Zidni pla?t s velikim polukru?nim otvorima izgrađen je od doma?eg vapnenca . Unutarnji dijelovi temelja, koji nisu bili vidljivi, kao i zidovi unutra?njih tehni?kih hodnika, prolaza i stepeni?ta, bili su građeni od sitnog kamenja vezanog ?bukom, s o?bukanom povr?inom. Kamen za gradnju amfiteatra dopremao se na gradili?te iz kamenoloma oko Pule koji su bili uz samu morsku obalu, jer je velike blokove za gradnju impozantnog gledali?ta i vanjskog pla?ta koji je do danas sa?uvan bilo najjednostavnije prevoziti morem do pulske luke . Kamenoloma oko Pule ima vi?e, ali najpoznatiji je vinkuranski koji je i danas poznat pod imenom Cave Romane .

Izuzetno geometrijski pravilna građevina, ima elipti?ni izgled duljine 132,45 m (du?a os), ?irine 105,10 m (kra?a os) i visine na morskoj strani do 32 metra. Zbog pojednostavnjenja i stabilnosti, isto?ni dio konstrukcije sa samo dva kata polo?en je na prirodno uzvi?enje. Zapadni dio amfiteatra, okrenut moru, izgrađen je na tri kata. Sredi?te amfiteatra je borili?te ili arena veli?ine 67,90 x 41,60 m, a od prostora za gledatelje bila je odijeljena 1,16 m ?irokim kanalom pokrivenim plo?ama. U samu arenu ulazilo se na dvoja glavna ulaza u smjeru njezine du?e osi i na nekoliko sporednih ulaza. Naziv arena potje?e od lat. harena = pijesak, jer ona je u rimsko doba bila posuta pijeskom kojim su se također poslije svake borbe posipali i tragovi krvi ljudi i ?ivotinja.

Prostor za gledatelje nalazio se iznad same arene i ?irio se poput elipsoidnog lijevka u koncentri?nim stepeni?asto polo?enim redovima kamenih sjedala. Katove su međusobno povezivale stepenice. Prostor za gledatelje ( cavea ) natkrivao se platnom ili velarijem , a mogao je primiti oko 23 000 gledatelja, koji su sa stubi?ta koje je okru?ivalo cijeli sredi?nji ravni prostor - borili?te, mogli pratiti gladijatorske i sli?ne borbe i nerijetko krvolo?ne prizore sa zvijerima.

U amfiteatar je vodilo ukupno 15 prolaza. U ?etiri tornja na vanjskoj fasadi nalazile su se dvojne stepenice kojima se ulazilo u gornje katove. Svaki od ?etiriju tornjeva imao je po dvije vodospreme te sprave za ?pricanje mirisne vode po gledali?tu. Ispod borili?ta u smjeru njegove du?e osi nalazila se prostorija kojoj su strop nosili stupovi i pilastri , a u njoj su bile smje?tene sprave za aran?iranje scene . Ispod borili?ta nalazio se i sustav kanala za prikupljanje voda koje su se odvodili u more . Također su pronađeni i ostaci hodnika koji je vodio prema sjeveroistoku, a koji je vjerojatno spajao amfiteatar sa zgradom za gladijatore koja se nalazila u njegovoj neposrednoj blizini, ?iji ostaci nisu pronađeni.

Prostorije za zvijeri nalazile su se na krajevima podzemne prostorije amfiteatra koja se prostirala du? ve?e osi amfiteatra u smjeru sjever-jug. Prostorije za zvijeri bile su povezane prolazom sa sredi?njom podzemnom prostorijom. Pored poplo?enog atrija na ju?noj strani amfiteatra nalazili su se mali podest i sveti?te bo?ice Nemeze . Sve?ana dvorana nalazila se na zapadnom kraju a do nje se dolazilo iz dva ulaza s morske strane kroz uski nadsvođeni hodnik. S obje strane sve?ane dvorane nalazile su se po?asne dvorane, a ispred svih njih odmah uz unutarnji potporni zid terase bilo je smje?teno malo sveti?te , najvjerojatnije posve?eno Mitri .

Zbog specifi?nosti konstrukcije, na pulskom se Amfiteatru mogu izu?avati tradicionalni na?ini i metode građenja u antici , ?to ga ?ini jedinstvenim i po ?emu se bitno razlikuje od ostalih u svijetu. Posebice se isti?u nosa?i koji su slu?ili za natkrivanje amfiteatra velarijem koji je ?titio gledatelje od ki?e i sunca, ?to potvrđuju rijetko sa?uvani elementi konstrukcije upravo na pulskom primjeru.

Sama gradnja Arene se odvijala u nekoliko faza tijekom 1. stolje?a. Smatra se da je ve? u doba cara Augusta na istom mjestu stajala sli?na,ali manja i prete?no od drva izrađena građevina. Za vrijeme vladavine dinastije Flavijevaca ( Vespazijan , Tit , Domicijan ) u drugoj polovici 1. stolje?a Arena je dodatno pro?irena, a drveni dijelovi su zamijenjeni kamenom, a Arena poprima dana?nji izgled. Ne znaju se podrobniji podaci o to?nom vremenu i trajanju izgradnje, niti o graditeljima: kako povijesni, tako i arheolo?ki izvori o osnovnoj namjeni amfiteatra vrlo su ?krti. Zanimljivo je da se u otprilike isto vrijeme gradi Koloseum u Rimu , Italija .

Jo? nije u potpunosti poznato za?to su uop?e Rimljani u Puli gradili ovako monumentalnu građevinu. Jedna legenda ka?e da je amfiteatar u Puli dao sagraditi car Vespazijan u ?ast svojoj ljubavnici Antoniji Cenidi koja je u Puli imala posjede.

U davno doba Istru su nastanjivale vile . No?u bi plesale po livadama i ?umskim proplancima, ponekad bi se i ukazale obi?nim ljudima, ali nikad nikome nisu u?inile ni?ta na?ao. Vile iz istarskih legendi mogu ?ovjeku podariti sre?u, a ?esto su i graditeljice. Pripovijeda se tako da su vile gradile Arenu u Puli . Cijelu su no? nosile kamenje s U?ke , slagale ga uokrug i tako je red po red nastajao njihov grad, Divi?-grad (staroslavenski naziv za ?udo je divi? ). Ali, kako su vile stvorenja no?i, gradit su mogle tek dok se ne za?uje prvi pijetao. Vile su morale prekinuti posao i pobje?i da ih ljudi ne spaze. Njihov je Divi?-grad ostao nedovr?en i zato je Arena danas bez krova. ?irom Istre , od U?ke do mora, ostalo je rasuto ogromno kamenje koje su vile nosile da ga ugrade u Arenu, ali ih je pijetlov glas u tome omeo, i vile su kamenje morale ispustiti na mjestu na kojem su se zatekle.

Ova legenda vjerojatno je nastala kao posljedica strahopo?tovanja koje je amfiteatar izazivao kod svih prido?lica u Istru, pa tako i kod Hrvata koji su je, poput drugih, smatrali za ?udo. Tako je Arena dobila i svoj pu?ki naziv - Divi?-grad - jer 'divi?' zna?i ?udo, i etimolo?ki nema veze s 'divicama', odnosno vilama . Zanimljivo je da su rimski graditelji u?inili ono ?to vilama iz legende nije uspjelo: na ?etiri tornja bili su postavljeni uređaji za zatezanje velarija , platnenog krova koji je ?titio gledatelje od jakog sunca. ^[1]

Za pulsku Arenu nema nepobitnih povijesnih tragova ubijanja prvih kr??ana , ali kasnija legenda o sv. Germanu kazuje da su mu 284. godine sudili u amfiteatru da bi ga vojnici potom odveli podalje od grada gdje su mu odrubili glavu. Svojoj prvotnoj svrsi amfiteatar je slu?io do 5. stolje?a kada je car Honorije zabranio gladijatorske borbe . Borbe među osuđenicima, posebice onima osuđenima na smrt, i divljim ?ivotinjama nastavile su se do 681. godine kada su i one zabranjene.

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva i tijekom Srednjeg vijeka amfiteatar je uglavnom slu?io za ispa?u stoke koja je prehranjivala lokalno stanovni?tvo, a ponekad su se znali odr?ati sajmovi i vite?ki turniri koje su organizirali Malte?ki vitezovi . Osim toga, tijekom mleta?ke vladavine Pulom, Arena se povremeno koristila za odr?avanje sajmova, ali kako je gospodarstvo Pule od 14. stolje?a bilo u opadanju zbog opadanja broja stanovnika, tako je i zna?aj amfiteatra bio sve manji. Ipak, to ?to se Pula zbog malari?nosti nije mogla razvijati kao grad, luka i posredni?ko sredi?te, dovelo je do gotovo posvema?njeg zastoja u graditeljskoj djelatnosti, pa je mo?da i to spasilo vanjski zidni pla?t Arene koji i danas stoji kao ponosna kruna ?ipkaste strukture lu?nih i ?etvrtastih "prozora" ?to nijemo svjedo?e o nekada?njoj velebnosti, o sjaju i rasko?i pro?lih vremena.

U nekoliko je navrata kroz povijest prijetila opasnost da amfiteatar u Puli potpuno nestane.

Ljudi su ?esto kroz povijest koristili kamene blokove ugrađene u amfiteatar za gradnju i obnovu vlastitih ku?a. ?ak su vadili ?eljezne ?ipke koje su vanjskom zidu dodatno dale ?vrsto?u. Veliki blokovi stepenica gledali?ta, kojih je sigurno bilo nekoliko tisu?a kubika, uzimani su kao građevinski materijal, tako da je Arena zapravo postala velikim i lako dostupnim skladi?tem lijepo obrađenog kamena. Akvilejski patrijarh je oko 1260. godine odredio nov?anu kaznu za one koji se koriste kamenom građom amfiteatra.

Godine 1458. gradsko vije?e Pule zabranilo je kori?tenje materijala iz Arene kao i prodaju dijelova građe, nakon ?to je veliki dio arene doslovce ugrađen u pala?e i trgove Mle?ana .

Godine 1583. Mleta?ka Republika do?la je na ideju da amfiteatar "razmontira" te ponovno slo?i, ali u Veneciji . Nasre?u ovom suludom planu suprotstavio se ugledni mleta?ki senator Gabriele Emo , pa do "preseljenja" Arene ipak nije do?lo. Zahvalni Puljani su mu na sjeverozapadnoj kuli Arene postavili plo?u s obiteljskim grbom i zahvalnicom na latinskom, koja glasi:

Opasnost za cjelovitost Arene ponovila se i u 17. stolje?u kada su Mle?ani predlo?ili vojnom graditelju Antoineu De Villeu , koji je tek bio podigao tvrđavu na samom sredi?njem bre?uljku da, radi u?tede novca iz dr?avne blagajne, za gradnju utvrde na oto?i?u Sv. Andrije u pulskom zaljevu upotrijebi kamen sa spomenika. Ali iz spomenutog De Villeovog teksta " Prejasnom vladaru Dr?ave Mleta?ke " saznajemo kako se De Ville sr?ano s mnogo argumenata usprotivio takvom naumu, te zaklju?io rije?ima:

Amfiteatar se posljednji put koristio kao izvor kamena 1709. godine za izgradnju temelja zvonika pulske katedrale .

Amfiteatar je bio i predmetom zanimanja svih onih koji su u pro?losti, slu?ajno ili namjerno, do?li u Pulu, mnogi i samo zato ?to su lađe u pulskoj luci morale ponekad ?ekati povoljan vjetar za nastavak putovanja. Ipak, i takvi slu?ajni posjetitelji ?irili su vijesti o postojanju velebnih anti?kih spomenika Pule, među kojima je Arena, zbog svoje veli?ine i o?uvanosti, svakako imala status gotovo za?titnog znaka. Sebastiano Serlio i Andrea Palladio crtali su pojedinosti konstrukcije i ukrasa, ono malo ukrasa koji ?ine razgibanost svjetla i sjene u igri na povr?ini zidnog pla?ta. Gianbattista Piranesija je zanimala Arena kao spomenik, ruina , ru?evina u isto toliko zapu?tenom krajoliku, Louis-Francois Cassas je risao dokumentaristi?ki, Thomas Allason romanti?arski. Svako je razdoblje na svoj na?in do?ivljavalo Arenu, pa tako i dana?nje vrijeme ima svoj odnos prema spomeniku koji je mo?da najlak?e opisati kao ljetnu preplavljenost posjetiteljima ?to radoznalo zaviruju u svaki kutak, penju se na svaku izbo?inu, na sjeverozapadnu kulu odakle se vidi bli?a okolica spomenika koji je danas uronjen u vrevu gradskog tkiva.

General Auguste Marmont , francuski upravitelj Ilirskih provincija zapo?eo je obnovu Arene. Godine 1816. obnovu je nastavio ticinski arhitekt Pietro Nobile , kojemu je taj zadatak povjerio car Franjo I. Austrijski .

Godine 1932. obnovljeno je gledali?te samo s jedne strane amfiteatra, ali i taj dio bio je tek polovica prvotnog gledali?ta koje je izvorno bilo podijeljeno na dva kata ili meniana . Amfiteatar je tako postao mjesto kazali?nih izvedbi, vojnih ceremonija i javnih okupljanja. U dana?njem stanju mo?e prihvatiti 5.000 gledatelja.

Posljednja rekonstrukcija Arene trajala je od 1984. do 1986. tijekom koje su popravljene i konsolidirane strukture u prizemlju te su ponovo izgrađeni djelovi jugozapadnog stubi?ta i stubi?ta unutar Arene. Rekonstrukcija je napravljena po pravilima struke: kamen je dobavljen iz istog kameneloma koji su koristili i prvi graditelji Arene, a forma novih elemenata napravljena je u skladu s o?uvanim arheolo?kim ostatcima i po?tovana je autenti?nost originalne građevine. ^[2] U tijeku je nova rekonstrukcija (pokrenuta 2008.) koja ?e odvijati u nekoliko faza, a pretpostavlja se da ?e trajati 20-ak godina.

Arena je danas prvorazredna turisti?ka atrakcija Pule , ali i cijele Hrvatske. Međutim, posve je jasno da je turisti?ki premalo iskori?tena. Arenu godi?nje posjeti oko 300 000 posjetitelja, a godi?nja zarada iznosi oko 1 milijun eura. Za usporedbu rimski Koloseum godi?nje posjeti vi?e od 5 milijuna posjetitelja sa zaradom od 32 milijuna eura.

Od 1954.g u Areni se svake godine odr?ava Festival igranog filma u Puli .

Također, Arena je danas magnet i za popularne svjetske glazbenike: Luciano Pavarotti , Andrea Bocelli , Jose Carreras , Jamiroquai , Anastacia, Eros Ramazzotti , Norah Jones , Zucchero , Sinead O'Connor, Elton John , Sting , Michael Bolton , Il Divo , Manu Chao .

Arena se pojavljuje i u filmu Titus (1999.), adaptaciji Shakespearove tragedije Titus Andronicus .

U nekada?njem hypogeumu (prostor ispod arene gdje su bile smje?tene divlje ?ivotinje i gladijatori) danas je postavljena stalna izlo?ba ”Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici” , oboga?ena rekonstrukcijama ma?ina za proizvodnju ulja i vina (mlinovi, tijeskovi, posude za talo?enje), te amforama koje su slu?ile kao ambala?a za prijevoz ulja i vina.

Umjetni?kom instalacijom Kravata oko Arene 2003. godine svijet je obi?la slika najdu?e kravate na svijetu omotane oko Arene. Tako je kravata duga 808 m i te?ka 800 kg u?la u Guinessovu knjigu rekorda .

•  
  Panorama amfiteatra iznutra

Iako je Arena u Puli najve?i i najsa?uvaniji rimski amfiteatar na podru?ju dana?nje Hrvatske , nipo?to nije jedini. Svakako zna?ajno mjesto zauzima amfiteatar u dana?njem Solinu kod Splita, a u rimsko doba Saloni koja je kroz stolje?a bila sredi?te rimske provincije - najprije Ilirika , a potom Dalmacije . S obzirom na va?nost i veli?inu Salone nije ni ?udo da su Rimljani u drugoj polovici 2. stolje?a sagradili prili?no veliki amfiteatar (126 x 102m, na ju?noj strani je imao ?ak 3 kata) koji je mogao primiti između 15 000 i 18 000 ljudi. Amfiteatar je pre?ivio propast Salone , ali su ga Mle?ani sru?ili u 17. stolje?u kako ne bi Turcima poslu?io kao zaklon. Daljnja devastacija se nastavila od strane doma?eg stanovni?tva koje je odnosilo kamen za svoje građevinske potrebe. Tako su danas od amfiteatra ostale tek ru?evine. Kasnije ga je prekrila zemlja,a amfiteatar je zaboravljen. Otkriven je tek 1846. godine. Istra?ivanju solinskog amfiteatra doprinijeli su poznati arheolozi poput Don Frane Buli?a i danskog arheologa Ejnara Dyggvea .

Osim solinskog amfiteatra u starijoj literaturi spominju se amfiteatri u Epidaurumu (danas Cavtat), Jaderi (dana?nji Zadar), Aequumu (danas ?itluk kod Sinja) i Burnumu (kod Knina).

•  
  Amfiteatar u Puli
•  
  Amfiteatar u Puli
•  
  Amfiteatar u Puli
•  
  Amfiteatar u Puli
•  
  Amfiteatar u Puli
•  
  Amfiteatar u Puli
•  
  Amfiteatar u Puli
•  
  Amfiteatar u Puli
•  
  Amfiteatar u Puli
•  
  Amfiteatar u Puli
•  
  Dio amfiteatra u Puli
•  
  Amfiteatar u Puli
•  
  Amfiteatar u Puli
•  
  Dio amfiteatra u Puli
•  
  Dio amfiteatra u Puli
•  
  Dio amfiteatra u Puli
•  
  Dio amfiteatra u Puli
•  
  Amfiteatar u Puli s pogledom na zvonik crkve
•  
  Dio amfiteatra u Puli
•  
  Dio amfiteatra u Puli
•  
  Dio amfiteatra u Puli
•  
  Dio amfiteatra u Puli
•  
  Dio amfiteatra u Puli
•  
  Amfiteatar u Puli

• Arheolo?ki muzej Istre
• TZ Pule  Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 13. svibnja 2011. ( Wayback Machine )
• Ra?unalna rekonstrukcija Arene
• Amfiteatar u Puli Hrvatska tehni?ka enciklopedija, portal hrvatske tehni?ke ba?tine. LZMK