraja nedovoljno ustaljene prakse - da" jer u praksi se pravila, propisi i norme mogu provoditi, ali i ne moraju, a ako je pravopis skup pravila, on jest norma pa, gledaju?i po pravilima logike, ne mo?e biti "nedovoljno ustanovljena". I jo? ne?to nije jasno, "manji odmak od pisane... norme" u kom smjeru? U smjeru prema pisanju "ne ?u" i "?port" ili u smjeru prema pisanju "precjetnik" i "hrvacka"? Nemoj se ljutiti zbog ovog, imam dojam da si jedan od onih kojima se di?e kosa na glavi od izgovaranja rije?i ?port (pa se u ve?ini hrvatskih medija falsificira i slu?beni naziv jednog ministarstva), ali ima na wikipediji i onih suradnika kojima je drago ?to danas (neki ponovno, neki iz ponosa, neki iz svojih osobnih razloga) bez straha mogu koristiti, primjerice, rije? ??port“. Meni se ?ini da nije u skladu s na?elima Wikipedije (neutralnost) da jedna skupina suradnika (pa bila ona i u znatnoj ve?ini) dosljedno ostalim suradnicima ispravlja, primjerice, ??port“ u ?sport“ i ?ne ?u“ u ?ne?u“, sla?e? li se? S druge pak strane, ve?ina nas govornika hrvatskog jezika sla?e se da nas dvostrukosti u pravopisnim rje?enjima, u pravilu, ne usre?uju. Ako je ve? dogovor jedne jake, velike skupine suradnika da se na ovoj Wikipediji koristi ?modificirani“ Ani?-Sili?, ako je ?elja ve?ine suradnika da se na ovoj Wikipediji ne pojavljuju dvostrukosti koje dopu?taju aktualni hrvatski pravopisi, onda bi bilo dobro da se to jasno nazna?i, mo?da da se oformi neko pravopisno suradni?ko povjerenstvo, da se na jednoj stranici konkretno navede koji primjeri ?e biti ?ispravljivani“, premda ih pravopisi dopu?taju. U Leksikografskom zavodu ?Miroslav Krle?a“ takve stvari rje?avaju se sustavom urednika i uredni?tva. Wikipedija jest otvorena, li ne potpuno. Gledaj, meni je sasvim svejedno (la?em, nije, ali nema veze), ali mi izgleda glupo da se jako mnogo vremena i energije tro?i na ?vra?anje na prethodne ina?ice“, umjesto da se napi?e vi?e ?lanaka, oblikuje vi?e kategorija i t.d. Premda Pranjkovi? daje izjave da su hrvatski i srpski genetski isti jezik, premda Kati?i? tvrdi da je nizozemski dijalekt njema?kog, a Brozovi? da je razlika između danskog i norve?kog manje od razlike između srpskog i hrvatskog, ne bi mi bilo drago da umjesto jedne velike i lijepe Wikipedije na hrvatskom standardnom jeziku dobijemo jednu Wikipediju na jugonostalgi?arskom vukovskom, drugu na ortodoksnom hrvatskom korienskom, tre?u mo?da na obnovljenom ?hrvatskom ili srpskom“, kao ?to ve? mo?emo ?itati i ?lanke na ?srpskohrvatskom“. Ili je mo?da to zapravo perspektiva? Neka cvjeta tisu?u cvjetova?

4. Pi?e? "no ni?ta zastarjelo", ali se pitam, ne razumijem, nije mi jasno - u odnosu na koju polaznu to?ku? Jesu li rije?i "ovrha", "?asnik" "?port" arhaizmi, neologizmi, zastarjelice ili ne?to ?etvrto? Ili su rije?i uhapsiti, izvje?taj, potpredsjednik, blagajnik i sl. zastarjele u odnosu na uhititi, izvje??e, dopredsjednik, rizni?ar i sl.?

5. Pi?e? ?hrvatska iz ?ulekova doba“. Ne znam, ovo mo?da osobno do?ivljavam preemocionalno, ali nekako mi zvu?i preokrutno prema ?ovjeku - ?uleku. Bilo bi ljep?e da mi napisao s vi?e rije?i na ?to misli?, a da izbaci? ?ulekovo ime. Zna?, to bi moglo zna?iti da nisu dobre niti rije?i poput ??a?ke“, ?latice“, ?nogometa“ i sl.

Vidim da sam se ve? preraspisao, nemoj zamjeriti, shvati ovo dobronamjerno, odgovori na nedoumice i poradi na jo? mnogo ?lanaka!

Josip65 19:47, 24. velja?e 2006. (CET) Odgovor

Da, izgleda kao da je moj ?lanak, ali zapravo nije. Samo sam iskopirao komad teksta Mira Harvena iz neke rasprave koju smo vodili o pravopisu (ne znam vi?e gdje) jer mi se ?inio idealnim kao uputa za kori?tenje. Mir zna mnogo vi?e o mene o pravopisnim standardima i normama, pa mo?e? raspraviti ta pitanja s njim. -- Zmaj 13:29, 27. velja?e 2006. (CET) Odgovor

U redu, i ovakav odgovor-komentar je informacija, i ovakav postupak ostavljanja ovakvog teksta-upute je informacija. Josip65 08:59, 23. o?ujka 2006. (CET) Odgovor

...ali je Oni se razlikuju u tom ?to ?ansilan” dopu?ta, nezgrapno, vi?e dvostrukosti vrijednosni sud, i kr?i NPOV (da ne spominjem "ansilan"). Za par godina ?emo imati neki ?etvrti pravopis, i ?to onda? Pravopisna pitanja treba rje?iti raspravom među surednicima/administratorima.

Da JA ovo prepravim?!

-- dnik 15:42, 6. studeni 2007. (CET)

Ako se nitko ne pobuni do tog datuma, mijenjam ovu stranicu. Ovako ne mo?e ostati, IHMO.

dnik 11:02, 7. studeni 2007. (CET)

Ka?e se IMHO... -- Dvorsky 13:09, 7. studeni 2007. (CET)

In my humble opinion , imam pravo na tipfeler?:) -- dnik 13:16, 7. studeni 2007. (CET)

Koliko ja znam (a provjerio sam), niti u jednom pravopisu nije propisano pisanje "vrjemena". Isklju?ivo vremena.

Babi?, Ham, Mogu?: Hrvatski ?kolski pravopis, ?kolska knjiga, Zagreb, 2008. (t. 18)

Babi?, Finka, Mogu?: Hrvatski pravopis, ?kolska knjiga, Zagreb, 2004. (t.173) -- Av danom 15:04, 4. studeni 2008. (CET)

A da lijepo provedemo referendum među hr.wikipedistima koji pravopis da koristimo i onda da to postane obvezatno za sve? -- ?ριστο? Πρ?το? 20:33, 16. o?ujak 2009. (CET)

Slijedimo preporuke Vije?a za normu hrvatskog standardnog jezika i Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. -- Roberta F. 03:41, 19. o?ujak 2009. (CET)

"Nazivlje je sustav naziva koji se upotrebljava u određenome podru?ju (znanstvenome ili umjetni?kome). Nazivlje je također dio hrvatskoga standardnog jezika pa mora biti usklađeno s jezi?nom normom. Osim jezi?nih, pri stvaranju naziva treba voditi ra?una i o terminolo?kim na?elima, tj. o usklađenosti naziva sa strukom. U nazivlju istozna?nice nisu po?eljne jer dovode do nepotrebnih nesporazuma i optere?uju nazivlje. Stoga raznozna?ne nazive treba jasno razgrani?iti, a među istozna?nim nazivima jednomu nazivu dati prednost. Pri tome treba voditi ra?una o ovim na?elima:

- doma?i naziv ima prednost pred stranim

- nazivi latinskoga i gr?koga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njema?kog jezika

- pro?ireniji naziv ima prednost pred manje pro?irenim

- naziv koji je korisnicima (stru?njacima određene struke) prihvatljiviji ima prednost pred nazivom koji je manje prihvatljiv

- naziv mora biti usklađen s (fonolo?kim, morfolo?kim, tvorbenim, sintakti?kim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika

- kra?i naziv ima prednost pred duljim

- naziv od kojega se lak?e tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice

- unutar istoga terminolo?kog sustava naziv ne smije imati vi?e zna?enja

- zna?enje naziva ne smije se bez valjana razloga mijenjati

- naziv ima prednost ako odgovara pojmu kojemu je pridru?en i odra?ava svoje mjesto u pojmovnome sustavu, a o tome mo?e odlu?iti predmetni stru?njak

Za jezi?ni i terminolo?ki sustav bolji je kra?i naziv od duljega. S obzirom na odnos duljine i preciznosti mo?e se izre?i op?e pravilo jezi?ne ekonomije: Kad se stvara ili upotrebljava koji naziv, ve?a preciznost izraza dovodi do manje lako?e u izra?avanju i razumijevanju. Ne treba te?iti ve?oj preciznosti od one koja je nu?na da bi se razgrani?ili svi nazivi određenoga terminolo?kog sustava. U nazivu za razliku od definicije, nije potrebno navoditi sva svojstva pojma, ve? ga je samo potrebno razgrani?iti od drugih naziva istog sustava. Stoga nije potreban naziv elektroni?ko ra?unalo ve? je dovoljno samo ra?unalo, umjesto generator vremenskih impulsa dovoljno je generator impulsa/impulsni generator, umjesto ispisna programska memorija dovoljno je ispisna memorija. Katkad je mogu?e vi?e?lani naziv zamijeniti jedno?lanim koji je nastao kojim od tvorbenih na?ina kao u primjerima: jedinica za crtanje - crta?/crtalo, jedinica za obradu (teksta) - obradnik (teksta), linija odziva - odzivnica. Jedno?lani naziv mo?e imati i drugu osnovu nego ?to je imaju ?lanovi vi?e?lanog naziva: tipka RETURN - povratnica itd. Ako je isto zna?enje ozna?eno razli?itim ozna?iocima, nazivi su istozna?ni (sinonimi). U nazivlju istozna?nice nisu po?eljne, ve? je dobro odabrati jednu koja se preporu?uje.
Nazivi podrijetlom iz stranoga jezika dijele se s obzirom na uklapanje u hrvatski jezi?ni sustav na strane nazive, tuđice, prilagođenice i usvojenice. Ako se pojavljuju u hrvatskome tekstu, oni se mogu navesti pod navodnicima ili kurzivnirati (npr. web, e-mail, chat). Strani se nazivi mogu nalaziti u hrvatskome znanstvenom, stru?nom ili publicisti?kom tekstu kao obja?njenje i dodatna obavijest, ali se ne smiju prihvatiti kao hrvatski nazivi.
Nazivi stranoga podrijetla koji su glasovnim sustavom (ortografski) prilagođeni hrvatskom jeziku, ali zadr?avaju neka obilje?ja izvornog jezika koja nisu svojstvena hrvatskomu jeziku nazivaju se tuđice (npr. softver). Tuđice se upotrebljavaju samo onda kad za pojmove koji se njima ozna?uju nemamo dobrih rije?i u hrvatskome jeziku.
Naziv je obilje?en kao tuđica kad zadr?ava koji neprilagođeni glasovni skup, npr. skup mpj u nazivu kompjuter/kompjutor. Suglasni?ki sklopovi -st, -jl, -js, -jn, -ft, -jm, -jn itd. na kraju rije?i ne uklapaju se u sustav hrvatskog jezika pa su nazivi bajt, fajl, megabajt, tuđice. Prilagođenice glasovnim sustavom i rasporedom ne odudaraju od sustava hrvatskoga jezika (npr. bit). Usvojenice su rije?i potpuno integrirane u hrvatski jezi?ni sustav za koje samo znalci znaju da potje?u iz kojega drugog jezika (lopta, ?e?er). Usvojenice u?le u hrvatski jezik davno pa takvih primjera nema u ra?unalnome nazivlju.
Nazivi koji su podrijetlom iz latinskog ili gr?kog jezika, a prihva?eni su u mnogim jezicima nazivaju se internacionalizmima. Internacionalizme latinskoga ili gr?kog podrijetla u hrvatskome jeziku ne treba proganjati, jer se oni nalaze u drugim europskim jezicima.
Op?e je pravilo u hrvatskome jeziku da se kad god je koju rije? stranoga podrijetla (a tu su uklju?ene i rije?i latinskoga ili gr?kog podrijetla) mogu?e zamijeniti rije?ima hrvatskoga podrijetla, u op?estandardnoj, op?eobvezatnoj, referencijalnoj, javnoj i slu?benoj komunikaciji treba upotrijebiti hrvatsku rije?. U takvu komunikaciju spada i slu?beno, normirano nazivlje koje se upotrebljava u stru?noj literaturi, ?kolskim ud?benicima itd " Izvor: "Hrvatski jezi?ni savjetnik", Eugenija Bari? i skupina autora, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, ?kolske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0 , Milica Mihaljevi?, "Kako se na hrvatskome ka?e WWW?", Hrvatska sveu?ili?na naklada, Zagreb, 2003., ISBN 953-169-080-4 .

?to ka?e va?e?i pravopis o pisanju decimalnih brojeva? Hrvatski pravopis autora S. Babi?, B. Finka, M. Mogu? (?kolska knjiga, Zagreb, 2003.) ka?e da se kao desetinski znak koristi zarez :

452 Zarez se mo?e upotrebljavati kao desetinski znak za razlikovanje cijelih brojeva (pi?u se ispred zareza) od desetinskih (pi?u se iza zareza) i uvijek se pi?e bez razmaka među brojkama, [...].

Među pravilima za stil pisanja na Wikipediji na hrvatskome jezik ne nalazim da je ne?to re?eno o pisanju desetinskog znaka (decimalnog separatora) a primje?ujem da se sada u nekim ?lancima koriste i zarez i to?ka kao desetinski znak. Npr. u ?lanku o Hrvatskoj ?itam:

Hrvati ?ine gotovo 90% stanovni?tva dok su najzna?ajnija manjina Srbi koji ?ine oko 4.5% stanovni?tva. Ostale manjine ?ine manje od 0.5% stanovni?tva. Kopnena povr?ina iznosi 56.542 km², [...].

Dakle, netko bi mogao zaklju?iti da je povr?ina ne?to preko 56 km² ako se u zadnjem broju koristila decimalna to?ka kao i u prethodna dva broja u tom odlomku.

Uo?io sam da neki suradnici tvrde kako je u hrvatskom dozvoljeno kori?tenje i decimalnog zareza i decimalne to?ke. Ako je to propisano nekim pravopisom, onda moram priznati da je doti?ni jezikoslovac jako vesela du?a koja ne razumije da je pisanje brojeva stvar koja mora biti jednozna?na. U suprotnom ?emo na po?etku svakog ?lanka morati stavljati oznaku o tome koristi li se u njemu decimalni zarez ili to?ka.

Tijekom studija elektrotehnike u Zagrebu uvijek smo u svim matematikama, fizikama i tehni?kim kolegijima pisali decimalni zarez. Jedina iznimka bilo je pisanje programskog koda u programskim jezicima koji su propisivali kori?tenje decimalne to?ke.

-- Rpr ( razgovor ) 18:14, 14. kolovoza 2009. (CEST) Odgovor

Jedino ispravno je pisanje zareza. U ?lancima na nekim mjestima pi?u to?ke ?to zbog preuzimanja s Wikipedije na engleskom, ?to iz neznanja. -- Ex13 ( razgovor ) 16:20, 18. kolovoza 2009. (CEST) Odgovor

Onda je ?udno da te pogre?ke nitko ne ispravlja. Npr. naveo sam primjer teksta na po?etku ?lanka o Hrvatskoj . Ta re?enica stoji tako od kada je upisana (2008-05-26), a nakon nje ?lanak je imao nekoliko stotina izmjena. -- Rpr ( razgovor ) 12:26, 22. kolovoza 2009. (CEST) Odgovor

Pa ispravlja se koliko se stigne. I Vi spadate u skupinu "nitko ne ispravlja". Slobodni ste ispraviti ako ste primjetili da je pogre?no. Hvala -- Ex13 ( razgovor ) 12:32, 22. kolovoza 2009. (CEST) Odgovor

Rado ?u ispraviti ono ?to mi se ?ini pogre?no, no stekao sam dojam da oko pisanja desetinskog znaka postoje podijeljena mi?ljenja i da jedni suradnici pi?u na jedan na?in, a drugi na drugi na?in, a pravopisna pravila za hrvatsku wikipediju ne propisuju ni?ta o tome. -- Rpr ( razgovor ) 13:13, 22. kolovoza 2009. (CEST) Odgovor

Za Wikipediju na hrvatskom jeziku vrijede pravopisna pravila hrvatskog jezika, na koja ste se i sami pozvali. Na?alost, kao i izvan Wikipedije, nisu svi "na ti" s pravopisom, a ponekad se jednostavno dogodi oma?ka (brzina, kopiranje s drugih wikipedija itd.). Kao i svaka druga wikipedija, tako i Wikipedija na hrvatskom jeziku nema slu?bene lektore i redaktore, sve po?iva na dobrotvornom radu, svatko je slobodan doprinositi u skladu s pravilima, kako pisanju ?lanaka tako i njihovom ispravljanju i lektoriranju. -- Ex13 ( razgovor ) 13:27, 22. kolovoza 2009. (CEST) Odgovor

Snijeg visine 0,5 m (pola metra) , ispred desetinskog zareza i iza njega ne dolazi razmak. Ne valja umjesto desetinskog zareza upotrebljavati to?ku. Zarezom se odjeljuju i milijuni, a tisu?e to?kom, sve bez razmaka među njima: Hrvatska prema popisu 2001. ima 4,437.460 stanovnika. Kako taj na?in nije pregledan, a pogotovo ako brojka prelazi milijune, bolje je takve brojeve pisati bjelinama umjesto zareza i to?ke: 4 437 460. (Stjepan Babi?, Milan Mogu?: Hrvatski pravopis usklađen sa zaklju?cima Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika, ?kolska knjiga, Zagreb, 2010., str. 117., ISBN 978-953-0-40034-4 )

• 8000 (osam tisu?a - bez to?ke ili bjeline)
• 30 000; 30.000 (trideset tisu?a)
• 500 000; 500.000 (petsto tisu?a)
• 9 000 000; 9,000.000 (devet milijuna)
• 4 000 000 000; 4.000,000.000 (?etiri milijarde)

(također: Pravopis hrvatskoga jezika, Vladimir Ani?, Josip Sili?, Novi Liber i ?kolska knjiga, Zagreb 2001. godine, ISBN 953-6045-17-6 (Novi Liber), - ISBN 953-0-40019-5 (?kolska knjiga) ? Prethodni nepotpisani komentar napisao je Roberta F. ( razgovor ? doprinosi ) 00:22, 2. svibnja 2010.

Samo bih htio skrenuti pozornost da je slu?beni pravopis hrvatske wikipedije onaj Vije?a za normu, ukori?en u pravopisnim u?evnicima Babi?a- Mogu?a i Hamove, te ?kolskom pravopisu Babi?a i Hamove, te ?kolskom rje?niku - http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-13653-skolski-rjecnik-hrvatskoga-jezika . Pravopis IHJJ-a obvezatan je za ?kole, nu, ne i za wikipediju, a ?ini se- pravo ?e pokazati- da i nema pravnu podlogu ukidanje preporuka za dota?nje pravopise i poku?aj ustoli?enja "Jovanovca". Dakle- pravopis na wikipediji ostaje onaj Vije?a za normu (sprje?avati, ne ?u, pogrje?ka, vrjedniji, prijekid, ., ..), dok se preporuke iz Institutova pravopisa eventualno mogu rabiti ponekad, no tek kao sekundarna opcija. Odstupanja u pravopisu u pravilu nema, osim u slu?ajevima kad se radi o "hrvatskijem" obliku zapostavljanom od jugomanskih vlasti i komunisti?ke ideologije, a koje nerijetko rabe i pojedinci u autorskim djelima i prijevodima (predo?ba, nu, nje?to, podhodnik, podkraj, predpostavka,...- Daniel Bu?an, Zorislav ?ojat, Mislav Je?i?,..)- iako te oblike valja rabiti rijetko da se norma posve ne naru?i (ionako se ne mo?e posve petrificirati). Druga?ije pisanje jata, bilo kao ie/je (cielo djelo) nije prihvatljivo, jer su ga odbacile sve hrvatske institucije, filolozi i pisci (v. Jezik na kri?u, 1. dio:; ?kari?evo rje?enje -je- (cjelo djelo) nije ni bilo ozbiljno razmatrano. Toliko, a ako tko ima primjedbe, njeka se javi i argumentira. Mir Harven ( razgovor ) 00:26, 7. rujna 2013. (CEST) Odgovor

Osporavam ove smjernice:

• kako su jo? uvijek u prodaji pravopisi koji nisu usklađeni sa zaklju?cima Vije?a (odnosno nisu iza?la njihova nova izdanja) te kako se jezi?na norma mijenja (mogu?e su i daljnje promjene pravopisa), sadr?aj Wikipedije ne?emo usklađivati s va?e?im pravopisom botovima (automatskim programima) odmah, nego kroz izvjesno vrijeme koje je potrebno da se norma ustali (dvije do ?etiri godine);
• u skladu s gore napisanim, molimo suradnike da ne upozoravaju druge suradnike na nedavne promjene u va?e?em pravopisu, nego neka dopuste jezi?noj normi da se ustali i administratorima da je postupno provode.

Gdje je konsenzus zajednice za ovo? Osobito za prvu gore navedenu smjernicu. A "pogrje?ka", "ne ?u" se ustalilo? A masovno se pi?e u wikipedijinim ?lancima. Ovdje su si neki uzeli za pravo određivati koji ?e se pravopis koristiti na wikipediji. Odbijam po?tovati i ne?u po?tovati gore navedene smjernice. Ja ih nisam prihvatio, a ne vidim ni da ih je prihvatila zajednica wikipedije na hrvatskom jeziku. -- Flopy ^razgovor 17:49, 26. listopada 2013. (CEST) Odgovor

U ovom ?lanku vidim ne?to za ?to sam mislio da je na Wikipediji nemogu?e - u povijesti izmjena stoji:

?20:36, 8. o?ujka 2011.? (suradni?ko ime uklonjeno)? . . (4.791 bajtova) (+197)? . . (komentar uklonjen)“

Dakle ako je netko rekao ne?to ?to se drugom ne sviđa, drugi to mo?e obrisati bez traga. Niti se mo?e do?i do stanja ?lanka u tom trenu, niti se mo?e raditi usporedba s time stanjem. Nema. Mo?da je bilo neprimjereno, mo?da ne, ali to ne mogu ocijeniti dok ne vidim (nisam ovdje bitan ja , ve? svi mi ). To je prestra?an mehanizan, vidi npr. fiktivni primjer Tisu?u_devetsto_osamdeset_?etvrta ili stvarni povijesni primjer en:/Censorship_of_images_in_the_Soviet_Union .

Vrijednost wikipedije je bila upravo u tome da svi imaju pravo glasa, da svi mogu re?i ?to imaju i da se to vidi. Ovako te vrijednosti vi?e nema. Ostaju samo podobni doprinosi. Pozivam vas sve da se taj mehanizam ukloni.

Da, znam, ne ti?e se izravno pravopisa, ali ovo je razgovor o ?lanku gdje se to desilo. DarkoS ( razgovor ) 19:45, 25. o?ujka 2014. (CET) Odgovor

Bez teorija zavjera, molim. Doti?no uređivanje je neprimjereno i s pravom je uklonjeno.-- MAN_USK ^recider 19:57, 25. o?ujka 2014. (CET) Odgovor

Ma nije to teorija zavjere. Neka svaki ?itatelj razmisli za sebe treba li odnosno ?eli li da za njega misli netko drugi. Meni to ne treba, imam vlastitu glavu i znam misliti za sebe. Mo?da ovaj razgovor, ako se konstruktivno nastavi, treba premjestiti na stranice o Wikipediji samoj, ovo nema izravne veze s pravopisom. DarkoS ( razgovor ) 20:20, 25. o?ujka 2014. (CET) Odgovor

[1] "Tolerirati" i "prihva?ati" nisu istozna?nice. Kubura ( razgovor ) 04:00, 30. o?ujka 2014. (CEST) Odgovor

Ali "tolerira" je u ovom kontekstu nesuvislo. U tekstu pi?e:

?to se tolerira, jer ne postoji suglasje:

• podaci i podatci, reci i redci, ne?u i ne ?u, zapreka i zaprjeka, sudci i suci, svetci i sveci, izreka i izrjeka, gre?nik i grje?nik

Zna?i ako se "tolerira" (trpi) pisanje i "podaci" i "podatci", zanima me postoji li neki tre?i na?in pisanja ove rije?i koji se ne bi morao "tolerirati". GregorB ( razgovor ) 23:57, 31. o?ujka 2014. (CEST) Odgovor

GregoreB , a da se ?togod dopu?ta ili preporu?uje ? ?emu izmi?ljati toplu vodu ako je nazivlje prikazano u Predgovoru Hrvatskog pravopisa ? Smatram da bi postoje?u zastarjelu ( jer ne postoji suglasje itsl.) wikipedijsku uputu o pravopisu valjalo uskladiti s na?elima navedenima u HP-u. Conquistador ( razgovor ) 00:20, 1. travnja 2014. (CEST) Odgovor

Da, "dopu?ta" bi isto bilo u redu. Ako netko ka?e: "tolerira se podaci i podatci", a tre?e opcije nema, to zna?i da mi Wikipedija tolerira (onako, preko volje) da se slu?im hrvatskim jezikom (?!).

U uputi nalazim tri o?ite pogre?ke:

1. Tvrdi se da je "podhodnik" i "pothodnik" dvojnost, ?to nije istina. Izmijenio, objasnio, ali uzalud, [2] Kuburi se jako ?urilo ili mu se nije dalo smi?ljati neki dobar razlog pa je jednostavno izostavio sa?etak uređivanja.
2. Tvrdi se da je "pretsjednik" "ekavski na?in pisanja", o?ita glupost. K tome, ?to bi to?no zna?ilo "ekavski na?in pisanja", stvarno ne razumijem. I ovo uzalud. [3]
3. Tvrdi se da ne postoji suglasje za "sudci" i "suci", "svetci" i "sveci". Kud ba? ta dva primjera, kad u cijelom hrvatskom jeziku postoje samo tri iznimke (po BFM pravopisu - osim ako nije iza?ao novi za sezonu prolje?e/ljeto 2014. - ispravno je isklju?ivo suci, sveci, oci). Ima li ikoji moderan pravopis koji dopu?ta sudci, svetci, otci?

Uputa je generalno nula bodova, imam ideju i kako bih je druk?ije koncipirao, ali nije nu?no ni da se polijem benzinom i zapalim ako ba? ne moram.?:-) GregorB ( razgovor ) 00:48, 1. travnja 2014. (CEST) Odgovor

Kubura, jesi ovo ti? [4] GregorB ( razgovor ) 12:36, 1. travnja 2014. (CEST) Odgovor

?to se to?aka ti?e, evo nekoliko crtica.

1. Pothodnik i podhodnik . Da. Tu ne bi smjelo biti dvojbe.
2. Pretsjednik i ekavski na?in pisanja . Bez teksta...
3. Ovdje su stvari ipak malo slo?enije ili, bolje re?eno, zamr?enije. V. Ispadanje glasova . Otac ? oca, ocu... oci (uz o?evi), o?ev, o?inski; praotac ? praoca, praocu… praoci, prao?ev. Ali predak ? predci, sudac ? sudci, svetac ? svetci pri ?emu vrijedi napomena da je oblike imenica predak, sudac i svetac dopu?teno pisati i preci, suci, sveci . Pa ti vidi.  

I dalje ostajem kod toga da bi bilo dobro navesti na?ela iz Predgovora HP-u . Kako god pisali, najva?nije je biti pravopisno dosljedan, ?to je i prvo na?elo navedeno u HP-u ? na?elo sustavnosti.   ?to se gasoline i palahov?tine ti?e, budi bez brige za ?ibice. Njih ionako spremno dr?e drugi. Tvoje je samo da se polije?...  

P. S. Spremio sam Pastorove aparate za svaki slu?aj.   Conquistador ( razgovor ) ??? Kupujmo hrvatsko! ??? 17:58, 1. travnja 2014. (CEST) Odgovor

Eto, to?ka 2. je "rije?ena" (tj. polovi?no), u to?ki 3. nisam bio u pravu, i zahvaljujem na odgovoru (istina, ovo nisam ni mijenjao u ?lanku jer nisam bio sasvim siguran da nema neki noviji pravopis koji to druk?ije rje?ava), a to?ka 1. je vrlo jasna. U sljede?em poglavlju ?u doliti malo benzina, a za ?ibice vjerujem da ne?e biti problema...?:-) GregorB ( razgovor ) 19:40, 1. travnja 2014. (CEST) Odgovor

Evo skice, kako je ja vidim:

1. Najprije, koji pravopisi se prihva?aju (o?ito nije samo jedan)
2. Objasniti za?to se prihva?a vi?e razli?itih normi, uz dvostrukosti ("zato ?to u jezi?noj praksi postoje razli?iti stupnjevi prihva?enosti pojedinih odredbi", bla bla, ne?to u tom stilu)
3. Ilustrirati - najbolje tabli?no - ?to prihva?aju odnosno preporu?uju prihva?eni pravopisi, odnosno jasno prikazati razlike među preporukama, dvostrukosti, itd.
4. Objasniti da u praksi ovo zna?i da suradnici smiju ispravljati pravopis tako da bude u skladu s prihva?enim, ali do daljnjega ne smiju jedan prihva?eni oblik ispravljati u drugi osim ako to ?ine da bi pravopis unutar jednog ?lanka bio dosljedan, u skladu s normom prema kojoj je ve?im dijelom napisan
5. Bez obzira na navedeno, izravni citati se ne diraju, eventualno se ispravljaju samo grube pogre?ke odnosno o?iti tipfeleri
6. Uputiti suradnike da se slu?e provjerom pravopisa u web browserima (bilo bi lijepo da postoji posebna stranica s uputom, ovdje bi ih se samo usmjerilo na nju)

Izostavio bih poglavlje "Normativne preporuke" jer u najve?em dijelu problemati?no zato ?to zadire ne samo u jezik, ve? i uređiva?ku politiku (nazivi ?lanaka i sl.), gdje enciklopedija kao tercijarni izvor nu?no ima bitno druk?ije prioritete.

Kao bonus volio bih vidjeti stranicu koja se bavi samo interpunkcijom, mislim da je to potrebno. Ipak, na centralnoj stranici o pravopisu ne bi bilo potrebno i?i u puno ve?e detalje od gore navedenih.

Ovo pi?em vi?e kao ideju za neka bolja vremena. Ne vidim da bi se moglo posti?i slaganje oko gore navedenog. Idem sada dresirati ma?ku da mi donosi ?tap, mislim da tu imam bolje ?anse...?:-) GregorB ( razgovor ) 20:52, 1. travnja 2014. (CEST) Odgovor

GregoreB , evo mojeg komentara po to?kama kako slijede.

1. Izri?ito ne bih naveo ni jedan pravopis, ve? bih umjesto toga radije stavio poveznicu na wikipedijski ?lanak o hrvatskom pravopisu koji bi valjalo iz temelja napisati (usp. English orthography ) i u njemu navesti sve hrvatske pravopise do dandanas. (Usput, kad ve? pi?em o ovome, bilo bi jako dobro kad bi netko napisao ?lanke koji lingvisti?ki opisuju hrvatski jezik: njegovu fonetiku i fonologiju , morfologiju , grafemiku , sintaksu i semantiku , povijest , dijalektologiju itd. (usp. description of English ).) Ovo bih napravio samo zato ?to su posljednjih 20-ak godina pravopisi skoro postali periodi?ka publikacija ili nacionalni sport, komu drago. Umjesto izri?ita navođenja pojedinih hrvatskih pravopisa bilo bi bolje navesti na?ela iz posljednjeg institutskog pravopisa, koji je po tome i inovativan u odnosu na svoje prethodnike. Kako vrijeme bude prolazilo i pravopisna se situacija bude iskristalizirala, onda se mo?e izri?ito navesti određeno izdanje hrvatskog pravopisa.
2. Umjesto vi?e razli?itih norma bilo bi bolje hijerarhijski navesti na?ela za koja se o?ekuje da ih se suradnici dr?e. Time suradnici imaju slobodu pravopisanja, ali ne i pravopisna vrludanja. V. to?ku 1.
3. Tablica mo?e koristiti, ali opet: ne navode?i pravopisna rje?enja po pojedinim izdanjima, nego navode?i po pravopisnim na?elima. Tablica je fakultativna!
4. Sla?em se, a dodao bih jo? i ovo. Drugom suradniku koji ?e pravopisno uskladiti pravopisno neusklađen ?lanak daje se sloboda da odabere koje ?e pravopisno rje?enje slijediti pri izmjenama. Time se ujedno prisiljava prve urednike da budu sustavni u vlastitu pravopisanju.
5. Budu?i da je to?ka o izravnim citatima nedore?ena, onda ?u pretpostaviti da se ovo odnosilo samo na izravne citate hrvatskih vrela i hrvatskih govornika. Prevedene citate ova to?ka ne bi smjela obuhvatiti.
6. Da, dobar savjet.

Normativne preporuke , kako su izlo?ene, nemaju ?to raditi u uputi o pravopisu jer ni jednom svojom to?kom ne govore o pravopisnoj problematici, ve? uglavnom o stilskoj. Uredni?ku bi politiku bilo bolje uskladiti pisanjem priru?nika o stilu (usp. Manual of Style ).

Interpunkciju ne smatram ni?ta posebnom u odnosu na ostala pravopisna podru?ja i ne bih je posebno uklju?io u pravopis. ?to nije jasno u interpunkciji da zavređuje posebnu pa?nju?

Eto, nastojao sam ne izazvati koju iskru...   Bilo bi mi ?ao ma?ke koja gleda kamo ?e, a buktinja neumoljivo tr?i prema njoj... Conquistador ( razgovor ) 22:06, 1. travnja 2014. (CEST) Odgovor

Prije svega, drago mi je vidjeti komentare!

Ako ne navedemo nijedan pravopis, izla?emo se raznim prvenstveno proceduralnim rizicima. To potencijalno vodi u mikromenad?ment i cherry picking , gdje ?ak mo?emo do?i do kombinacije pravila kakva ne postoji ni u jednom pojedina?nom pravopisu, niti uniji pojedina?nih pravopisa. De facto , imali bismo originalni "Pravopis hrvatske Wikipedije" (naravno, morali bismo ga najprije napisati), koji bi bio podlo?an promjenjivom konsenzusu oko pojedinih to?aka, i time bi u pogledu stabilnosti bio jo? gori od situacije koju prepoznajemo danas (pravopisi kao lako kvarljiva roba - tu se 100?% sla?emo; ujedno i dokaz da preskriptivnost samu sebe bitno limitira, ?to malo tko na?alost shva?a). Rje?enje s unijom manjeg broja prihva?enih pravopisa jest "sirovo", ali sirovost zna?i dvije ili tri odluke (ako, recimo, odaberemo dva ili tri pravopisa), dok partikularna rje?enja zahtijevaju 50 odluka. Ovo je osnovni proceduralni rizik.

Inicijalno sam bio zamislio da kod pro?irenja mrve nema obaveze ?uvanja pravopisa. Cilj je izbje?i da netko u dvije re?enice "zabetonira" normu, odnosno prirodno dati onome tko doprinosi ve?u slobodu izra?aja.

Kod interpunkcije postoji relativno mali broj problema, ali su neugodni: to?ka iza broja, a ispred drugog interpunkcijskog znaka, navodnici, "100?%" kao gore, ili pak "100%"...?:-) Ovdje koliko se sje?am isto postoje razli?ita rje?enja. Morao bih malo osvje?iti pam?enje, mo?da ovo i nije kriti?no. (Htio sam napisati "goru?i problem", ali ta metafora mi se ovaj ?as ne ?ini primjerenom.?:-) ) GregorB ( razgovor ) 23:00, 1. travnja 2014. (CEST) Odgovor

GregoreB , nije pravopis toliki bauk kao ?to je to percepcija u javnosti. Istina je da su neki jezikoslovci ?tancanjem silnih pravopisa pokazali zavidnu brigu o jeziku i njegovoj stabilnosti (mo?e li jedan spontani pljesak za njih?), ali hrvatski je pravopis zapravo daleko od trusnog podru?ja i ? je l' ? vatrenog prstena .   O tome dovoljno svjedo?i ?injenica da pravopisna problematika i nije glavni problem na hrvatskoj wikipediji usprkos pravopisnim manifestacijama posljednjih 20-ak godina koje su umalo poprimile revijalan karakter. Kad sam pisao o nenavođenju pojedinih pravopisnih djela, onda sam prednost radije davao isticanju pravopisnih na?ela i navođenju preporu?enih, dopu?tenih i istovrijednih ina?ica. To je najve?a vrijednost institutskog pravopisa, odmah poslije besplatnog mre?nog izdanja kojim je dokinuta ?esta lukrativnost prethodnih pravopisa. Ako bismo se stoga odlu?ili na neku tablicu, onda bi prvi redak navodio preporu?ene, dopu?tene i istovrijedne ina?ice, a ne pojedina izdanja hrvatskih pravopisa i njihova rje?enja.

?to se ti?e pisanja rednih brojeva , to je prili?no jasno, mada ima i drugih, nesustavnih rje?enja u prija?njim pravopisima. ?to se ti?e pisanja bjelina u vezi s postotkom i promilom, to je u skladu sa SI-jem . Daj baci koju iskru jer ?elim neki goru?i problem ... ?tovi?e, vatromet!   Conquistador ( razgovor ) 23:39, 1. travnja 2014. (CEST) Odgovor

Ha ha... Ovako kako si opisao cijelu stvar, sve djeluje zaista jednostavno...?:-) Moram baciti pogled na pravopis.hr, nisam detaljnije upoznat - osobno mi se i dalje ?ini da je eksterna definicija pravila (uz mo?da vrlo ograni?en broj "izmjena i dopuna") sigurniji put, i zato bih smatrao idealnim rje?enjem da jednostavno ka?emo: kriterij je pravopis.hr, imate ga online, tamo sve pi?e - problem rije?en. (Uz ogradu da bih ipak morao prou?iti ?to tamo pi?e prije nekog definitivnog suda.)

Evo prve stvari koju sam i?ao provjeriti na pravopis.hr: tamo ka?u "nasljeđe", dok BFM ka?e "naslijeđe", a Ani?/Sili? (stari, ne znam kako je u novom) ka?e da mo?e i jedno i drugo (pi?em po sje?anju - ovo je vi?e ilustracija problema, pa ako negdje i grije?im nije toliko bitno). Ve? oko ove, jedne jedine to?ke mogu? je veliki lom kopalja, a takvih (i kontroverznijih) ima brdo. GregorB ( razgovor ) 13:20, 2. travnja 2014. (CEST) Odgovor

┌ ──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── ┘ GregoreB , iako se sla?em s tobom glede upute na pravopis.hr , svjestan sam da je hrvatska izvanjezi?na zbilja mal?ice kompliciranija i da ima ljudi koje po?nu o?i pe?i, grlo grepsti i ko?a svrbiti kad vide ovaj pravopis.   Hajmo re?i da su to oni koji su vi?e skloni lingvisti?kom preskriptivizmu nego lingvisti?kom deskriptivizmu (o njihovoj znanstvenosti drugom prilikom).   Stoga radije ne bih izrijekom navodio ni jedan hrvatski pravopis, ve? samo poveznicu na wikipedijski ?lanak o njemu. Osobno mi nije toliko stalo da zabadam nos u to kako ?e drugi pisati, a jo? manje da im solim pamet kako bi morali pisati, ali tra?im da u svojem pisanju budu dosljedni (na?elo sustavnosti!). Ako se budemo dr?ali pravopisnih na?ela i navodili preporu?ene, dopu?tene i istovrijedne ina?ice, onda smo rije?ili sve (ili gotovo sve) pravopisne probleme, a time i dvostrukost naslijeđe/nasljeđe . Ako odredimo da su obje ina?ice jednakovrijedne ili da je jedna preporu?ena ( nasljeđe ), a druga dopu?tena ( naslijeđe ), onda ?e biti mirna Bosna. No rekoh, umjesto ovog bosanskog primjera radije daj neki krimski pa da frcaju pravopisne iskre...   I re?e Bog: ≫Neka bude svjetlost!≪?I bi svjetlost. I vidje Bog da je svjetlost dobra... Mo'? mislit! Dobra dakako Njemu, no ne i maci koja je tako izgubila blistava trenera koji joj je obe?ao dresuru bacanjem ?tapa... Conquistador ( razgovor ) 18:07, 2. travnja 2014. (CEST) Odgovor

@ GregoreB , ?to se naslijeđa i nasljeđa ti?e, moram primijetiti da ni pravopis.hr nije sasvim konzistentan. Pravopisni rje?nik navodi samo nasljeđe (isto i u Pravilima !), ali zato bez problema sadr?i naslijediti prid. t. naslijeđen i nenaslijeđen iako je rije? o istoj tvorbi.   Conquistador ( razgovor ) 22:58, 3. travnja 2014. (CEST) Odgovor

U pravilo je prije desetak godina u nekoliko iteracija dodana izjava koja je kona?no glasila ≫Dana 14. travnja 2005. imenovano je Vije?e za normu hrvatskoga standardnog jezika , s ?ijim je odlukama/zaklju?cima usklađeno djelo Hrvatski ?kolski pravopis: usklađen sa zaklju?cima Vije?a za normu hrvatskoga standardnog jezika , ?kolska knjiga, Zagreb, 2012., koji je dobio preporuku za upotrebu u ?kolama.≪?Ova izjava ne spada u pravilo jer suradnike Wikipedije na hrv. jeziku ni na ?to ne obvezuje. Preporuku za upotrebu u ?kolama, uz to, od 2013. ima pravopis IHJJ . Vije?e za normu ukinuto je jo? 2012. i njegovo ponovno osnivanje vi?e nikad nije bilo spomenuto. Ne vidim potrebu da se u drugom paragrafu ovog pravila isti?e samo jedan pravopis (kao, tobo?e, jedini preporu?en ili ispravan) i zato sam taj dio uklonio (u skladu s WP:NPOV ). Pitanje o potrebi tog paragrafa u komentaru je stajalo od prolje?a do jeseni 2021. Pravopis hrwiki je onaj koji se upotrebljava u ve?ini publikacija i medija, Wikipedija nije ta koja treba nametati ikakva rje?enja. p o n _{o r} ( razgovor ) 05:51, 16. rujna 2021. (CEST) Odgovor