Marion Crane je radnica u agenciji za nekretnine iz Phoenixa , dr?ava Arizona koja je nesretna svojim ?ivotom. Tijekom pauza za ru?ak, ona se sastaje sa svojim ljubavnikom Samom Loomisom, s kojim se ne mo?e vjen?ati jer on ve?inu novca tro?i na alimentaciju. ?ef agencije joj povjeri $40,000 da ih isporu?i u banci, no ona se spakira i odlu?i oti?i u Fairvail, Kaliforniju . Umorna od vo?nje, Marion se odlu?i odmoriti u motelu Bates kojeg vodi Norman Bates .

Ona iznajmi sobu i ode u nju. Nakon nekog vremena Norman joj donese ve?eru i oni pri?aju, no Marion je umorna i Norman izađe iz sobe. Nakon ve?ere Marion odlazi u kupaonicu, no dok se ona kupa u kupaonicu uđe Norman, preru?en u svoju majku i ubije Marion. Ovo de dogodilo za vrijeme poznate "scene u kadi" gdje se tijekom ubojstva pu?tala poznata glazba Bernarda Herrmanna . Tada je stavi u njezin automobil i baci je u mo?varu u blizini motela. Ne znaju?i za novac, Norman je i novac poslao u mo?varu.

U Arizoni se saznaje za nestanak novca i agencija anga?ira privatnog detektiva Miltona Arbogasta da pronađe novac. On ispita Marioninu sestru Lilu i Sama, no oni ne znaju ni?ta. Detektiv saznaje gdje je bila i odlazi do motela. Tu ispita Normana, koji se pravi da ne zna ni?ta, i onda odlazi u ku?u da ispita gđu. Bates. Tu biva izboden od Normana koji je ponovo preru?en u svoju majku.

Lila i Sam se zabrinu kada im se detektiv ne javi i upozore lokalnog ?erifa. Oni uporno tvrde da u ku?i ima starija ?ena, no saznaju da je gđa. Bates mrtva ve? 10 godina. Tada Lila i Sam odlaze u motel kako bi prona?li dokaze o Marion i nađu papiri? gdje je pisalo 40,000. To dokazuje da je Marion bila ovdje, ?to je Norman vje?to poricao.

Prije toga, ?uli smo svađu između Normana i njegove majke i vidjeli kako je on odnosi u podrum u strahu da je netko ne nađe. Lila se tada odlu?i oti?i u ku?u, a Sam razgovara s Normanom kako bi Lili dao vremena. No, njihov razgovor brzo eskalira i Norman onesvijesti Sama i ode u ku?u.

U ku?i, Lila je prona?la majku u podrumu, no bila je okrenuta prema zidu tako da Lila nije vidjela njezino lice. Kada joj je pri?la vidjela je da je to samo kostur s odje?om i vrisnula je. Tada je do?ao Norman odjeven u svoju majku s ciljem da ubije Lilu, no Sam je povratio svijest, dotr?ao u ku?u i spasio Lilu.

Norman je uhi?en i odveden kod psihijatra dr. Richmonda. Nakon vje?ta?enja on objasni Lili i Samu da je Norman imao jedino majku u svom ?ivotu te da je bio jako ljubomoran kada je ona na?la ljubavnika. Tada je otrovao strihninom i nju i njega. Kako bi zaboravio na zlo?in o?ivio je majku ukrav?i truplo i stvorio je drugu osobu u sebi - osobu majke za koju je on mislio da postoji. Kako je Norman bio ljubomoran na maj?ine veze, majka Bates je bila ljubomorna na bilo koju ?enu koja se sviđa Normanu i zato ih ubija. Normanova psiha sprje?ava njega da zna za maj?ine zlo?ine, a sprje?ava ga i da zna da mu je majka mrtva.

U zadnjoj sceni vidimo Normana kako sjedi na stolici i ?ujemo njegovu majku kako govori u njegovim mislima. Planira za sve okriviti Normana i prikazati da je on ubio Marion i detektiva, a ne ona. Nakon tog kratkog monologa vidimo kako se Norman zadovoljno smije.

U kratkom epilogu, vidimo kako policija iz mo?vare izvla?i Marionin automobil.

• Janet Leigh kao Marion Crane
• Anthony Perkins kao Norman Bates
• Martin Balsam kao detektiv Milton Arbogast
• John Gavin kao Sam Loomis
• Vera Miles kao Lila Crane
• Simon Oakland kao Dr. Fred Richmond
• John McIntire kao ?erif Al Chambers
• Frank Albertson kao Tom Cassidy
• Patricia Hitchcock kao Caroline
• Mort Mills kao policajac na autoputu

Uspjeh filma Psiho unaprijedio je Perkinsonovu karijeru, ali uskoro je zapo?eo dobivati vrlo sli?ne uloge. ^{[5] :str. 156., 187.?188., 163.} Ipak, nakon ?to su ga upitali da li bi svejedno pristao na ulogu u filmu da je unaprijed znao ?to ?e to zna?iti za njegovu daljnju karijeru, Perkins je svejedno odgovorio s "definitivno da". ^{[5] :str. 159.}

Sve do svoje smrti, Leigh je dobivala ?udne i ponekad prijete?e pozive, pisma pa ?ak i kasete s detaljnim opisima po?iljatelja ?to bi radili Marion Crane. Jedno je pismo bilo toliko "groteskno" da ga je proslijedila FBI-u , a kasnije su je dvojica agenata posjetila i rekla da su u?la u trag po?iljatelju te da bi trebala obavijestiti FBI ako i dalje bude dobivala pisma sli?nog sadr?aja.

Glas Normanove majke u filmu posudili su Paul Jasmin , Virginia Gregg i Jeanette Nolan koja je također posudila i glas za Lilin vrisak u trenutku kad ova otkriva maj?in le?. Tri glasa međusobno su ispremije?ana tijekom filma osim posljednjeg govora koji u potpunosti pripada Virginiji Gregg. ^{[5] :str. 83.}

Razvoj uredi

Film Psiho temeljen je na istoimenom romanu iz 1959. godine autora Roberta Blocha koji je, pak, djelomi?no temeljen na slu?aju osuđenog ubojice Eda Geina iz dr?ave Wisconsin . Gein i Bates imaju određenih zajedni?kih to?aka: obojica su ubojice u izoliranim ruralnim podru?jima; obojica imaju pokojne, ali jo? uvijek dominantne majke; obojica imaju jednu zaklju?anu sobu u svojoj ku?i s oltarom posve?enim majci; i obojica se obla?e u ?ensku odje?u. Međutim, između njih dvojice postoje i mnoge razlike. Među ostalim, Gein se nu?no ne smatra serijskim ubojicom budu?i je ubio "samo" dvoje ljudi. ^[6]

Peggy Robretson, Hitchcockova asistentica produkcije, pro?itala je pozitivnu kritiku Blochovog romana koju je napisao Anthony Boucher i odlu?ila knjigu pokazati Hitchcocku, iako su ve? tada ?ita?i iz studija Paramount odbili filmsku premisu iste. Hitchcock je otkupio prava na knjigu za 9,500 dolara . ^{[5] :str. 6.} Navodno je naredio Robertsonovoj da kupi koliko god vi?e mo?e primjeraka knjige, kako bi za sam film ostavio iznenađenje koje se događa na kraju. ^{[7] :str. 19.-20.} Hitchcock je odlu?io snimiti Psiho kako bi se oporavio nakon dva propala projekta s Paramountom: Flamingo Feather i No Bail for the Judge . Također se morao suo?iti i s mnogobrojnom ?anrovskom konkurencijom koja je, barem s kriti?arske strane, bila uspoređivana s njegovim radom pa je pod hitno htio snimiti novi materijal. Redatelju se nimalo nisu sviđali stavovi gluma?kih zvijezda koji su zahtijevali velike pla?e pa je vjerovao tek nekolicini ljudi u svojoj blizini koji su mu birali naredne projekte, uklju?uju?i i Robertsonovu. ^{[7] :str. 18.?19.}

?elnici studija Paramount nisu ?eljeli producirati film i odbili su dati bud?et koji je Hitchcock dobivao na ranijim filmovima koje je snimao za njih. ^{[7] :str. 23.} Hitchcock je za Psiho odlu?io napraviti jednostavan plan: snimiti ga brzo i jeftino (sli?no kao ?to je radio za epizode svoje tada?nje televizijske serije Alfred Hitchcock Presents ) pa je unajmio televizijsku ekipu iz Shamley Productions. Međutim, ?ak i nakon ?to je Paramountu predlo?io navedeno, ?elnici su svejedno odbili financirati film, a kao razlog su naveli prenatrpani raspored. Na kraju je Hitchcock ponudio osobno financiranje filma te snimanje u Universal-Internationalu, ako ?e ga Paramount distribuirati. Također je smanjio svoj redateljski honorar koji je iznosio 250 tisu?a dolara za 60% vlasni?tva nad filmskim negativom. Ovu ponudu studio je napokon prihvatio. Hitchcock se također morao suo?iti s otporom producenta Herberta Colemana i direktorice Shamley Productionsa Joan Harrison koji nisu vjerovali da ?e film postati uspje?an. ^{[7] :str. 26.?29.}

Adaptacija romana uredi

James Cavanaugh, koji je pisao neke epizode serije Alfred Hitchcock Presents , napisao je originalni scenarij. ^[8] Hitchcock ga je odbacio, rekav?i da se pri?a odugovla?i i da podsje?a na kratku horor televizijsku epizodu. ^{[5] :str. 36.-37.} Njegov asistent smatrao je scenarij izrazito zatupljuju?im. ^[8] Hitchcock je nevoljko pristao na susret sa Stefanom koji je prije ovoga radio samo na jednom filmu. Unato? njegovom neiskustvu u industriji, sastanak sa Stefanom je pro?ao izrazito dobro i Hitchcock ga je zaposlio. ^[8]

Scenarij u mnogome vjerno prati knjigu, s par adaptacija Hitchcocka i Stefana. Stefanu je lik Normana Batesa - koji je u knjizi sredovje?an, pretio i pretjerano nestabilan - bio nesimpati?an, ali se puno vi?e zainteresirao za njega nakon ?to je Hitchcock za ulogu predlo?io Anthonyja Perkinsa . ^{[5] :str. 36.-37.} Stefano je maknuo Batesov problem s alkoholom ^{[7] :str. 39.} , ?to je kasnije utjecalo na Batesovu transformaciju u lik Majke budu?i se u knjizi to uvijek događa dok je ovaj pod utjecajem pi?a. U filmu je također izba?en i Batesov interes za spiritualizam, okultnost i pornografiju . ^[9] Hitchcock i Stefano odlu?ili su zapo?eti film s prizorima iz Marioninog ?ivota, a Batesa predstaviti tek nakon 20 minuta za razliku od knjige u kojoj Bates na po?etku ?ita povijest. ^{[7] :str. 39.} Pisac Joseph W. Smith zaklju?io je: "Njezina (Marionina, op.a.) pri?a zauzima tek dva od sedamnaest poglavlja u knjizi. Hitchcock i Stefano produ?ili su njezin lik na gotovo polovicu filma." ^{[10] :str. 15.} Također isti?e da u knjizi nema po?etne scene u hotelu između Marion i Sama s kojom sam film po?inje. Stefano je bio uvjerenja da razgovor između Marion i Normana u hotelu u kojem ona iznosi svoju maj?insku simpatiju prema njemu u isto vrijeme mo?e natjerati publiku da prebaci vlastite simpatije na Normana Batesa nakon ?to ovaj ubije Marion. ^[11] Kada Lila Crane u filmu gleda po Normanovoj sobi otvara knjigu praznih korica ?iji sadr?aj ne vidimo. U knjizi zapravo gleda ilustracije "patolo?ke pornografije". Stefano je ovim detaljem ?elio dati publici "indikacije da ne?to zbilja nije u redu, ali to ne?to ne mo?e se opisati rije?ima niti prikazati". ^[11] U svojoj knjizi intervjua s Hitchcockom, Francois Truffaut pi?e da knjiga zapravo "vara" ?itatelja zbog silnih dugih razgovora između Normana i "Majke" te opisa ?to Majka "radi" u određenim trenucima. ^[12] Iz o?iglednih razloga, svi su ti dijelovi maknuti iz filma.

Ime ?enske protagonistice u filmu promijenjeno je iz Mary u Marion, budu?i je prava Mary Crane ?ivjela u Phoenixu . ^{[5] :str. 33.-34.} Također je za potrebe filma promijenjena romanca između Sama i Lile. Hitchcockova namjera bila je fokusirati pa?nju publike na rje?avanje misterija, a ne na ljubavnu pri?u ^{[10] :str. 16.} , dok je Stefano smatrao da bi njihova veza mogla u?initi da se lik Sama Loomisa ?ini jeftinim. ^[11] Iako u knjizi Sam obja?njava Normanovu patologiju Lili, u filmu to jednostavno radi psihijatar . ^{[5] :str. 39.} U vrijeme pisanja filma Stefano je i?ao na psihoterapiju kojom je nastojao rije?iti probleme s vlastitom majkom. ^[13] Knjiga je puno nasilnija od samog filma; na primjer u knjizi Crane ostaje bez glave u poznatoj sceni pod tu?em za razliku od filma gdje je "samo" izbodena no?em. ^[8] Manje izmjene uklju?uju Marioninu nau?nicu pronađenu nakon njezine smrti (knjiga) za razliku od neuspje?no o?i??enog komadi?a papira u WC ?koljci (film). Navedena scena prouzro?ila je manji ?ok, jer se WC ?koljke gotovo uop?e nisu vidjele u filmovima tijekom 60-tih godina pro?log stolje?a. ^{[7] :str. 47.} Lokacija Arbogastove smrti promijenjena je iz lobija na stepeni?te. Stefano je smatrao da ?e ova promjena jo? vi?e sakriti istinu o "Majci" bez o?itog nagovje?taja da se ne?to skriva. ^[14] Prema rije?ima same Janet Leigh , upravo ovo je dalo Hitchcocku jo? vi?e opcija za postavljanje kamera. ^{[5] :str. 39.}

Pretprodukcija uredi

Studio Paramount , ?iji je ugovor s Hitchcockom garantirao jo? jedan film, nije ?elio da Hitchcock snimi Psiho . Umjesto toga, studio je o?ekivao film No Bail for the Judge s Audrey Hepburn , ali nakon ?to je ona zatrudnjela morala se povu?i s projekta, pa je Hitchcock odustao od produkcije istoga. Njihovo slu?beno stajali?te bilo je da je knjiga Psiho "previ?e odbojna" i "nemogu?a za adaptaciju u film", a povrh svega smatrali su da ?e to biti samo jo? jedan u nizu njegovih misterioznih trilera. ^{[5] :str. 6. [15]} Oko filma im se "ni?ta nije sviđalo" pa mu nisu odobrili njegov uobi?ajeni bud?et. ^{[5] :str. 6. [15]} Zbog toga je Hitchcock sam financirao film kroz svoj Shamley Productions, snimaju?i u studiju Universal s televizijskom ekipom. ^{[7] :str. 23. [5] :str. 96.-97.} Hitchcockov originalni Motel Bates i Psiho ku?a gdje se snimao film, a koji su se nalazili u sklopu iste pozornice kao i Fantom u Operi Lona Chaneyja, jo? uvijek se nalaze u studijima Universal i redovita su turisti?ka atrakcija. ^{[5] :str. 86., 173. [16]} Zbog u?tede na bud?etu, Hitchcock je odlu?io snimiti film u crno-bijeloj tehnici kako bi tro?kove dr?ao ispod milijun dolara . ^[17] Ostali razlozi snimanja crno-bijelog filma su bili i scena pod tu?em za koju je smatrao da bi mogla biti previ?e krvava ako se snimi u boji, ali također i zbog njegove admiracije prema filmu Led Diaboliques snimljenom u prekrasnoj crno-bijeloj tehnici. ^{[7] :str. 82. [18]}

Kako bi smanjio tro?kove, ali i zbog toga ?to se oko njih osje?ao najudobnije, Hitchcock je za snimanje filma unajmio ekipu svoje televizijske serije Alfred Hitchcock Presents uklju?uju?i kamermana, scenografa, supervizora snimanja i prvog asistenta redatelja. ^{[7] :str. 28.} Također je unajmio i svoje regularne suradnike, glazbenog kompozitora Bernarda Herrmanna , monta?era Georgea Tomasinija i Saula Bassa koji je bio nadle?an za dizajn uvodne ?pice filma i ?uvenu scenu pod tu?em. Sve zajedno, ekipa ga je ko?tala 62 tisu?e dolara. ^{[5] :str. 12.-13.}

Zbog snage svoje reputacije, Hichcock je uspio dobiti Leigh u svom filmu za ?etvrtinu njezinog uobi?ajenog honorara plativ?i joj tek 25 tisu?a dolara (u knjizi Hitchcock/Truffaut iz 1967. godine Hitchcock je rekao da je Leigh dugovala jo? jedan film Paramountu zbog ugovora iz 1953. potpisanog na sedam godina). ^[19] Kao njegov prvi izbor za ulogu, Leigh je pristala pro?itav?i samo knjigu i uop?e ne pitaju?i za pla?u. ^{[5] :str. 33.-34.} Anthony Perkins je pristao glumiti u filmu za 40 tisu?a dolara. ^{[5] :str. 12.-13.} Oboje glavnih glumaca bili su iskusni i znalo se da mogu privu?i dobar kino rezultat.

Paramount je pristao na distribuciju filma, ali ?etiri godine kasnije Hitchcock je prodao svoje dionice Shamley Productionsa Universalovoj sestrinskoj tvrtki pa je njegovih posljednjih ?est filmova distribuirao Universal. ^{[5] :str. 96.-97.} Nakon jo? ?etiri godine, Paramount je prava na film prodao Universalu. ^{[5] :str. 96.-97.}

Snimanje uredi

U nezavisnoj produkciji Alfreda Hitchcocka, film je sniman u studijima Revue ^[20] gdje je snimana i njegova televizijska serija. Psiho je snimljen za skromni bud?et od 806,947.55 dolara ^{[5] :str. 22.-23.} beginning on November 11, 1959 and ending on February 1, 1960. ^{[7] :str. 128. [5] :str. 88.} , a snimanje je trajalo od 11. studenog 1959. do 1. velja?e 1960. godine. Film se zapo?injao snimati svakog dana ujutro, a zavr?io oko ?est sati popodne (?etvrtkom i ranije, jer su Hitchcock i njegova ?ena imali tradiciju odlaska na zajedni?ke ve?ere u restoranu Chasen). ^{[5] :str. 66.} Gotovo cijeli film snimljen je s le?ama od 50?mm i na 35?mm traci. Ovakav na?in snimanja pomogao je publici da jo? vi?e bude dijelom filma. ^{[7] :str. 93.}

Prije nego ?to je samo snimanje zapo?elo u studenom , Hitchcock je poslao svog asistenta Hiltona Greena u Phoenix kako bi prona?ao lokacije i snimio uvodnu scenu. Ta scena trebala je biti panoramski pogled na Phoenix koji se polako zumirao na prozor hotela gdje vidimo Marion i Sama. Međutim, scena snimljena iz helikoptera ispala je previ?e nestabilna pa su je morali nanovo montirati u studiju. ^{[5] :str. 24.-26.} Druga ekipa snimila je dnevne i no?ne scene na Autocesti 99 između Fresnoa i Bakersfielda (dr?ava Kalifornija ) za scene u kojima Marion napu?ta Phoenix. Tu se također snimila i scena u kojoj ju policajac zaustavlja. ^{[5] :str. 24.-26.} U sceni koja je bila snimljena u sredi?tu Phoenixa naknadno je utvrđeno da se vide Bo?i?ni ukrasi u pozadini pa umjesto da scenu snimi ponovno, Hitchcock je odlu?io u uvodnoj sceni dodati vrijeme radnje: " Petak , dvanaesti prosinca ". ^{[7] :str. 90.}

Green je također fotografirao 140 razli?itih, unaprijed pripremljenih lokacija za kasniju rekonstrukciju u studiju. Fotografije su uklju?ivale mnoga imanja i ku?e poput one koja je pripadala Marion i njezinoj sestri. ^{[5] :str. 24.-26.} Također je prona?ao i djevojku za koju je smatrao da li?i na Marion i fotografirao kompletnu njezinu garderobu ?to je omogu?ilo Hitchcocku da tra?i realisti?an izgled lika od svoje kostimografkinje Helen Colvig . ^{[5] :str. 24.-26.} Izgled Batesovog motela modeliran je prema izgledu slike The House by The Railroad autora Edwarda Hoppera . ^[21]

Oboje glavnih glumaca, Perkins i Leigh, imali su potpunu slobodu improvizacije svojih uloga sve dok to nije uklju?ivalo pomicanje kamere. ^[22] Primjer Perkinsonove improvizacije je Normanova navika ?vakanja slatki?a. ^{[5] :str. 62.}

Tijekom snimanja Hitchcock je kreirao i skrivao razne verzije "le?a Majke" u ormar s garderobom glumice Leigh. Leigh je ?alu prihvatila dobro, konstantno se pitaju?i da li to radi zbog toga ?to je ?eli dr?ati na rubu (pa samim time i ?to vi?e "u liku") ili da procijeni koji ?e le? publici izgledati stra?nije. ^{[5] :str.46.-47.}

Za vrijeme snimanja Hitchcock je bio prisiljen ponavljati snimanje nekih scena ?to nije bilo karakteristi?no za njega. Posljednji kadar scene pod tu?em koji zapo?inje ekstremnim krupnim kadrom Marioninog oka koji se postepeno udaljava pokazao se iznimno te?kim za snimanje za glumicu Leigh budu?i je svuda oko nje curila voda koja ju je instinktivno tjerala na blinkanje, kao i za kamermana budu?i je u isto vrijeme morao smanjivati fokus i micati kameru. ^[22] Uvodna scena filma također je ponavljana nekoliko puta budu?i je Hitchcock smatrao da Leigh i Gavin nemaju dovoljno strasti u njoj. ^{[5] :str. 55.} Leigh je također imala problema s izgovaranjem re?enice "Nije neobi?no" u sceni u uredu pa su je morali nekoliko puta ponavljati. ^{[5] :str. 59.} Jedna od scena koja je također zahtijevala vi?e ponavljanja bila je i ona u kojoj se otkriva Majka, a koja je uklju?ivala kompliciranu koordinaciju stolice koja se okre?e, Milesovo udaranje sijalice i njezin odbljesak ?to se pokazalo najte?im dijelom. Međutim, Hitchcock je inzistirao na njezinom ponavljanju sve dok nije bio zadovoljan sa sva tri elementa. ^{[5] :str.87.?88.}

Prema Hitchcockovim rije?ima, seriju kadrova koji prikazuju Arbogasta kako se penje uz stepenice u Batesovoj ku?i prije nego ?to je ubijen re?irao je Hilton Green prema crte?ima Saula Bassa dok je Hitchcock bolovao od gripe. Međutim, nakon ?to je vidio zavr?nu verziju crte?a, Hitchcock ih je odbacio. Tvrdio je da "nisu dobri" zbog toga ?to portreti nisu prikazivali "nedu?nu osobu, ve? zlokobnog ?ovjeka koji se penjao stepenicama". ^[23] Hitchcock je kasnije nanovo snimio scenu, premda je određeni dio Greenove verzije zadr?an u finalnoj verziji filma. Snimanje ubojstva Arbogasta pokazalo se problemati?nim zbog kuta kamere iznad glave koji je morao sakriti zavr?no iznenađenje filma. ^{[5] :str.85.?86.}

Kao i u velikoj ve?ini svojih filmova i u ovom se Hitchcock pojavljuje u cameo ulozi. Ovdje ga vidimo u sceni snimljenoj kroz prozor, gdje nosi kapu Stetson i stoji ispred ureda Marion Crane. ^[24] Kolegica sa snimanja Rita Riggs izjavila je da je Hitchcock izabrao pojavljivanje u ovoj sceni kako bi bio u istoj u kojoj se nalazi i njegova k?erka (koja je glumila Marioninu kolegicu). Drugi su sugerirali da je izabrao ovu scenu kako bi ?to manje pozornosti odvratio publici sa samog filma. ^{[7] :str. 97.}

Scena pod tu?em uredi

Ubojstvo lika kojeg glumi Janet Leigh klju?ni je trenutak filma i jedna je od najpoznatijih filmskih scena uop?e. Kao takva, iznjedrila je mno?tvo mitova i legendi. Sama scena snimana je iz 77 razli?itih uglova u razdoblju od 17. do 23. prosinca 1959. godine. ^{[5] :str. 65., 67.} Trajanje scene je 3 minute , a uklju?uje 50 rezova. Sastoji se od ve?inom krupnih kadrova, osim ne?to srednjih pod tu?em malo prije i odmah nakon ubojstva. Kombinacija krupnih kadrova i njihovog kratkog trajanja ?ini scenu subjektivnijom nego da su kadrovi prikazani u ?irokom planu, a Hitchcock je upotrijebljenu tehniku opisao kao "prijelaz opasnosti s ekrana u um gledatelja". ^[25]

Kako bi se snimio tu? u krupnom planu, kamera je morala imati duga?ke le?e. Unutarnje rupe na ?lijebu su bile blokirane pa je kamera postavljena malo dalje tako da se ?ini da voda udara u le?e, ali zapravo prolazi pokraj nje. ^{[7] :str. 144.}

Glazbu s violinama , violama i violon?elima koja svira u pozadini scene napisao je Bernard Herrmann , a zove se The Murder . Hitchcock je u po?etku ?elio da scena (kao i sve ostale ?ija je radnja smje?tena u sam motel) nema glazbu, ^[26] ali Herrmann ga je preklinjao da ju montira s glazbom koju je skladao. Kasnije se Hitchcock slo?io da je glazba u?inila kompletnu scenu mnogo dramati?nijom pa je gotovo udvostru?io Herrmannovu pla?u. ^{[5] :str. 165.?166. [27] [28]} Krv koja se pojavljuje u sceni zapravo je ?okoladni sirup koji puno uvjerljivije izgleda u crno-bijelom filmu i ima puno realisti?niju gusto?u nego la?na krv. ^[1] Zvuk no?a koji prodire u meso zapravo je zvuk no?a koji se zabija u lubenicu . ^{[29] [30]}

Neko vrijeme kru?ile su glasine da se Leigh ne nalazi cijelo vrijeme pod tu?em, ve? da je kori?tena druga glumica. Međutim u intervjuu s Rogerom Ebertom kao i u knjizi Alfred Hitchcock and the Making of Psycho Leigh je naglasila da se upravo ona nalazi u sceni cijelo vrijeme; Hitchcock je koristio drugu glumicu samo za scene u kojima Norman omotava Marionino tijelo sa zavjesom tu?a i stavlja ga u gepek automobila . ^[31] Ipak, u knjizi iz 2010. godine The Girl in Alfred Hitchcock's Shower autor Robert Graysmith proturje?i ovome, identificiraju?i Marli Renfro kao glumicu koja je kori?tena za scenu pod tu?em umjesto Janet Leigh.

Jo? jedan popularni mit koji se odnosi na scenu je i taj da je Hitchcock upotrijebio ledeno hladnu vodu kako bi vrisak Leigh zvu?ao ?to realisti?nije. Leigh je navedeno opovrgnula nekoliko puta, isti?u?i da je redatelj bio vrlo velikodu?an s toplom vodom. ^[32] Svi vriskovi su upravo njezini. ^{[5] :str. 83.}

Jedan od mitova je i onaj da je Hitchcock rekao Leigh da samo stoji pod tu?em te da glumica nije imala pojma da ?e njezin lik zapravo biti ubijen, kako bi se dobila autenti?na reakcija. Najpoznatija urbana legenda koja je proiza?la iz produkcije filma Psiho ipak je ona kad je Saul Bass , grafi?ki dizajner koji je kreirao mnogo uvodnih ?pica Hitchcockovih filmova i nacrtao neke filmske scene, tvrdio da je zapravo on bio taj koji je re?irao scenu pod tu?em. Ovu tvrdnju opovrgnulo je nekoliko ljudi povezanih s filmom. Leigh, koja je fokus kompletne scene, izjavila je "...apsolutno ne! Ovo sam nedvosmisleno rekla u svim svojim intervjuima koje sam davala. Rekla sam mu to i u lice pred drugim ljudima... Bila sam pod tim tu?em sedam dana i, vjerujte mi, Alfred Hitchcock je cijelo vrijeme bio pokraj kamere." ^{[5] :str. 67.-70.} Asistent redatelja i kamerman Hilton Green također nije?e Bassovu tvrdnju: "Ne postoji kadar tog filma kojeg ja osobno nisam snimio. I mogu vam slobodno re?i da nikad nisam snimao niti jedan kadar za gospodina Bassa." ^{[5] :str. 67.-70.} Rogeru Ebertu, dugogodi?njem obo?avatelju Hitchcockovih filmova glasina se u?inila zabavnom pa je rekao: "Zvu?i nevjerojatno da bi egoisti?ni perfekcionist kakav je bio Hitchcock dozvolio nekom drugom da re?ira takvu scenu." ^[33]

Ipak, komentatori poput Stephena Rebella i Billa Krohna utvrdili su da je Saul Bass doprinio navedenoj sceni kao grafi?ki umjetnik. ^{[7] :str. 117.} U uvodnoj ?pici Bass je stavljen kao njezin kreator, a na odjavnoj ?pici kao konzultant za sliku. U intervjuu s Hitchcockom, Francois Truffaut ga je upitao koliko je Bass zapravo doprinio filmu na ?to je Hitchcock odgovorio da je Bass dizajnirao uvodnu ?picu kao i to da je nacrtao storyboard za ubojstvo Arbogasta (za koji je rekao da ga je odbio), ali nije spomenuo Bassove crte?e scene pod tu?em. ^[34] Prema knjizi Hitchcock At Work autora Billa Krohna, Bassova tvrdnja da je re?irao doti?nu scenu potje?e iz 1970. godine, kada je magazinu dao 48 crte?a scene kao dokaz.

U svojoj analizi produkcije filma Psiho opisanoj u vlastitoj knjizi Hitchcok At Work autor Krohn, iako odbija Bassove tvrdnje o re?iranju scene, ipak isti?e da su njegovi crte?i utjecali na finalnu verziju scene - pogotovo trenutak u kojem se ubojica pojavljuje samo kao silueta, kao i detalji o zavjesi tu?a koja se rastrgne, upotreba zavjese kao barijere te prijelaz iz rupe za odvod do mrtvih o?iju Marion Crane koji (prema Krohnovom zapa?anju) uvelike podsje?a na uvodnu ?picu filma Vrtoglavica . ^[35]

Krohnovo istra?ivanje također spominje da je Hitchcock snimio scenu s dvije kamere: prva je BNC Mitchell, a druga je "kamera iz ruke" imena Eclair koju je Orson Welles koristio u filmu Dodir zla ( 1958. ). Kako bi stvorio idealnu monta?u za najbolji emocionalni trenutak za publiku, Hitchcock je snimio puno vi?e materijala nego ?to je zbilja trebao, kako bi mu bilo lak?e kasnije u monta?i. Na set je ?ak doveo i Moviolu kako bi izmjerio potrebnu du?inu snimke. Posljednja sekvenca na kojoj je radio monta?er George Tomasini uz Hitchcockove savjete oti?la je puno dalje od obi?nih paradigmi koje su bile postavljene u Bassovim crte?ima. ^[35]

Ako je vjerovati Donaldu Spotu i njegovoj knjizi The Dark Side of Genius , Hitchcockova supruga Alma Reville navodno je primijetila gre?ku na filmu tijekom jedne od posljednjih zatvorenih projekcija filma Psiho prije po?etka njegove kino distribucije: nakon ?to je Marion umrla, vidljiv je bio njezin treptaj oka. S druge strane, Patricia Hitchcock u dokumentarcu o snimanju filma isti?e da je Alma zapravo primijetila kako lik kojeg glumi Leigh u jednom trenutku udahne zrak (iako bi trebala biti mrtva). U svakom slu?aju, taj dio je izba?en iz finalne verzije filma i publika ga nikad nije vidjela. ^[8] Iako bi Marionine zjenice trebale biti ra?irene nakon smrti, kontaktnim le?ama za ovaj efekt trebalo bi ?est tjedana aklimatizacije pa je Hitchcock to naprosto zanemario. ^{[5] :str. 176., 42.}

?esto se spominje da, unato? svojoj grafi?koj prirodi, "scena pod tu?em" niti u jednom trenutku eksplicitno ne prika?e probijanje no?a u meso. ^{[5] :str. 169. [36] [37]} Međutim, vrlo detaljnom analizom kadra mo?e se uo?iti kratak trenutak u kojem no? penetrira Leighin abdomen (zapravo prostetski rekvizit). ^[38] Scena je toliko utjecala na samu Leigh da, nakon ?to ju je vidjela, nikad vi?e nije i?la pod tu? osim ako je zbilja morala; također je prije samog ?ina tu?iranja zaklju?avala sva vrata i prozore, a vrata kupaonice i tu?a uvijek bi ostavljala otvorene. ^{[5] :str. 131.} Tek nakon ?to je pogledala film shvatila je kako "ranjiv i neobranjiv mo?e? biti". ^[8]

Leigh i Hitchccok u tan?ine su raspravljali o tome ?to sama scena zna?i: "Marion je odlu?ila vratiti se u Phoenix , priznati pogre?ku i prihvatiti posljedice pa nakon ?to zakora?i u kadu zapravo zakora?uje u vodu za kr?tenje. Voda koja pr??e na nju zapravo joj ?isti um od korupcije, ?isti zlo iz njezine du?e. Kao da je ponovno djevica, potpuno mirna." ^{[5] :str. 67.-70.}

Filmski teoreti?ar Robin Wood također razglaba o tome kako voda iz tu?a "?isti njezinu krivnju". ^[39]

• Osvojen Zlatni globus (najbolja sporedna glumica Janet Leigh )
• 4 nominacije za Oscara (najbolja re?ija, fotografija, scenografija, sporedna glumica Janet Leigh )

• U vrijeme snimanja postojale su glasine kako je za ulogu det. Arbogasta zapravo izabran George Reeves i kako je ve? zapo?eo snimanje filma. No, te glasine su neto?ne. Reeves je preminuo 16. lipnja 1959. godine, 4 mjeseca prije nego ?to je scenarij Psiha dovr?en, a 5 mjeseci prije nego ?to je snimanje po?elo.

• Psiho u internetskoj bazi filmova IMDb-a
• Rotten-tomatoes.com  Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 13. velja?e 2008. ( Wayback Machine )
• Filmsite.org